Dostupni linkovi

Ko su militanti 'Islamske države - Korasan'?


Na ovoj fotografiji snimljenoj 17. novembra 2019. godine članovi grupe "Islamska država" okupljaju se nakon predaje afganistanskoj vladi u Džalalabadu, glavnom gradu provincije Nangarhar.

Napori talibana da kontroliraju sigurnosnu situaciju u Afganistan otežani su nizom krvavih napada operativaca tzv. Islamske države u Korasanu (IS-K).

U posljednjem napadu bombaš samoubica usmrtio je brojne šiitske muslimane tokom poslijepodnevnih molitvi petkom ili džume u sjevernom gradu Kunduza.

Otkako su talibani preuzeli vlast u Afganistanu, u augustu 2021., militanti tzv. Islamske države Korasan preuzeli su odgovornost za najmanje tri smrtonosna napada u ovoj zemlji.

Ljudi promatraju oštećenja u šiitskoj džamiji nakon bombaškog napada u provinciji Kunduz na sjeveru Afganistana, u petak, 8. oktobra 2021.
Ljudi promatraju oštećenja u šiitskoj džamiji nakon bombaškog napada u provinciji Kunduz na sjeveru Afganistana, u petak, 8. oktobra 2021.

Porijeklo i značenje naziva?

Ogranak Korasan „Islamske države“ djeluje u srednjoj i južnoj Aziji.

Nastao je 2014. godine prebjegom članova militantne grupe u Pakistanu Tehrik-e-taliban, Al-Kaide i talibanskih boraca aktivnih u Afganistanu i Pakistanu.

Nakon ovih prebjega, „Islamska država“, koja je već bila formirana od frakcija Al-Kaide, poslala je izaslanike iz Iraka i Sirije na sastanke s lokalnim borcima, uključujući brojne zapovjednike Tehrik-e-talibana.

U januaru 2015. ti su napori formalizirani kada je „Islamska država“ objavila formiranje svoje provincije "Korasan". U isto vrijeme, emir „Islamske države“ Abu Bakr al-Baghdadi imenovao je hafiza Khana Saeeda za prvog emira novog ogranka, navodi se u izvještaju Centra za strateške i međunarodne studije.

"Islamska država Korasan" "zanemaruje međunarodne granice", prema izvješću Centra za strateške i međunarodne studije, "i zamišlja svoje područje koje nadilazi nacionalne države poput Afganistana i Pakistana".

Ime Korasan u prijevodu znači "zemlja sunca". Korasan se odnosi na povijesnu regiju koja uključuje dijelove Irana, Afganistana i Turkmenistana. Ovo područje nekad se zvalo i Veliki Korasan.

Iako je to područje izvorno bilo dio Ahemenidskog i Partskog carstva, tek su početkom 3. stoljeća Sasanidi prvi put upotrijebili ime Korasan. Dinastija Sasanida je posljednje iransko carstvo prije uspona islama.

Doslovno prevedeno kao "zemlja sunca", teritorij je jedno vrijeme bio neovisan, ali stalnim borbama se raspao na više država i pokrajina.

Džihadističke grupe, posebno one sa sjedištem izvan arapskih država, koriste ovo ime zbog povijesnih razloga. Online propaganda Al-Kaide i u Afganistanu nazivala se "Vanguards of Khorasan", a stručnjaci za sigurnost navode da se Al-Kaida godinama potpisivala u svojim istupima kao ogranak Korasan.

"Džihadisti negiraju legitimitet većine modernih nacionalnih država; radije koriste povijesne izraze, obično one koji su se koristili u vrijeme velikih kalifata (čemu se očito žele vratiti)", objasnio je Peter Neumann, direktor Međunarodnog centra za proučavanje radikalizacije za Washington Post.

Konkretno, spominjanje naziva u hadisima (govorima i zapisima poslanika Muhameda) daje referenci dodatnu snagu.

"Simbolika ovoga bila je važna za džihadiste otkad su '80-ih godina podignuti takozvani crni transparenti u Afganistanu, koji je bio dio Korasana, protiv Sovjeta", mišljenja je Aaron Zelin s Washington Instituta za bliskoistočnu politiku.

On smatra da je islamska apokaliptična književnost postala središnja tema za neke džihadističke skupine koje se bore na Bliskom istoku.

Afganistanci slušaju radio koji vode militanti "Islamske države", u istočnom gradu Džalalabadu, Afganistan, 19. decembra 2015. Militanti "Islamske države" u istočnom Afganistanu krenuli su u eter kako bi pridobili novake dok pokušavaju izgraditi snagu i zamijeniti talibane kao vodeću silu islamističke pobune.
Afganistanci slušaju radio koji vode militanti "Islamske države", u istočnom gradu Džalalabadu, Afganistan, 19. decembra 2015. Militanti "Islamske države" u istočnom Afganistanu krenuli su u eter kako bi pridobili novake dok pokušavaju izgraditi snagu i zamijeniti talibane kao vodeću silu islamističke pobune.

