Iranke na ulicama Teherana kada je 16. jula 2023. ponovo počela da patrolira tzv. policija za moral.
Iran je 16. jula obnovio patrole policije za moral dok vlasti pojačavaju nametanje nošenje hidžaba za žene.
U dužnosti policije za moral spada obeshrabrivanje razuzdanih oblika zabave ili oblačenja, kažnjavanje vozača koji dozvoljavaju da žene u vozilu ne nose maramu kao i gašenje koncerata i drugih dešavanja gdje se ljudi "ponašaju ne-islamski".
Ove snage za provođenje zakona u Iranu izricale su proizvoljne kazne koje su se kretale od usmenog prijekora pa sve do novčanih kazni, hapšenja i premlaćivanja.
Takozvana policija za moral se u velikoj mjeri povukla sa ulica nakon što je zbog nepropisnog nošenja marame privedena 22-godišnja Masha Amini koja je prošlog septembra preminula od posljedica navodnog prebijanja dok je bila u pritvoru. Vlasti tvrde da je smrt nastupila zbog srčanog udara.
Smrt Amini izazvala je velike proteste na kojima se pozivalo svrgavanje teokratije koja Iranom vlada više od četiri decenije.
Iranke prkose zakonu o marami
1/7Policajci šetaju Teheranom 16. jula. Policajac s lijeve strane je odjeven u standardnu zelenu uniformu koju nose službenici policije za moral.
Nakon demonstracija koje su potresle Iran i dovele do toga da su mnoge žene odlučile skinuti marame, patrole tzv. policije za moral ponovo su primijećene na ulicama.
2/7Djevojka bez obavezne marame u Teheranu 16. jula.
Iranski zvaničnik je potvrdio da su se patrole ozloglašene policije za moral, službenog naziva Guidance Patrols, vratile na ulice Irana nakon višemjesečne pauze. Patrole nagledaju provođenje zakona o odjeći i ponašanju među spolovima.
Nakon demonstracija koje su potresle Iran i dovele do toga da su mnoge žene odlučile skinuti marame, patrole tzv. policije za moral ponovo su primijećene na ulicama.
3/7Fotografija iz septembra 2022. prikazuje djevojku koja gleda nasilne proteste u Teheranu nakon smrti Mahse Amini.
Tokom masovnih demonstracija koji su uslijedili nakon smrti Amini u septembru 2022., koja je bila u pritvoru policije za moral, sve veći broj žena je odlučio da ne nosi maramu. Marame su postale obavezne u Iranu nedugo nakon Islamske revolucije 1979. godine.
Nakon demonstracija koje su potresle Iran i dovele do toga da su mnoge žene odlučile skinuti marame, patrole tzv. policije za moral ponovo su primijećene na ulicama.
4/7Policajci na ulici u Teheranu 16. jula.
Odsustvo policije za moral na ulicama tokom i nakon masovnih protesta, kao i nejasna izjava jednog iranskog zvaničnika, doveli su do neistinitih izvještaja u medijima Zapada kako je ova jedinica raspuštena.
Nakon demonstracija koje su potresle Iran i dovele do toga da su mnoge žene odlučile skinuti marame, patrole tzv. policije za moral ponovo su primijećene na ulicama.
5/7Žene bez marame na glavi u Teheranu 16. jula.
Policija za moral bila je prepoznatljiva po kombijima sa zelenom trakom kojima bi se uhapšene osobe privodile u policijsku stanicu. Nedavni snimci iz iranskih gradova pokazuju da službenici ove policije sada patroliraju u neobilježenim bijelim kombijima.
Nakon demonstracija koje su potresle Iran i dovele do toga da su mnoge žene odlučile skinuti marame, patrole tzv. policije za moral ponovo su primijećene na ulicama.
6/7Nepokrivena djevojka hoda u pravcu policajca.
Mnogi kafići i druge firme u Iranu su ranije ovog mjeseca zatvoreni jer su navodno dopustili ženama da ostanu nepokrivene.
Nakon demonstracija koje su potresle Iran i dovele do toga da su mnoge žene odlučile skinuti marame, patrole tzv. policije za moral ponovo su primijećene na ulicama.
7/7Iranke hodaju ulicom u Teheranu.
Ubrzo nakon najave 16. jula da će se policija za moral vratiti na ulice, sukobi su izbili u gradu na sjeveru zemlje Raštu - nakon što su službenici pokušali privesti tri žene.
