Smrt osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića i njegova sahrana uz državne počasti u Beogradu uveli su Bosnu i Hercegovinu u kampanju za oktobarske opće izbore, u kojoj se ponovo govori o podjelama, prijetnjama, ugroženosti i potrebi zaštite naroda.
Izborna kampanja otvorena je 4. septembra, a tri dana kasnije u Beogradu je uz državne počasti sahranjen bivši komandant Vojske Republike Srpske (RS), koji je preminuo u haškom pritvoru tokom izdržavanja kazne doživotnog zatvora zbog genocida i drugih ratnih zločina u BiH.
Sahrani je prisustvovao politički vrh entiteta RS, a među njima i dio kandidata na ovogodišnjim izborima, dok su iz međunarodne zajednice i političkih stranaka u Federaciji BiH stizale osude.
Iako zvanično nije kandidat na izborima, Milorad Dodik nametnuo se kao centralna figura kampanje Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), pojavljujući se na predizbornim skupovima i plakatima uz stranačke kandidate.
Na upozorenja iz međunarodne zajednice da je nedopustivo veličanje osuđenih ratnih zločinaca, Dodik je odgovorao da "niko neće srpskom narodu određivati koga će žaliti". nastavljajući i s retorikom o potrebi otcjepljenja eniteta RS.
Na jednom od prvih predizbornih skupova, Dodik je poručio da se radi na tome da "granica između Srbije i RS ne postoji".
"Zagledani smo u Srbiju, smeta nam granica na Drini i radimo na tome da ona ne postoji", rekao je Dodik.
Gostujući u podcastu "Ratna zona", američkog političkog komentatora Waynea Allyna Roota, Dodik je 25. septembra, poručio da "hrišćani u BiH više ne žele da žive pod muslimanskom vlašću".
Zbog poteza koje su američke vlasti ocijenile kao prijetnju Daytonskom mirovnom sporazumu i ustavnom poretku BiH, Dodik je bio godinama pod sankcijama, a ukinute su mu krajem oktobra prošle godine.
Uz upozorenje da je nastavio secesionističkom retorikom, dvostranačka grupa američkih senatora i kongresmne zatražila je u martu od od administracije Donalda Trumpa njegovo ponovno sankcioniranje.
Veze između RS i Srbije
Poruke o snažnim vezama između eniteta RS i Srbije, te potrebi njihovog dodanog jačanja, prisutne su i u kampanjama drugih stranaka u tom bh. enitetu, a isticane su i sredinom septembra u Banjaluci, na obilježavanju Dana srpskog jedinstva.
Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke i predsjednik opozicijskog Pokreta "Sigurna Srpska", objavio je tada na društvenim mrežama poruku da su "RS i Srbija jedno" te da su "ujedinjenje, sloga i sloboda svete srpske riječi".
Nakon ovakvih objava regirao je Ured visokog predstavnika (OHR) uz upozorenje da su pozivi na secesiju, nezavisnost ili ujedinjenje s drugom državom suprotni ustavnom okviru BiH.
Iz Misije OSCE-a u BiH istaknuli su da je retorika kojom se dovodi u pitanje postojanje BiH ili njenih entiteta suprotna Dejtonskom mirovnom sporazumu, kojim je 1995. godine zaustavljen rat u BiH.
Dio kandidata iz RS iskoristio je i izbornu kampanju kako bi optužio političare iz drugog entiteta, Federacije BiH, za "mržnju prema Srbima".
Tako je Srđan Amidžić, aktualni ministar financija BiH i kandida Dodikovog SNSD-a za Zastupnički dom Parlamenta BiH, 20. septembra poručio da "nije osjetio istinsku mržnju dok nije počeo raditi u Sarajevu". Govoreći o političarima iz Sarajeva, Amidžić je rekao da bi ih "odveo u crkve" kako bi im bila objašnjena "razlika između dobrog i lošeg".
Slične izjave u kojima je optuživoa "političko Sarajevo" za mržnju prema Srbima, Amidžić je davao i ranije ove godine, zbog čega su podnesene krivične prijave.
