Blizu Ormuskog moreuza 'incident' s teretnim brodom, navodi britansko nadzorno telo
Organizacija Operacije pomorske trgovine Ujedinjenog Kraljevstva (UKMTO) saopštila je da je primila izveštaj o "incidentu" u kom su učestvovali kontejnerski brod i vojne snage u Omanskom zalivu.
"Brodovima se savetuje da uzmu u obzir najnovije informacije o pomorskoj bezbednosti i ostanu na oprezu u svetlu operativnog okruženja koje se menja", saopštio je u utorak UKMTO.
Ta organizacija nije iznela detalje o samom incidentu.
Novinska agencija Rojters, pozivajući se na pomorske bezbednosne snage, navodi da je plovilo - za koje se veruje da je kontejnerski brod "Vela Nova" pod panamskom zastavom – pogođeno raketom blizu obale Pakistana.
Tenzije između SAD i Irana oko Ormuskog moreuza, ključnog vodenog puta koji spaja Omanski i Persijski zaliv, paralisale su pomorski saobraćaj u tom regionu.
Iran je zatvorio kritični vodeni put, time blokirajući glavno tranzitno čvorište za naftne tankere ka globalnim tržištima. Teheran koristi ovu blokadu kao ključni adut u pregovorima s Vašingtonom. SAD su, sa svoje strane, blokirale sve brodove koji se kreću ka iranskim lukama u tesnacu i oko njega.
Iako je predsednik SAD Donald Tramp u početku tvrdio da je neutralisanje nuklearne pretnje Teherana glavni cilj američko-izraelskog rata sa Iranom, koji je počeo 28. februara, poslednjih nedelja se fokusirao na slobodan protok saobraćaja kroz strateški važan Ormuski moreuz, kroz koji je pre rata prolazilo oko 20 odsto svetskih isporuka nafte i prirodnog gasa.
Tramp navodi da su SAD uklonile mine u Ormuzu i zabranile ulazak brodova u Iran
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je Vašington praktično preuzeo kontrolu nad Ormuskim moreuzom, tvrdeći da je strateški plovni put očišćen od mina i da su SAD nametnule čvrstu blokadu iranskih luka.
"Imamo blokadu koja je neprobojna; to je čelični zid", rekao je Tramp novinarima u Beloj kući u ponedeljak. On je rekao da je moreuz "sada zapravo otvoren" pošto SAD dozvoljavaju odabranim brodovima da prođu, dok sprečavaju da brodovi uđu u Iran.
Tramp je takođe tvrdio da su SAD ceo plovni put očistile od mina. Iran navodi da kontroliše saobraćaj u moreuzu i da ponovno otvaranje tog plovnog puta koji obično prolazi veliki deo svetskih isporuka nafte zavisi od uslova, uključujući prekid američkih sankcija i nadoknadu za ratnu štetu.
Predsednik SAD je odbacio zahtev Teherana za nadoknadu, rekavši da će Vašington umesto toga tražiti isplate od Irana za Amerikance ubijene ili ranjene u sukobima tokom decenija. On je naveo napad na američki brod "Cole" 2000. i naveo odgovornost Irana za smrt desetina hiljada ljudi, uključujući demonstrante ubijene u nedavnim nemirima. Tramp je takođe rekao da je Iran ubio 52.000 demonstranata u poslednja četiri meseca, pozivajući se na brojku za koju je rekao da je procena od pre oko mesec i po dana.
Na pitanje da li Vašington i dalje razmatra veliku vojnu eskalaciju protiv Irana, Tramp je rekao da SAD "svakako" imaju mogućnost da to urade. "Saznaćete", rekao je kada su ga pitali šta će se dalje desiti.
Stručnjak za pomorsku bezbednost Ijan Ralbi, šef kompanije Auxilium Worldwide, rekao je za RSE da mogućnost brodskih kompanija da bezbedno koriste moreuz i dalje zavisi od bezbednosne situacije i dozvole Irana.
"Realnost za brodske linije na vodi je da ako pokušaju da prođu kroz koridor koji štite SAD bez iranske dozvole, imaju veoma veliku verovatnoću... da budu napadnuti", rekao je Ralbi, navodeći nedavne napade dronovima i raketema.
