Zloupotreba javnog novca, pokloni za penzionere i otvaranje puteva uz stranačke govore, svakodnevica su uoči izbora u Bosni i Hercegovini , raspisanim za 4. oktobar.
Na predizborna davanja u zemlji je potrošeno više od 78 miliona maraka (oko 40 miliona evra), od čega je daleko najviše izdvojila Vlada RS, oko 57 miliona maraka, najviše za penzionere, te učenike i studente, pokazuje evidencija nevladine organizacije Transparency International BiH.
"Najčešći slučajevi su zloupotreba resursa, od toga dominantno javni radovi, asfaltiranja i promovisanja toga na profilima političkih stranaka. Druga najčešća pojava su jednokratna davanja pred izbore, onda nenovčana davanja pred izbore, npr. neki besplatni pregledi, popusti, besplatna putovanja, izleti", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Srđan Traljić, iz TI BiH.
Iz Koalicije "Pod lupom", koja prati izbore u BiH, navode za RSE da su do sada prijavili CIK-u više od 800 različitih izbornih nepravilnosti, od zloupotrebe javnih resursa do zloupotrebe djece u političke svrhe.
Stranke koje će učestvovati na opštim izborima su, prema podacima CIK objavljenim 22. septembra, zbog prekršaja u kampanji ukupno kažnjene sa oko 750 hiljada maraka, odnosno oko 380 hiljada evra.
U cijeloj kampanji za lokalne izbore 2024. godine, strankama su izrečene kazne u iznosu od oko 1,33 miliona maraka (680 hiljada evra).
Do zaključenja ovog teksta, iz CIK-a BiH nije odgovoreno na zahtjev RSE za komentar o navodima da nedovoljno kažnjavaju zloupotrebu javnih sredstava, te nam nisu dostavljeni traženi podaci o kršenju predizborne kampanje.
Ko su najveći 'prestupnici'?
U Koaliciji "Pod lupom" kažu da su najveći prestupnici najveće partije – Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Pokret sigurna Srpska (PSS) u Republici Srpskoj, i Stranka demokratske akcije (SDA), Socijaldemokratska partija (SDP) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) u Federaciji BiH.
"Tri četvrtine svih prijavljenih izbornih nepravilnosti odnosi na svega pet političkih subjekata", istakao je Dario Jovanović, direktor "Pod lupom" za RSE.
Do zaključenja ovog teksta, ni iz jedne od ovih stranaka nije stigao odgovor na upite RSE za komentar njihovih kazni tokom kampanje, kao ni na to da li su mijenjale svoj pristup nakon što su kažnjene.
Ove stranke drže praktično sve najvažnije poluge vlasti u BiH.
SDP je u Savjetu ministara BiH, dok je predsjednik stranke, Nermin Nikšić, istovremeno i predsjednik Vlade Federacije BiH.
Iako ima najviše poslanika i u državnom i u federalnom parlamentu, SDA je na tim nivoima vlasti opozicija. Nalaze se u kantonalnoj vlasti u pet kantona, isto kao i HDZ, koji je osim toga i dio državne vlasti.
Najveća partija u RS, SNSD, u tom entitetu daje premijera i predsjednika, te je dio koalicije koja čini Savjet ministara.
Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, istovremeno je i predsjednik PSS-a.
Šta kaže Izborni zakon BiH?
Period predizborne kampanje pokriva jedno čitavo poglavlje Izbornog zakona BiH.
On zabranjuje nosiocima javnih funkcija zloupotrebu javnih sredstava.
To, između ostalog, uključuje promociju samog sebe kao kandidata kroz promociju javnog organa, te korištenje resursa tog ministarstva ili ustanove u predizbornoj kampanji.
Kandidati takođe ne smiju da obećavaju novčane nagrade u zamjenu za podršku, niti da zloupotrebljavaju djecu u političke svrhe.
Zakon pokriva i period "preuranjene kampanje", što je vrijeme od raspisivanja izbora do zvaničnog početka predizborne kampanje. Tada stranke ne smiju svoju kampanju oglašavati javno, putem medija ili društvenih mreža.
Istovremeno, nadležni organi su obavezni da osiguraju ravnopravan tretman svim političkim subjektima.
Nakon izbora, stranke imaju 15 dana da uklone sve oglase, plakate i postere iz javnog prostora.