Nakon demonstracija koje su potresle Iran i dovele do toga da su mnoge žene odlučile skinuti marame, patrole tzv. policije za moral ponovo su primijećene na ulicama.
Prethodni slajd
Naredni slajd
Policija za moral se našla u centru međunarodne pažnje nakon što je Amini preminula pošto je odvedena na "prevaspitavanje".
Sa pristupom oružju, centrima za pritvor, te kontrolom nad "centrima za prevaspitavanje", policija za moral ima veliku moć u društvu kako je za CNN rečeno iz Human Rights Watcha, iako se nalaze pod sankcijama Sjedinjenih Država i Evropske unije.
Centri djeluju kao objekti za pritvor, gdje se žene, a ponekad i muškarci, privode jer se ne pridržavaju državnih pravila o skromnosti.
Unutar objekata, pritvoreni pohađaju predavanja o islamu i važnosti hidžaba, a žene su, prije puštanja, prisiljene da potpišu izjavu da će se pridržavati državnih propisa o odijevanju.
Patrola na ulicama nije bilo 10 mjeseci, a potez Teherana da vrati policajce koji nadgledaju poštovanje strogih pravila oblačenja znak je da vlasti pojačavaju pritisak, iako je u decembru 2022. čak bilo govora da je policija za moral ukinuta. Ali obavezno nošenje hidžaba nije dovođeno u pitanje.
U pojačavanju pritiska Iran je 18. jula najavio da izbacuje prava žena iz plana razvojne politike zemlje.
Potpredsjednica za pitanja žena i porodice, Ensieh Khazali, rekla je u intervjuu teheranskoj državnoj novinskoj agenciji ISNA da "iranska vlada smatrala da je rodna ravnopravnost već provedena i da je stoga nepotrebno da bude uključena u program razvoja".
Policija za moral ili kako ih još zovu, patrole za usmjeravanje, će prvo izdavati upozorenja "onima koji insistiraju na kršenju socijalnih normi i nose odjeću koja nije po pravilima". Ako osoba nastavi da nepoštuje savjet koji joj je upućen, kako stoji u izjavi Saida Mntazera-al-Mahdija, portparola iranske komande za sprovođenje zakona, jedinice će im se "zakonski suprotstavit". Nije pojašnjeno šta tačno znači "zakonsko suprotstavljanje".
Borba iranskih vlasti protiv "lošeg hidžaba", što znači nepravilno nošenje marame za glavu i druge obavezne odjeće, počela je neposredno nakon Islamske revolucije 1979. godine, sa namjerom da se žene natjeraju na "skromno oblačenje".
Dok su se mnoge žene tako oblačile u to vrijeme, minisuknje i nepokrivena kosa nisu bile rijetkost na ulicama Teherana, prije nego što je svrgnut prozapadno orijentisani šah Reza Pahlavi. Njegova supruga, Farah, često je nosila zapadnjačku odjeću i bila je primjer moderne žene.
Izvanredan život Farah Pahlavi, posljednje carice Irana
1/18Carica Farah, supruga iranskog šaha, nosi krunu dok maše ljudima dok se vozi ulicama Teherana nakon ceremonije krunisanja, 26. oktobar 1967. godine.
Farah Pahlavi je posljednja carica Irana i supruga posljednjeg šaha zemlje, Muhameda Reze Pahlavija.
Živopisna osoba, poznata i kao Jackie Kennedy sa Bliskog istoka, Farah Pahlavi i dalje je popularna među Irancima zbog ličnog angažmana prema iranskoj umjetnosti i kulturi.
Njeni prvi memoari, prvobitno objavljeni 1977. na francuskom jeziku, trebali bi biti ponovo predstavljeni javnosti u novembru i to na engleskom jeziku.
Sada ima 83 godine i živi na relaciji Sjedinjene Države - Francuska.
2/18Iranski šah Muhamed Reza Pahlavi i njegova supruga Farah Diba fotografisani su tokom ceremonije vjenčanja u Teheranu, 21. decembar 1959. godine.
Farah Pahlavi je posljednja carica Irana i supruga posljednjeg šaha zemlje, Muhameda Reze Pahlavija.
Živopisna osoba, poznata i kao Jackie Kennedy sa Bliskog istoka, Farah Pahlavi i dalje je popularna među Irancima zbog ličnog angažmana prema iranskoj umjetnosti i kulturi.
