"Isto je zadnjih 30 godina. Obećavaju bolji život, vodovodnu mrežu, stambeno pitanje, škole, a ispuni se dva posto."
Tako Sarajlija Sead za Radio Slobodna Evropa (RSE) opisuje predizborna obećanja uoči Opštih izbora u Bosni i Hercegovini, zakazanih za 4. oktobar.
Kaže da uoči svakih izbora sluša, uglavnom, ista obećanja.
Slično razmišlja i njegova sugrađanka Jasminka.
"Sve je isto, iste face i sve lažu. Ja im uopšte ne vjerujem i, čak, razmišljam da ne izađem na izbore", kaže ona za RSE.
Njihov stav dijele i drugi sagovornici sa kojima je RSE razgovarao.
U predizbornoj kampanji, koja se vodi pred više od tri miliona birača, političke stranke ponovo nude rješenja za neke od problema koji godinama opterećuju građane – od životnog standarda i zapošljavanja, do korupcije i evropskih integracija.
Ipak, za dio stanovnika i analitičara, koji su govorili za RSE, problem nije u tome šta se obećava, već što su slična obećanja slušali i na prethodnim izborima.
"Ma isto k'o i svaki put. Pred svake izbore slušamo o većim platama, boljem životu, fabrikama i radnim mjestima. Kad prođu izbori, o tome se više i ne priča. Ne mogu reći da baš ništa nije urađeno, ali obećanja su manje više ista već godinama", kaže Banjalučanin Marinko.
Petar, student iz Banjaluke dodaje:
"Obećanja i pozicije i opozicije kao i na svakim parlamentarnim i lokalnim izborima su iste, u svakom ciklusu izbora i od izbora do izborane vidi se, zapravo, neki realan boljitak ili poboljšanje životnog standarda u ovoj državi."
Birači će 4. oktobra moći glasati za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, predsjednika entiteta Republika Srpska, te parlamente entiteta i kantona.
Na izborima učestvuje 75 političkih stranaka, 29 koalicija i četiri nezavisna kandidata, dok je u Centralni birački spisak upisano nešto više od 3,4 miliona birača.
Obećanja iz mandata u mandat
Aktuelna predizborna kampanja u Bosni i Hercegovini ponovo otvara pitanje- koliko građani vjeruju političkim obećanjima?
"Ja kad sjednem ispred televizora, slušam iste ljude i isto sve kao prije četiri godine. Sve to lijepo zvuči, al' narod gleda šta ima u novčaniku, a ne šta piše na plakatu", slikovito opisuje Stevo iz Banjaluke.
Sličnog je mišljenja i politički analitičar Mladen Bubonjić, koji ističe da se na bh. političkoj sceni već godinama ništa ne mijenja.
"Da ste ugasili televizor nakon opštih izbora 2022. i ponovo ga uključili pred kampanju za izbore 2026. godine, teško biste primijetili razliku", ocijenio je za RSE Bubonjić.
On pojašnjava da se političke poruke konstantno ponavljaju, jer su uglavnom, uopštene i neodređene, poput fraza o "poboljšanju životnih uslova, povećanju plata i većim socijalnim izdvajanjima".
Ista obećanja, samo druga godina
Tako za RSE komentariše predizborna obećanja Dalio Sijah iz Istinomjera, projekta organizacije "Zašto ne" koji prati, provjerava i analizira izjave, te postupke političkih aktera u BiH.
Kaže kako političke stranke u aktuelnoj kampanji recikliraju teme iz 2022. godine.
Pitanje državne imovine, osnivanje državnog ministarstva poljoprivrede, evropski fondovi, NATO integracije, te veća izdvajanja za plate, penzije, sport i kulturu – ponovo su aktuelizirana i 2026., potvrdio je Sijah za Radio Slobodna Evropa.
"To su ona obećanja koja se ne ispunjavaju u toku mandata, pa se onda prenose u naredni mandat", rekao je Sijah.
Na pitanje koje stranke najviše ponavljaju stara obećanja, Sijah odgovara da većina političkih opcija dijeli vrlo slične programske komponente.
Kao primjer navodi trenutnu vladajuću stranku u Republici Srpskoj, Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika.
Prema njegovim riječima, već nekoliko izbornih ciklusa ova stranka nema program u klasičnom, štampanom obliku, već svoje političke ciljeve biračima predstavlja na skupovima, tribinama, putem medija i na druge načine.
Govoreći o strankama u drugom entitetu, Federaciji BiH, Sijah kaže da skoro sve u programima imaju evropske integracije i povećanje budžetskih izdvajanja.
U pojedinim programima, dodaje, nalaze se obećanja za koja je, prema njegovoj ocjeni, teško očekivati da budu realizovana.
Među njima su teritorijalna reorganizacija Federacije BiH, ukidanje parlamenata ili pojedinih nivoa izvršne vlasti u kantonima.
"Vidimo da ti programi donekle predstavljaju spisak nekih lijepih želja", rekao je Sijah.
Koliko se realizuje od predizbornih obećanja?
Istinomjer je analizirao i stepen realizacije više od 850 obećanja datih u prethodnom izbornom ciklusu na državnom i entitetskim nivoima. Stepen realizacije je izuzetno nizak.
Najslabiji rezultat, prema tim analizama, ima Savjet ministara BiH, sa nešto više od osam posto realizovanih obećanja.
Entiteti Federacija BiH i Republika Srpska ispunili su, prema njegovim riječima, oko 13 do 14 posto datih obećanja.
Prema metodologiji Istinomjera, u ove procente ulaze potpuno ispunjena obećanja i obećanja koja su ispunjena većim dijelom.