Kazne za prestupe su novčane, od tri do 30 hiljada maraka (oko 1,5 hiljada do 15 hiljada evra), ali CIK BiH po zakonu ima ovlašćenja da ukloni kandidata sa liste ili da poništi ovjeru stranke za izbore.
Pomoć penzionerima, učenicima, radnicima
Vlasti u BiH su u avgustu i septembru tempirale novčanu pomoć ugroženim kategorijama.
Vlada RS je od avgusta povećala penzije u ovom entitetu za 3,55 posto, a penzionerima je istog mjeseca isplatila jednokratnu pomoć koja se kretala od 40 do 60 evra, u zavisnosti od visine penzije.
Ni učenici nisu ostali zapostavljeni, pa su osnovci dobili po 50 evra, a srednjoškolci po 75.
U drugom entitetu, FBiH, Vlada je produžila uredbu kojom daje mogućnost poslodavcima da isplate radnicima 150 evra neoporezive pomoći, te su omogućili da se penzionerima u Tuzlanskom kantonu isplati pomoć od 50 evra.
Srđan Traljić iz Transparensija kaže da CIK BiH ne tumači kao zloupotrebu sve za šta vlast kaže da je iz budžeta.
"Vlast kaže [pomoć penzionerima] smo planirali u budžetu za ovu godinu, oni nama to odbace. Onda mi postavljamo primjer gdje nije planirano budžetom, gdje je to pokriveno rebalansom. Onda kažu i rebalans je budžet."
"Onda mi postavljamo primjer gde je to isplaćeno iz budžetske rezerve koja ima zakonom propisano za šta se može koristiti. Oni nama odgovore dakle da i budžetska rezerva sastavni dio budžeta", pojašnjava Traljić.
On podsjeća da je i član CIK, Suad Arnautović, u jednom medijskom nastupu rekao da je Transparency vjerovatno u pravu – ali da CIK nema dovoljno ljudstva da primjenjuje taj zakon kako bi trebalo.
Promocija partije iz ministarske fotelje
Osim što se dijeli javni novac uoči izbora, zvaničnici često koriste priliku da promovišu ulogu svoje partije u izgradnji puta ili vodovoda, čime se hvale na društvenim mrežama.
Tako je Srđan Amidžić, kandidat SNSD-a za Predstavnički dom Parlamenta BiH i aktuelni državni ministar finansija i trezora kažnjen sa 3.000 maraka (oko 1.500 evra) jer je na svom Instagram profilu objavio video o uvećanim platama za zaposlene u institucijama BiH, a na kraju videa je bio logo njegove stranke.
Dario Jovanović upozorava da se sankcije strankama izriču rijetko te da je tek svaka njihova deseta prijava rezultirala kaznom.
Osim toga, dodaje, kazne koje se izriču su premalene, oko 5.400 maraka (oko 2.700 evra), iako je maksimalna moguća 45 hiljada maraka, ako se kombinuje kazna za kandidata i stranku.
"Te sankcije nisu odvraćajućeg karaktera. One na neki način dodatno motivišu da oni koji iz borbene utrke ulaze sa pozicije vlasti, pogotovo sa pozicije moći i sa pozicije raspoloživih resursa se nastave kršiti izborna pravila", smatra Jovanović.
Prema njemu, nisu jasni ni prioriteti po kojima CIK odlučuje koga će kazniti, da li po hronologiji prijava, ili težini prestupa.
Transparensi navodi da su oni prijavljivali zloupotrebu resursa – ali je CIK izricao kazne za preuranjenu kampanju.
"Nije isto reći da je neko požurio u kampanju i reći da je neko zloupotrebio javna sredstva da kupi glasove, to je potpuno različit kontekst u smislu izgradnje narativa i promjene političke kulture", naglašava Traljić.
"Niko više i ne pokušava program predstaviti građanima, doći do građana, objasniti. Sve se svelo na jednu prostu kupovinu i izvlačenje novca iz budžeta i davanje različitih budžetskih davanja, ovim i onim kategorijama", kazao je Traljić.
On dodaje da su primjetili mnogo manje predizbornih skupova nego nekada, jer je "fokus kupiti glasove koji se više ne mogu ukrasti", zahvaljujući novim tehnologijama koje će se primjenjivati na izborima.
Ovi izbori su 10. opšti izbori koji se održavaju u BiH od završetka rata.
Na njima će se birati poslanici u državnom, entitetskim i kantonalnim parlamentima, članovi Predsjedništva BiH te predsjednik i potpredsjednici RS.