Njeni prvi memoari, prvobitno objavljeni 1977. na francuskom jeziku, trebali bi biti ponovo predstavljeni javnosti u novembru i to na engleskom jeziku.
Sada ima 83 godine i živi na relaciji Sjedinjene Države - Francuska.
3/18Kraljica Elizabeta II i princ Filip od Ujedinjenog Kraljevstva poziraju sa iranskim šahom Muhamedom Rezom Pahlavijem i njegovom suprugom Farah Pahlavi tokom njihove državne posjete Iranu, mart 1961. godine.
Farah Pahlavi je posljednja carica Irana i supruga posljednjeg šaha zemlje, Muhameda Reze Pahlavija.
Živopisna osoba, poznata i kao Jackie Kennedy sa Bliskog istoka, Farah Pahlavi i dalje je popularna među Irancima zbog ličnog angažmana prema iranskoj umjetnosti i kulturi.
Njeni prvi memoari, prvobitno objavljeni 1977. na francuskom jeziku, trebali bi biti ponovo predstavljeni javnosti u novembru i to na engleskom jeziku.
Sada ima 83 godine i živi na relaciji Sjedinjene Države - Francuska.
4/18Na ovoj fotografiji iz aprila 1962. prva dama SAD-a Jacqueline Kennedy vodi caricu Farah Pahlavi u obilazak Bijele kuće u Washingtonu. Kennedy vodi ponija svoje kćeri Caroline, Macaroni, koji je njuškao caricu, privučen mirisom narcisa koje je nosila. U pozadini je sekretarka za štampu prve dame, Pamela Turnure.
Farah Pahlavi je posljednja carica Irana i supruga posljednjeg šaha zemlje, Muhameda Reze Pahlavija.
Živopisna osoba, poznata i kao Jackie Kennedy sa Bliskog istoka, Farah Pahlavi i dalje je popularna među Irancima zbog ličnog angažmana prema iranskoj umjetnosti i kulturi.
Njeni prvi memoari, prvobitno objavljeni 1977. na francuskom jeziku, trebali bi biti ponovo predstavljeni javnosti u novembru i to na engleskom jeziku.
Sada ima 83 godine i živi na relaciji Sjedinjene Države - Francuska.
5/18Farah Diba sa svojom djecom, princom Razom i princezom Farahnaz, u Teheranu 1963. godine.
Farah Pahlavi je posljednja carica Irana i supruga posljednjeg šaha zemlje, Muhameda Reze Pahlavija.
Živopisna osoba, poznata i kao Jackie Kennedy sa Bliskog istoka, Farah Pahlavi i dalje je popularna među Irancima zbog ličnog angažmana prema iranskoj umjetnosti i kulturi.
Njeni prvi memoari, prvobitno objavljeni 1977. na francuskom jeziku, trebali bi biti ponovo predstavljeni javnosti u novembru i to na engleskom jeziku.
Sada ima 83 godine i živi na relaciji Sjedinjene Države - Francuska.
6/18Carica Farah napušta Mermernu palatu u Teheranu u oktobru 1967. i kreće na krunidbenu povorku do palate Golestan. Njen muž, iranski šah, posmatra je kraj vrata.
Farah Pahlavi je posljednja carica Irana i supruga posljednjeg šaha zemlje, Muhameda Reze Pahlavija.
Živopisna osoba, poznata i kao Jackie Kennedy sa Bliskog istoka, Farah Pahlavi i dalje je popularna među Irancima zbog ličnog angažmana prema iranskoj umjetnosti i kulturi.
Njeni prvi memoari, prvobitno objavljeni 1977. na francuskom jeziku, trebali bi biti ponovo predstavljeni javnosti u novembru i to na engleskom jeziku.
Sada ima 83 godine i živi na relaciji Sjedinjene Države - Francuska.
7/18Porodični portret snimljen u oktobru 1967. nakon ceremonije krunisanja. Slijeva nadesno -- princeza Šahnaz Pahlavi, princeza Farahnaz Pahlavi, Mumahed Reza Pahlavi, princ Ali Reza Pahlavi i carica Farah Diba.
Farah Pahlavi je posljednja carica Irana i supruga posljednjeg šaha zemlje, Muhameda Reze Pahlavija.
