Prvi val ozbiljnih sankcija koje su Sjedinjene Države ponovno nametnule Iranu stupile su na snagu, dok Vašington i Teheran nastavljaju da razmjenjuju upozorenja oko dalekosežnih mjera.
Cilj mjera koje su stupile na snagu u ponoć je ukidanje "pristupa" američkim dolarima Iranu i smanjenje obima trgovine u ključnim iranskim industrijama, uključujući proizvodnju automobila, aviona i perzijskih tepiha.
Vašington tvrdi da Iranci već osjete ekonomske probleme izazvane sankcijama, budući da je iranska valuta rijal izgubila oko polovine svoje vrijednosti, od kada je predsjednik SAD Donald Tramp u aprilu najavio da će se SAD povući iz nuklearnog sporazuma sa Iranom iz 2015. godine.
Ocjenjujući sporazum kao "užasan, jednostran sporazum koji nije uspio postići osnovni cilj - blokirati sve puteve Iranu do pravljeja atomske bombe", Tramp je ponudio još jednom da pregovara o onome što smatra bolje sporazumom u direktnim razgovorima s čelnicima Teherana.
"Ostajem otvoren za postizanje sveobuhvatnijeg dogovora koji bi se bavio svim pogrešnim aktivnostima režima, uključujući njihv program balističkih raketa i njihovu podršku terorizmu", rekao je Tramp.
Ali, predsjednik Irana, Hasan Rohani brzo je odbio Trampovu ponudu, rekavši na državnoj televiziji da ona "nema smisla".
"Prvi korak za Trampa bi bio da pokaže da on iskreno želi da se uključi u pregovore kako bi riješio problem. Kakav je značaj pregovora kada istovremeno nameće sankcije? To je kao da neko drži nož u jednoj ruci kako bi ubo suparnika ili dok istovremeno tvrdi 'trebali bi da pričamo i pregovaramo'. Odgovor u takvom slučaju bi bio da se kaže: 'Sklonite nož.' Ta osoba treba da sjedne za pregovarački sto da pregovori imaju smisla", prokomentirao je Rohani.
Uprkos povlačenju SAD iz nuklearnog sporazuma, Rohani je rekao da će Iran nastaviti da se pridržava ograničenja iz sporazuma o nuklearnim aktivnostima u zamjenu za nastavak saradnje, bez sankcija, sa Evropskom unijom, Rusijom, Kinom i drugim važnim trgovinskim partnerima.
Iransko obećanje da će se držati nuklearnog dogovora pozdravila je Evropska unija, koja je 6. augusta izdala "blokirajući statut" čiji je cilj zaštita evropskih kompanija od kazni koje bi mogle uslijediti nakon ponovnog uvođenja sankcija SAD-a.
"Odlučni smo da zaštitimo evropske kompanije koje legitimno posluju sa Iranom", rekla je šefica vanjske politike EU Federika Mogerini.
Međutim, uprkos blokiranju zakona i drugim mjerama koje je EU preduzela da podstakne kompanije da nastave poslovati sa Iranom, stotine evropskih i azijskih kompanija već su najavile izlazak sa iranskog tržišta.
Osim toga, nametanje sankcija povisilo je tenzije unutar Irana, gdje se prethodnih dana održavaju protesti u nekoliko gradova zbog pada valute, redukcija vode, visokih cijena i navodne korupcije unutar političkih elita.
Iranski ministar vanjskih poslova Muhamed Džavad Zarif rekao je da globalna reakcija na potez Trampa pokazuje je da je Vašington diplomatski "izolovan", a ne Teheran.
Ali je priznao da sankcije "mogu dovesti do nekih smetnji" za iransku ekonomiju i tvrdi da "ugrožavaju građane Irana".
Sankcije je podzdravio Benjamin Netanjahu, premijer Izraela.
"Pozivam evropske države, koje pričaju o zaustavljanju Irana, da se pridruže ovim akcijama. Vrijeme je da prestanemo pričati i počnemo djelovati, to je upravo ono što radi SAD i što bi Evropa trebala uraditi".
Druga faza američkih sankcija stupa na snagu 5. novembra.
Ova runda sankcija utiče na automobile, tepihe i izvoz hrane, kao i na uvoz grafita, aluminijuma, čelika, uglja i nekih softvera. Iranu će takođe biti zabranjeno kupovati određene avione.
Druga faza sankcija ima za cilj blokiranje prodaje nafte, koja generira najveći dio ekonomskog rasta zemlje i može izazvati još veću štetu.
Nekoliko ključnih kupaca iranske nafte - uključujući Kinu, Indiju i Tursku - rekli su da nisu voljni da u potpunosti prekinu snabdijevanje iz Irana.
Facebook Forum