Koliko grupa ima članova?

Preciznu veličinu i sastav „Islamske države Korasan“ teško je razaznati. Prema izvještajima, članstvo je bilo najbrojnije tokom 2016. godine, s oko 4.000 aktivnih militanata.

Desetkovani su početkom 2018. zbog zračnih napada i racija pod vodstvom SAD-a.

Na fotografiji afganistanske snage sigurnosti privode navodne militante talibana i "Islamske države" tokom operacije u provinciji Džalalabad, 1. oktobra 2019.
Na fotografiji afganistanske snage sigurnosti privode navodne militante talibana i "Islamske države" tokom operacije u provinciji Džalalabad, 1. oktobra 2019.

Prema procjenama Ujedinjenih naroda, IS-K ima između 500 i nekoliko hiljada boraca u sjevernom i istočnom Afganistanu, uključujući ćelije u glavnom gradu Kabulu.

Jean-Luc Marret, iz francuskog think tanka Zaklade za strateška istraživanja, opisuje IS-K kao "konglomerat bivših džihadističkih organizacija, uključujući Ujgure i Uzbeke, i talibanske prebjege", piše AFP.

Od 2020. grupu navodno vodi "Shahab al-Mudžahir", čiji ratno ime ili kunya sugerira da je u regiju stigao iz arapskog svijeta, ali njegovo porijeklo ostaje tajnovito.

Šuška se o njemu da je bio zapovjednik Al-Kaide ili bivši pripadnik mreže Haqqani, sada jedne od najmoćnijih i najstrašnijih frakcija u afganistanskim talibanima.

Stručnjaci za online sigurnost smatraju da je glavni razlog otpornosti ovog ogranka u digitalnoj strategiji.

Kompanija za savjetovanje u digitalnom riziku SecDev objašnjava djelovanje grupe u tri kategorije: službeni kanali, izravno povezani kanali koji su neslužbeni ali jako povezani i neizravni kanali koji dijele sadržaj nasilnih ekstremističkih skupina i pojačavaju njihove poruke.

Sadržaj se uglavnom dijeli na jezicima regije i prilagođen je lokalnoj publici.

Između 2019. i 2020. godine SecDev je identificirao otprilike 90 kanala uzbekistanskih i tadžikistanskih društvenih medija povezanih s "Islamskom državom" i njezinim podružnicama koji izričito ciljaju na publiku u Srednjoj Aziji. Od toga je oko 40 povezano s "Islamskom državom Korasan", dok je gotovo 50 povezano s "Islamskom državom šire".

Taktika i ciljevi?

Iako je snaga grupe opala od vrhunca 2018. godine, IS-K nastavlja planirati i provoditi napade u Afganistanu, posebno nakon što su talibani preuzeli vlast.

Ali i ranije – grupa je preuzela odgovornost za eksploziju 14. maja 2021. za vrijeme Kurban-bajrama u džamiji na periferiji Kabula u kojoj je poginulo 12 civila, a ranjeno najmanje 20.

Drugi napadi na civile uključivali su upotrebu vatrenog oružja, odrubljivanje glava, i nasilne otmice.

Na primjer, 8. juna 2021. naoružani napadači otvorili su vatru na manjinu Hazare u provinciji Baghlan, ubivši deset, a ranivši 16 osoba.

IS-K također sudjeluje u oružanim sukobima sa snagama sigurnosti, talibanima i drugim militantnim skupinama, iako su oni postali rjeđi nakon poraza i gubitka teritorija 2018.

Od januara 2020. do jula 2021. grupa je izvela 83 napada, što je rezultiralo 309 smrtnih slučajeva, piše Centar za strateške i međunarodne studije.

U napadu 26. kolovoza na međunarodnoj zračnoj luci Hamid Karzai poginule su najmanje 183 osobe - najviše u jednom napadu militanata IS-K, zbog čega je august 2021. bio najsmrtonosniji mjesec od 2018. godine kad je riječ o napadima ove grupe.

Talibanski borac čuva stražu na mjestu dvaju samoubilačkih napada 26. augusta, u kojima je poginulo više ljudi, uključujući 13 američkih vojnika, u zračnoj luci Kabul, 27. augusta 2021.
Talibanski borac čuva stražu na mjestu dvaju samoubilačkih napada 26. augusta, u kojima je poginulo više ljudi, uključujući 13 američkih vojnika, u zračnoj luci Kabul, 27. augusta 2021.