Živopisna osoba, poznata i kao Jackie Kennedy sa Bliskog istoka, Farah Pahlavi i dalje je popularna među Irancima zbog ličnog angažmana prema iranskoj umjetnosti i kulturi.
Njeni prvi memoari, prvobitno objavljeni 1977. na francuskom jeziku, trebali bi biti ponovo predstavljeni javnosti u novembru i to na engleskom jeziku.
Sada ima 83 godine i živi na relaciji Sjedinjene Države - Francuska.
8/18Iranska carica Farah Diba nosi svoju krunu u Teheranu 1970.
Farah Pahlavi je posljednja carica Irana i supruga posljednjeg šaha zemlje, Muhameda Reze Pahlavija.
Živopisna osoba, poznata i kao Jackie Kennedy sa Bliskog istoka, Farah Pahlavi i dalje je popularna među Irancima zbog ličnog angažmana prema iranskoj umjetnosti i kulturi.
Njeni prvi memoari, prvobitno objavljeni 1977. na francuskom jeziku, trebali bi biti ponovo predstavljeni javnosti u novembru i to na engleskom jeziku.
Sada ima 83 godine i živi na relaciji Sjedinjene Države - Francuska.
9/18Rumunski komunistički diktator Nikolaje Čaušesku u posjeti Iranu u oktobru 1971. Čaušesku (lijevo) rukuje se sa iranskim šahom Muhamedom Rezom Pahlavijem. Carica Farah je desno.
Farah Pahlavi je posljednja carica Irana i supruga posljednjeg šaha zemlje, Muhameda Reze Pahlavija.
Živopisna osoba, poznata i kao Jackie Kennedy sa Bliskog istoka, Farah Pahlavi i dalje je popularna među Irancima zbog ličnog angažmana prema iranskoj umjetnosti i kulturi.
Njeni prvi memoari, prvobitno objavljeni 1977. na francuskom jeziku, trebali bi biti ponovo predstavljeni javnosti u novembru i to na engleskom jeziku.
Sada ima 83 godine i živi na relaciji Sjedinjene Države - Francuska.
10/18Muhamed Reza Pahlavi, iranski šah, i carica Farah Diba sa američkim predsjednikom Richardom Nixonom i gospođom Pat Nixon na balkonu Bijele kuće u Washingtonu, u julu 1973.
Farah Pahlavi je posljednja carica Irana i supruga posljednjeg šaha zemlje, Muhameda Reze Pahlavija.
Živopisna osoba, poznata i kao Jackie Kennedy sa Bliskog istoka, Farah Pahlavi i dalje je popularna među Irancima zbog ličnog angažmana prema iranskoj umjetnosti i kulturi.
Njeni prvi memoari, prvobitno objavljeni 1977. na francuskom jeziku, trebali bi biti ponovo predstavljeni javnosti u novembru i to na engleskom jeziku.
Sada ima 83 godine i živi na relaciji Sjedinjene Države - Francuska.
11/18Iranski šah Muhamed Reza Pahlavi (desno) i njegova supruga Farah Diba posjećuju Versaj, blizu Pariza, Francuska, juni 1974.
Farah Pahlavi je posljednja carica Irana i supruga posljednjeg šaha zemlje, Muhameda Reze Pahlavija.
Živopisna osoba, poznata i kao Jackie Kennedy sa Bliskog istoka, Farah Pahlavi i dalje je popularna među Irancima zbog ličnog angažmana prema iranskoj umjetnosti i kulturi.
Njeni prvi memoari, prvobitno objavljeni 1977. na francuskom jeziku, trebali bi biti ponovo predstavljeni javnosti u novembru i to na engleskom jeziku.
Sada ima 83 godine i živi na relaciji Sjedinjene Države - Francuska.
12/18Na ovoj fotografiji iz januara 1979., šah Pahlavi i carica Farah hodaju asfaltom na aerodromu Mehrabad u Teheranu kako bi se ukrcali u avion i napustili Iran.
Farah Pahlavi je posljednja carica Irana i supruga posljednjeg šaha zemlje, Muhameda Reze Pahlavija.
Živopisna osoba, poznata i kao Jackie Kennedy sa Bliskog istoka, Farah Pahlavi i dalje je popularna među Irancima zbog ličnog angažmana prema iranskoj umjetnosti i kulturi.
