Ministar financija i trezora Bosne i Hercegovine (BiH) Vjekoslav Bevanda izjavio je da je zabrinut zbog poziva evropskog komesara za proširenje i susjedstvo Olivera Varhelyija njegovom ministarstvu da budžet institucija BiH stavi na raspolaganje Centralnoj izbornoj komisiji BiH (CIK) radi organiziranja izbora.
U pismu koje je uputio evropskom komesaru, Bevanda je naveo da se time "relativizira složena politička situacija i nerealno nameću rješenja za koja nema osnove u pozitivnoj legislativi BiH", saopćeno je iz Ministarstva financija BiH 11. marta.
Bevanda je također kazao da je "CIK uspostavljen u nedemokratskoj i protupravnoj proceduri u Parlamentarnoj skupštini BiH, te da su izostale i reagiranja onih koji se pozivaju na demokratske i zakonske standarde".
"U svakoj demokratskoj zemlji bi se opravdano nametnulo pitanje da li jedno takvo tijelo u čiji se legitimitet i legitimitet sumnja može imati povjerenje za poštene, slobodne i inkluzivne izbore, pa zašto ne i kod nas", napisao je Bevanda u pismu.
Podsjetio je i na činjenicu da su institucije BiH već peti kvartal bez budžeta i da se financiraju se kvartalnim odlukama Vijeća ministara BiH o privremenom financiranju.
Opći izbori u BiH trebali bi biti održani početkom oktobra. Na njima se biraju članovi Predsjedništva i Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Parlamenta Federacije BiH, Narodne skupštine Republike Srpske, te skupština deset kantona u Federaciji BiH.
Za održavanje izbora potrebno je blizu deset miliona maraka (oko pet miliona eura).
BiH nema osiguran taj novac, s obzirom na to da nije usvojen budžet BiH za ovu godinu.
Državne institucije od prošle godine funkcioniraju na osnovu odluke Vijeća ministara BiH o privremenom financiranju.
Ova odluka obnavlja se svaka tri mjeseca i ne dopušta nikakve nove troškove ili ulaganja u odnosu na posljednji državni budžet, koji je usvojen za 2020. godinu.
Državno ministarstvo financija i trezora odbilo je u januaru zahtjev CIK-a BiH da isplati nešto više od milion maraka (oko pola miliona eura) za pripremu izbora, uz obrazloženje da se izbori ne mogu financirati iz sredstava odobrenih u odluci o privremenom financiranju.
Izborna godina u BiH počela je u jeku pregovora o izmjenama Izbornog zakona i Ustava BiH, čiji uspjeh pojedini politički akteri, također, povezuju s održavanjem općih izbora u oktobru.
Svi dosadašnji pregovori bh. političkih lidera o izmjeni izbornog zakonodavstva završeni su bezuspješno.
Najspornija pitanja su izbor članova Predsjedništva BiH i izbor u domove naroda, o čemu su stavovi hrvatskih i bošnjačkih stranaka godinama suprotstavljeni.
Suština izmjena Izbornog zakona je u provođenju četiri presude Evropskog suda za ljudska prava.
Evropski sud za ljudska prava proglasio je dijelove Ustava BiH diskriminatornim, najprije 22. decembra 2009. u predmetu "Sejdić-Finci", te kasnije u presudama u predmetima "Pilav", "Zornić", "Šlaku" i "Pudarić".
BiH su naložene izmjene Ustava BiH zbog toga što Jevreji, Romi i drugi "nekonstitutivni narodi" u BiH, kao i oni građani koji se ne žele nacionalno izjasniti, ne mogu kandidirati i birati za članove Predsjedništva BiH.
Također, ne mogu biti izabrani za delegate u Domu naroda BiH, u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Na te funkcije se mogu kandidirati i biti izabrani samo pripadnici konstitutivnih naroda - Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH i Srbin iz entiteta Republika Srpska. Ni Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, kao ni Srbi iz entiteta Federacija BiH ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije.
Krajnji rok za izmjene izbornog zakonodavstva je maj, kad se očekuje raspisivanje općih izbora u BiH.
