Tramp kaže da je Iran direktno kontaktirao SAD
Američki predsednik Donald Tramp rekao je u sredu da je Iran direktno kontaktirao Sjedinjene Države i da traži dogovor, sugerišući da bi sedmomesečni rat mogao da se bliži kraju.
Obraćajući se novinarima po dolasku u Severnu Karolinu 16. septembra, Tramp je rekao: "Nadam se da smo pri kraju rata" i dodao da Iran "želi da postigne dogovor".
Na pitanje da li je kontakt došao direktno iz Teherana ili preko posrednika, Tramp je odgovorio da je bio direktan. On nije izneo detalje i nije bilo javne potvrde iranskih zvaničnika o takvom kontaktu.
Tramp je kasnije na predizbornom skupu rekao da bi sukob mogao imati "zaista dobar kraj", sugerišući da bi mogao ući u drugu fazu posle američkih izbora u novembru.
Potpredsednik Džej Di Vens je slično rekao da bi rat mogao ući u "fundamentalno drugačiju fazu" u narednih mesec ili dva, bez preciziranja da li bi to značilo smanjenje borbi, eskalaciju ili diplomatiju.
Tramp i Vens su to rekli uprkos nedavnoj javnoj poruci sekretara Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Irana s tvrde linije Mohsena Rezaija. Rezai je u ponedeljak rekao da Teheran neće pregovarati s Vašingtonom dok se ne ispune uslovi Irana.
U međuvremenu, portal Aksios je izvestio da se očekuje da će se Tramp sastati s liderima arapskih zemalja Persijskog zaliva u Njujorku 22. septembra na marginama Generalne skupštine UN. Očekuje se da će se sastanak fokusirati na predloženu posleratnu strategiju Vašingtona za Iran, iako Bela kuća nije javno potvrdila planove.
Amnesti traži pravni mehanizme UN zbog 'zločina protiv čovečnosti' tokom protestima u Iranu 2022.
Amnesti internešenel (Amnesty International) saopštio je da su iranske vlasti počinile zločine protiv čovečnosti tokom suzbijanja protesta "Žene, život, sloboda" 2022. godine, koji su izazvani smrću Mahse Amini u policijskom pritvoru.
Ta međunarodna organizacija za ljudska prava takođe je identifikovala 87 zvaničnika za koje je navela da bi trebalo da se suoče s krivičnom istragom zbog njihove uloge u suzbijanju protesta.
U izveštaju na više od 1.000 stranica, Amnesti je naveo da su snage bezbednosti izvršile ubistva, mučenja, prisilne nestanke, zatvaranje, silovanja i progone u okviru široko rasprostranjenog i sistematskog napada na demonstrante. Naveo je da su Korpus islamske revolucionarne garde i policija sproveli državnu politiku upotrebe smrtonosne sile putem koordinisanih lanaca komandovanja.
Generalna sekretarka Amnestija Agnjes Kalamar rekla je da "opsežni dokazi prikupljeni i analizirani u našem izveštaju ne ostavljaju sumnju: iranske vlasti su počinile zločine protiv čovečnosti" kako bi suzbile proteste 2022. godine.
Grupa za ljudska prava dokumentovala je smrt 377 demonstranata i prolaznika, uključujući 56 dece, i saopštila je da su etničke kurdske i beludžijske zajednice nesrazmerno pogođene. Istraga je sprovedena na osnovu razgovora sa 270 ljudi, više od 2.000 video snimaka i zvaničnih, procurilih, sudskih i forenzičkih dokumenata.
Identifikovani su bili viši zvaničnici na nacionalnom nivou, kao i pokrajinski i lokalni komandanti bezbednosnih snaga. Amnesti je saopštio da njihova lista nije iscrpna.
Ta organizacija je pozvala Generalnu skupštinu UN da uspostavi međunarodni mehanizam krivičnog pravosuđa za Iran i pozvala tužioce u drugim zemljama da pokreću slučajeve pod univerzalnom ili drugom ekstrateritorijalnom jurisdikcijom.