Njeni prvi memoari, prvobitno objavljeni 1977. na francuskom jeziku, trebali bi biti ponovo predstavljeni javnosti u novembru i to na engleskom jeziku.
Sada ima 83 godine i živi na relaciji Sjedinjene Države - Francuska.
13/18Šah Muhamed Reza Pahlavi i njegova supruga Farah poziraju fotografu u Marakešu, u Maroku, nekoliko dana nakon što su pobjegli iz Irana tokom Iranske revolucije u januaru 1979.
Farah Pahlavi je posljednja carica Irana i supruga posljednjeg šaha zemlje, Muhameda Reze Pahlavija.
Živopisna osoba, poznata i kao Jackie Kennedy sa Bliskog istoka, Farah Pahlavi i dalje je popularna među Irancima zbog ličnog angažmana prema iranskoj umjetnosti i kulturi.
Njeni prvi memoari, prvobitno objavljeni 1977. na francuskom jeziku, trebali bi biti ponovo predstavljeni javnosti u novembru i to na engleskom jeziku.
Sada ima 83 godine i živi na relaciji Sjedinjene Države - Francuska.
14/18Svrgnuti iranski šah sa svojom djecom i suprugom na odmoru na Bahamima u martu 1979.
Farah Pahlavi je posljednja carica Irana i supruga posljednjeg šaha zemlje, Muhameda Reze Pahlavija.
Živopisna osoba, poznata i kao Jackie Kennedy sa Bliskog istoka, Farah Pahlavi i dalje je popularna među Irancima zbog ličnog angažmana prema iranskoj umjetnosti i kulturi.
Njeni prvi memoari, prvobitno objavljeni 1977. na francuskom jeziku, trebali bi biti ponovo predstavljeni javnosti u novembru i to na engleskom jeziku.
Sada ima 83 godine i živi na relaciji Sjedinjene Države - Francuska.
15/18Egipatski predsjednik Anvar Sadat (drugi zdesna) drži se za ruku sa svrgnutim šahom Irana Muhamedom Rezom Pahlavijem, pored šahove žene Farah (desno) i Sadatove supruge Džihan, u rezidenciji sjeverno od Kaira, april 1980.
Farah Pahlavi je posljednja carica Irana i supruga posljednjeg šaha zemlje, Muhameda Reze Pahlavija.
Živopisna osoba, poznata i kao Jackie Kennedy sa Bliskog istoka, Farah Pahlavi i dalje je popularna među Irancima zbog ličnog angažmana prema iranskoj umjetnosti i kulturi.
Njeni prvi memoari, prvobitno objavljeni 1977. na francuskom jeziku, trebali bi biti ponovo predstavljeni javnosti u novembru i to na engleskom jeziku.
Sada ima 83 godine i živi na relaciji Sjedinjene Države - Francuska.
16/18(Slijeva) Bernadette Chirac, supruga francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca, princeza Lalla Salma od Maroka, predsjednica Dječije fondacije Anne-Aymone Giscard d'Estaing, princeza Mathilde od Belgije i bivša iranska carica Farah Pahlavi poziraju nakon što su stigli u palatu u Versaju, u blizini Pariza, Francuska, da prisustvuje dobrotvornoj gala večeri, decembar 2003.
Farah Pahlavi je posljednja carica Irana i supruga posljednjeg šaha zemlje, Muhameda Reze Pahlavija.
Živopisna osoba, poznata i kao Jackie Kennedy sa Bliskog istoka, Farah Pahlavi i dalje je popularna među Irancima zbog ličnog angažmana prema iranskoj umjetnosti i kulturi.
Njeni prvi memoari, prvobitno objavljeni 1977. na francuskom jeziku, trebali bi biti ponovo predstavljeni javnosti u novembru i to na engleskom jeziku.
Sada ima 83 godine i živi na relaciji Sjedinjene Države - Francuska.
17/18Farah Pahlavi daje autogram na smotri savremene umjetnosti u Monaku, aprilu 2013.
Farah Pahlavi je posljednja carica Irana i supruga posljednjeg šaha zemlje, Muhameda Reze Pahlavija.
Živopisna osoba, poznata i kao Jackie Kennedy sa Bliskog istoka, Farah Pahlavi i dalje je popularna među Irancima zbog ličnog angažmana prema iranskoj umjetnosti i kulturi.