Mobiliziranje emocija
Adis Maksić, univerzitetski profesor koji je analizirao kampanju za protekle opće izbore, koji su održani 2022. godine, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da se ovogodišnja kampanja u velikoj mjeri ponavlja po obrascima iz tog perioda.
U analizi kampanje prije četiri godine, naveo je da su teme identiteta, odnosa prema prošlosti, neostvarenih ratnih fantazija i osjećaja nepravde dobijale više prostora od konkretnih stranačkih programa i politika. Stranke su kroz te teme vlastitu grupu predstavljale kao žrtvu, a sebe kao one koje je mogu zaštititi.
"Te teme konstantno dominiraju. To nije iznenađujuće iz razloga što su naši političari mahom ljudi koji nemaju puno znanja o vladavini i o konkretnim stvarima bitnim za upravljanje i izgradnju države. No, itekako su usavršili sposobnost manipulisanja i mobiliziranja emocija", kazao je Maksić za RSE.
Mladićeva smrt, u trenutku kada je počinjala izborna kampanja, dodatno je, kaže Makisć, pojačala takve narative koji su konstanta svih poslijeratnih izbora u BiH.
"Događaji nakon Mladićeve smrti podigli su intenzitet za jedan ili dva podioka. Postala je osovina oko koje će se priče vrtjeti. S jedne strane su se utrkivali da budu na sahrani, a s druge strane takmiče se u osudama i porukama: 'Budite spremni, budite jedinstveni'", kazao je.
Ističući da situacija sa veličanjem Mladića u RS-u ne ostavlja prostor za relativizaciju, te da je nakon događaja tokom sahrane u Srbiji pojačan osjećaj prijetnje i potreba za odgovorom, Maksić kaže da problem nastaje kada političke stranke pokušavaju predstaviti sebe kao jedine spasitelje.
"Ono što se slavi u RS-u ima mučnu dimenziju, ali što se tiče generalno političkih taktika, tu su stvari sličnije. Tu je konstantna reciklaža osjećaja nepravde u prošlosti, koja se nastavlja u sadašnjosti i značit će prijetnju u budućnosti. To je prosto otvaranje prostora da sebe postavite kao spasioca", kazao je.
Kampanja u stihovima
Porukama o ratnom pogromu i postratnom aparthejdu Bošnjaka, Stranka demokratske akcije, najveća bošnjačka stranka u BiH koja je trenutno u opoziciji, započela je kampanju u Stocu, na jugoistoku zemlje koji je tokom rata bio mjesto progona i protjerivanja bošnjačkog stanovništva.
Nekoliko dana kasnije, njen lider i kandidat za Predsjedništvo BiH Bakir Izetbegović poručio je da "jedino SDA može spasiti zemlju".
Poruke u kojima se stranke i kandidati predstavljaju kao oni koji mogu zaštititi BiH i vlastiti narod nisu ostale samo u govorima na predizbornim skupovima.
Politička stranka Snaga naroda objavila je na početku kampanje pjesmu "Bosno moja", a u spotu se smjenjuju kadrovi zastava, džamija, mezarja i različitih dijelova zemlje, a dominiraju predsjednik te stranke Ramo Isak i članovi njegove stranke.
Dok se smjenjuju prizori defilea sa zastavama, porodičnih okupljanja, molitve u džamiji, u pjesmi se spominju stihovi o "sokolovima na braniku" i šehidima, te izdajnicima koji su htjeli prodati BiH.
Nekoliko dana kasnije, pažnju na društvenim mrežama privukao je i video na kome je prikazan Haris Zahiragić, potpredsjednik SDA. Napravljen uz pomoć umjetne inteligencije, prikazuje Zahiragića kako leti uz zmaja, sa zastavom s ljiljanima, a potom se bore protiv čudovišta, dok na kraju zabija zastavu u stijenu.
Maksić za RSE kaže da emocije kao pokretač političkih kampanja nisu specifične samo za BiH te podsjeća na američke izbore, ali i na evropske kampanje u kojima su posljednjih godina prisutnije identitetske teme i različiti oblici ksenofobije.