Amnesti je saopštio da je poslao svoje nalaze iranskim vlastima i tražio odgovore od identifikovanih zvaničnika. Navodi se da niko nije odgovorio do trenutka objavljivanja.
Najmanje 100 učesnika protesta u Iranu osuđeno na smrt, saopštila grupa za ljudska prava IHR
Najmanje 100 ljudi pritvorenih u vezi s iranskim januarskim protestima osuđeno je na smrt, uključujući pet žena i najmanje pet osoba koje su bile mlađe od 18 godina u vreme navodnih krivičnih dela, saopštila je organizacija za ljudska prava u Iranu IHR sa sedištem u Norveškoj.
IHR je naveo da dokumentovani slučajevi u 13 od 31 iranske provincije, predstavljaju samo deo demonstranata kojima potencijalno preti smrtna kazna. Zvaničnici izvori su objavili samo pet od 100 slučajeva.
Svih 100 je dobilo barem preliminarnu smrtnu kaznu, dok je nekima kazne potvrdio Vrhovni sud Irana.
Direktor IHR-a Mahmud Amiri-Mogadam rekao je da su demonstranti osuđeni na revolucionarnim sudovima u postupcima koji "ne ispunjavaju minimalne standarde fer suđenja".
IHR je naveo da su optuženima u slučajevima povezanim s protestima rutinski uskraćivani advokati po njihovom izboru i tvrdi da su sistematski korišćena mučenja i iznuđena priznanja.
Iran je od 18. marta prema podacima IHR-a, pogubio 31 demonstranta, uključujući 29 pritvorenih zbog januarskih protesta i dvoje povezanih sa ranijim pokretom "Žena, život, sloboda".
Poslednji podaci te grupe pokazuju da je 561 osoba pogubljena u Iranu od početka 2026.
Podaci o plovidbama pokazuju da su kroz Ormuz prošla samo četiri broda
Brodski saobraćaj kroz Ormuski moreuz pao je u utorak na samo četiri broda, u odnosu na sedam dan ranije i znatno ispod desetodnevnog proseka od 18 brodova, pokazali su preliminarni podaci o brodskom saobraćaju.
Dva broda su ušla, a dva izašla iz moreuza, bez zabeleženih prolazaka velikih tankera za sirovu naftu ili tankera za tečni prirodni gas. Ti podaci mogu da potcene stvarni saobraćaj pošto neki brodovi plove s isključenim transponderima za praćenje.
Tri od četiri zabeležena broda plovila su takozvanom iranskom rutom, severnim koridorom kroz vode koje kontroliše Iran i koji je Teheran pokušao da uspostavi kao zvanično odobren prolaz kroz moreuz. Još jedan brod je koristio neidentifikovanu "tamnu" rutu.
Komercijalni saobraćaj kroz Ormuz je opao od početka rata s Iranom u februaru. Teheran je nastojao da uspostavi kontrolu nad plovidbom kroz moreuz i napadao je komercijalne brodove, dok SAD sprovode pomorsku blokadu s ciljem da spreče brodova da ulaze u iranske luke, a takođe su napadale i brodove povezane s Iranom.
Pre rata, kroz Ormuski moreuz je prolazila oko petina svetskih isporuka nafte i tečnog prirodnog gasa, što ga čini jednom od najvažnijih energetskih tačaka na svetu. Obično je kroz taj plovni put pre sukoba dnevno prolazilo oko 125 velikih komercijalnih brodova.
S druge strane, 22 broda su prošla kroz moreuz Bab el-Mandeb, što je mala promena u odnosu na 24 dan ranije, usled zabrinutosti zbog nedavnog napredovanja jemenskih pobunjenika Huta, povezanih s Iranom, u blizini tog plovnog puta. Moreuz, na južnom ulazu u Crveno more, još je jedna velika globalna tačka za brodarski saobraćaj, koja povezuje Crveno more i Suecki kanal s Adenskim zalivom i Indijskim okeanom.