Njeni prvi memoari, prvobitno objavljeni 1977. na francuskom jeziku, trebali bi biti ponovo predstavljeni javnosti u novembru i to na engleskom jeziku.
Sada ima 83 godine i živi na relaciji Sjedinjene Države - Francuska.
18/18Bivša iranska carica Farah Diba Pahlavi na služenju mise bivšem francuskom predsjedniku Jacquesu Chiracu u crkvi Saint-Sulpice u Parizu ubrzo nakon njegove smrti, septembar 2019. godine.
Farah Pahlavi je posljednja carica Irana i supruga posljednjeg šaha zemlje, Muhameda Reze Pahlavija.
Živopisna osoba, poznata i kao Jackie Kennedy sa Bliskog istoka, Farah Pahlavi i dalje je popularna među Irancima zbog ličnog angažmana prema iranskoj umjetnosti i kulturi.
Njeni prvi memoari, prvobitno objavljeni 1977. na francuskom jeziku, trebali bi biti ponovo predstavljeni javnosti u novembru i to na engleskom jeziku.
Sada ima 83 godine i živi na relaciji Sjedinjene Države - Francuska.
Prethodni slajd
Naredni slajd
Nekoliko mjeseci nakon osnivanja Islamske Republike, zakoni koji štite prava žena uspostavljeni pod vladavinom šaha počeli su da se urušavaju.
Ipak, preokret se nije desio preko noći, već je to bio proces. Kako je za BBC rekla Mehrangiz Kar, 78-godišnja aktivistkinja i advokatica za ljudska prava koja je pomagala da se organizuju prvi protesti protiv obaveznog nošenja hidžaba, "odmah nakon revolucije na ulicama su bili muškarci i žene koji su nudili besplatne marame ženama zamotane u poklon-papir".
Vođa revolucije ajatolah Homeini je 7. marta 1979. proglasio da će nošenje hidžaba biti obavezno za sve žene na radnom mjestu a da će se nepokrivene žene smatrati "nagim".
Uprkos ovog ajatolahovog dekreta, vlastima je bilo potrebno neko vrijeme da odluče šta se smatra za "pristojno" odjevene žene.
Patrole za usmjeravanje formirane su kao produžena ruka policijskih snaga koja se bavi regulisanjem ženskog ponašanja i oblačenja. Tokom godina, ova jedinica je djelovala pod različitim ograncima oružanih snaga a 2006. godine preimenovana je u policiju za moral.
Patrole za usmjeravanje (ili na perzijskom gašt-e eršad) formirane su 2005. godine sa zadatkom da osiguraju da sve žene u javnosti nose marame i široku odjeću.
Dužnosti su naslijeđene od odbora formiranog nakon Iranske revolucije 1979. Čak se i nemuslimani moraju pridržavati tih pravila.
Tokom protekle decenije, policija za moral i zakon o hidžabu postali su gorući simboli kontrole Islamske Republike nad životima žena. Agenti za moral postavljeni su u gradovima širom zemlje, gdje patroliraju ulicama u bijelo-zelenim kombijima.
Nametanje moralnih pravila donekle je bilo relaksirano 2013. godine kada je Hasan Ruhani postao predsjednik. Ali, na izborima proteklog juna izabran je Ebrahim Raisi, tvrdolinijaš sa kojim su ponovo isplivale patrole policije za moral na gradskim trgovima i tržnim centrima koje su opominjale i pritvarale žene ako nisu propisno pokrivene, piše The New York Times.
Islamska policija za moral vuče korijene iz inspekcija na tržnicama iz 7. vijeka koje su imale zadatak da sprječavaju prevare, a dužnosti inspektora proširene su pod širokim mandatom Kurana da "naređuju dobro a zabranjuju loše".
Pored Irana države koje imaju policiju za moral su Saudijska Arabija, Nigerija, Indonezija i Afganistan. Ove države su kriminalizovale ponašanja kao što je pijenje alkohola, miješanje muškog i ženskog društva, seksualne odnose prije i izvan braka, seks osoba istog pola, preskakanje molitve i nošenje odjeće koja se karakteriše kao neskromna.
Zapadne vlade i međunarodne organizacije za ljudska prava takođe su osudile zlostavljanje i diskriminaciju od strane moralnih policija, posebno onih u Afganistanu, Iranu i Saudijskoj Arabiji, od kojih sve tri redovno potiskuju aktivizam i neslaganje.