Kako kaže, BiH se izdavaja sa ratnom emocionalnom zaostavštinom, koja čini veliki i lako dostupni "rezervoar" za političke poruke.
"Taj intuitivni osjećaj za birače, odnosno ono što se naziva gut feelingom, dovoljan je da političke poruke prilagođavaju emocijama na koje mogu računati", kazao je.
Legitimno predstavljanje i treći entitet
Dok su prve sedmice izborne kampanje u BiH obilježene događajima nakon Mladićeve smrti i sahrane, stranake koje računaju na glasove hrvatskih birača nastavile su inzistirati na političkoj ravnopravnosti i onime što nazivaju Najveći politički spor u BiH godinama predstavlja izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH, institucije koju čine tri člana, Bošnjak i Hrvat iz Federacije BiH i Srbin iz Republike Srpske, kao predstavnici konstitutivnih naroda. Hrvatske stranke okupljene oko HDZ-a BiH, te uz podršku i vladajuće koalicije u Hrvatskoj, osporavaju izbor Željka Komšića, tvrdeći da je za tu funkciju biran pretežno glasovima bošnjačkih birača. Svi dosadašnji pregovori bh. političkih lidera o izmjeni izbornog zakonodavstva završeni su bezuspješno. Hrvata u BiH.
Kampanja je donijela i ponovno otvaranje priče o teritorijalnom preustroju BiH, odnosno trećem entitetu, u vrijeme kada iz Evropske unije stižu prouke potrebe očuvanje postojećeg ustavnog poretka BiH.
Predsjednik Hrvatskog nacionalnog pomaka (HNP), političke stranke sa sjedištem u Livnu, pojavio se na bilbordu s porukom "HNP je za treći, a vi?"
Vukadin je i prethodnih godina isticao da je treći entitet, za hrvatski narod u BiH, cilj političkog djelovanja njegove stranke i zalagao se za model "tri naroda, tri entiteta".
Uoči početka izborne kampanje u BiH, u Saboru Hrvatske usvojena je rezolucija kojom se podržavaju izmjene izbornog sistema radi osiguravanja "legitimnog političkog predstavljanja" Hrvata u BiH.
Rezolucija je usvojena na inicijativu Domovinskog pokreta, stranke radikalne desnice u Hrvatskoj, koja se zalagala da, ukoliko izostane dogovor, bude razmotreno obnavljanje Herceg-Bosne, političkog projekta ugašenog Washingtonskim sporazumom iz 1994. godine.
Na rasprave o trećem entitetu upozorio je u maju i bivši visoki predstavnik Christian Schmidt, u izvještaju o situaciji u BiH koji je uputio Ujedinjenim narodama.
Schmidt je naveo da je ta rasprava pokazala osjetljivost napada na ustavni poredak BiH i pokušaja da se zemlja "dodatno podijeli po etničkim linijama".
Poruke o potrebi nacionalnog jedinstva kandidati su glasačima tokom kampanje slali i sa obilježavanja godišnjica ratnih bitaka i osnivanja ratnih brigada, na kojima su govorili o značaju zajedništva i očuvanja nacionalnog identiteta.
Tako je kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH za članicu Predsjedništva BiH Darijana Filipović kampanju započela u Ravnom, hercegovačkom mjestu koje je, među prvima, razoreno u napadu Jugoslovenske narodne armije 1991. godine, poručujuči da je to "mjesto koje dobro zna koliko sloboda može koštati".
Iako pitanje formiranja trećeg entiteta ne dominira u njenoj kampanji, Filipović je o tome govorila nekoliko mjeseci prije njenog zvaničnog početka, kada je u medijskim istupila isticala da "treći entitet ostaje jedan od modela ili promišljanja".
Opći izbori u BiH bit će održani 4. oktobra, kada će oko 3,4 miliona registriranih glasača birati članove Predsjedništva BiH, zastupnike u državnom i enitetskim parlamentima, predsjednika i potpredsjednike eniteta RS te zastupnike u kantonalnim skupštinama.