U napadu u petak, 8. oktobra, poginulo je oko 50 osoba. Meta posljednjeg napada bili su šiiti muslimani.

To nije novost za ovu grupu koja je osim manjina, napadala afganistanske sigurnosne snage, afganistanske političare i ministarstva, talibane, američke i NATO snage, te međunarodne agencije, uključujući organizacije za pomoć.
IS-K se okrivljuje za neke od najgorih zločina posljednjih godina, a napadali su i škole za djevojčice, bolnice, pa čak i na porodilište, gdje su stradale trudnice i medicinske sestre.

Iako imaju zajedničkih tačaka, militanti IS-K protive se talibanima i tvrde da njihova vladavina neće biti dovoljno stroga u Afganistanu, optužujući ih da su napustili džihad i bojište u korist pregovaračkog mirovnog rješenja dogovorenog u "otmjenim hotelima" u Dohi u Kataru.

IS-K vidi talibanske militante kao "otpadnike", pa njihovo ubijanje smatra zakonitim prema njihovom tumačenju islamskog zakona.

Militanti IS-K sada predstavljaju veliki sigurnosni izazov za nadolazeću talibansku vladu, nešto što je zajedničko za vodstvo talibana i zapadne obavještajne agencije.

Sjedište grupe?

Militanti IS-K imaju sjedište u istočnoj pokrajini Nangarhar, blizu puteva za krijumčarenje droge i u Pakistanu i izvan njega.

Većina njegovih aktivnosti bila je u Nangarharu i Kabulu, ali je također zahtijevala napade u provincijama Kunar, Jowzjan, Paktia, Kunduz i Herat.

Kolika su prijetnja?

U najskorije vrijeme IS-K predstavlja prijetnju afganistanskim civilima i novonastaloj talibanskoj vladi u Afganistanu. Vjerovatno su ohrabreni posljednjim napadima i pokušat će iskoristiti političku nestabilnost i nedostatak protuterorističkih napora nakon povlačenja SAD-a da ospore kontrolu talibana, piše u analizi Centra.

Uspjeh njihovog ekstremističkog djelovanja ovisit će o nekoliko čimbenika, uključujući brzinu i uspjeh talibana u uspostavi vlade, lokalne i regionalne napore u borbi protiv terorizma, te sposobnost militanata da upravljaju imidžom grupe među stanovništvom koje nastoje „regrutirati“.

U izvješću američkog Soufan centra objašnjeno je da će se za borbu protiv IS-K, talibani oslanjati na mrežu Haqqani, Al-Kaidu i druge nasilne nedržavne aktere u pogledu ljudstva, borbene ekspertize i logističke podrške.

Talibanski vojnik čuva stražu ispred kuće u blizini skrovišta "Islamske države" koju su talibanske snage opkolile u sjevernom Kabulu, Afganistan, 4. oktobra 2021.
Talibanski vojnik čuva stražu ispred kuće u blizini skrovišta "Islamske države" koju su talibanske snage opkolile u sjevernom Kabulu, Afganistan, 4. oktobra 2021.

"Islamska država" teritorijalno poražena, ali?

U oktobru 2019. bivši predsjednik SAD-a Donald Trump objavio je da je ubijen vođa grupe Abu Bakr al-Bagdadi.

Trump je tada rekao i da je grupa sto posto poražena.

Međutim, militanti ove grupe, osim u Afganistanu, i dalje su aktivni u Siriji i Iraku, ali sve više i u Africi, posebno regiji Sahela.

Simpatizeri i pripadnici grupe izvodili su napade širom svijeta, a za napade u Parizu iz 2015. godine, sudi se Salahu Abdeslamu koji je potvrdio da je napade izveo i planirao u ime "Islamske države" zbog aktivnosti francuskih snaga u borbi protiv ove grupe.

Skica suda od 8. septembra 2021. prikazuje Salaha Abdeslama, glavnog osumnjičenog za napade u Parizu u novembru 2015. godine.
Skica suda od 8. septembra 2021. prikazuje Salaha Abdeslama, glavnog osumnjičenog za napade u Parizu u novembru 2015. godine.

Oko 10.000 osumnjičenih boraca militantne grupe zatvoreno je u Siriji, na dijelu zemlje koju kontroliraju kurdske snage.

Strani zatvorenici, za koje se sumnja da su bili militanti "Islamske države", mole se u zatvorskoj bolnici u Hasaki u Siriji, 7. januara 2020.
Strani zatvorenici, za koje se sumnja da su bili militanti "Islamske države", mole se u zatvorskoj bolnici u Hasaki u Siriji, 7. januara 2020.
XS
SM
MD
LG