On je rekao je da će osiguravajuće i brodske kompanije morati da vide produženi period bezbedne plovidbe pre nego što premije osiguranja počnu da padaju. "Važno je da SAD u ovom trenutku više pokažu nego što kažu", rekao je Ralbi.
Tramp kaže da Iran mora da nadoknadi štetu za ubistva Amerikanaca i pripadnika svog naroda
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da će SAD zahtevati nadoknadu od Irana za sve ubijene američke vojnike i iranske demonstrante tokom "proteklih 50 godina" i dodao da će ovo pitanje biti pokrenuto u budućim pregovorima sa Teheranom.
"Vidim da predstavnici Islamske Republike Iran traže nadoknadu za štetu koja im je naneta tokom poslednjih pet meseci vojnog sukoba", naveo je Tramp u ponedeljak na svojoj platformi Truth Social.
On je rekao da pitanje nadoknade štete nije pokrenuto ni u jednom od pregovora ili sastanaka od početka američko-izraelskog rata s Iranom, ali da je "to zanimljiva ideja jer sada takođe zahtevam nadoknadu od Irana za sve ljude koje su ubili i teško ranili svojim bombama pored puta i u mnogim sukobima".
"Pored toga, nadoknada treba da se isplati porodicama stotina hiljada nevinih demonstranata koje je Iran ubio tokom poslednjih 50 godina", uključujući, kako je naveo, "52.000 koji su ubijeni u poslednjih pet meseci".
Poslednjih nedelja došlo je do porasta broja pogubljenja i grupe za ljudska prava dokumentovale su više od 6.000 smrtnih slučajeva tokom represije posle protesta u januaru, ali mnogi kažu da je stvarni broj mnogo veći. Neke procene govore da se radi o desetinama hiljada.
Tramp je u potonjem postu dodao da "Iran treba da bude odgovoran za štetu i smrtne slučajeve nanete narodu Libana, Sirije, Jemena i Gaze".
On je rekao da je naložio svojim predstavnicima da pitanje nadoknade štete "čvrsto uvrste u sve buduće pregovore".
Iran objavljuje navodnu fotografiju Mojtabe Hameneija, izvještava o vojnim imenovanjima
Iranski državni mediji objavili su, kako tvrde, novu fotografiju ajatolaha Mojtabe Hamneija, a ured vrhovnog vođe objavio je na društvenim mrežama da je on obavio nekoliko visokih vojnih imenovanja.
Također, 10. avgusta, iranski predsjednik Masud Pezeshkian rekao je državnoj televiziji da se nedavno sastao s Hamneijem i da su razgovarali o širokom rasponu pitanja.
Izvještaji i fotografija, čiji datum i autentičnost nisu mogli biti odmah provjereni, djelimično su imali za cilj ukazati na to da je Hamnei živ i zdrav te aktivno angažiran u vođenju zemlje.
Hamenei nije viđen u javnosti otkako je početkom marta objavljeno njegovo imenovanje za nasljednika oca na mjestu vrhovnog vođe, nakon smrti ajatolaha Alija Hameneija 28. februara, prvog dana američko-izraelskog rata s Iranom.
Visoki iranski dužnosnik izjavio je 9. avgusta da će slika Mojtabe Hameneija "među ljudima i na ulicama, kao i na sastancima sa zapovjednicima oružanih snaga" biti objavljena u budućnosti.
Među imenovanjima objavljenima 10. avgusta, pozivajući se na dekrete koji se pripisuju Hameneiju, bilo je i promocija Alija Abdollahija Aliabadija za načelnika štaba oružanih snaga.
Bio je na čelu glavnog štaba Khatam-al Anbiya, koji koordinira vojsku i moćni Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC).
Tvrdolinijaški klerik Hossein Taeb, koji je 2022. godine smijenjen s mjesta načelnika obavještajnog odjela IRGC-a nakon 13 godina na toj dužnosti, imenovan je za čelnika paravojnih snaga Basij.
Taeb je blizak Mojtabi Hameneiju i smatra se ključnom osobom iza kulisa. Pod sankcijama je SAD-a i Evropske unije zbog navodne uloge u državnoj represiji.