SAD insistira da Iran 'ne kontroliše' Hormuški moreuz

Britanska vlada u ponedeljak je saopštila da je sankcionisala 12 pojedinaca i entiteta povezanih s Iranom, optužujući ih za umešanost u "neprijateljske aktivnosti, uključujući planiranje napada i pružanje finansijskih usluga grupama koje žele da destabilizuju Veliku Britaniju i druge zemlje".

Rojters je izvestio da su sankcionisani optuženi za učešće u neprijateljskom delovanju protiv Velike Britanije i nekoliko drugih zemalja.

Nove sankcije uključuju zamrzavanje imovine i zabrane izdavanja viza.

Sankcije u uvedene i članovima i saradnicima, kako je navela britanska vlada, "Zindašti kriminalne mreže".

Poslednjih meseci spekulisalo se o mogućoj podršci Irana antisemitskim napadima u Velikoj Britaniji.

Islamistička grupa za koju se sumnja za veze s Iranom, Harakat Ašab al-Jamin al-Islamija, preuzela je odgovornost za neke napade u Velikoj Britaniji, kao i za slične incidente u nekoliko evropskih zemalja.

Portparol iranskog sektora za vodu saopštio je da se 35 miliona ljudi u zemlji suočava s nestašicom vode.

Govoreći o trenutnoj situaciji u snabdijevanju vodom, Issa Bozorgzadeh rekao je na konferenciji za novinare 11. maja da se "oko 35 miliona ljudi suočava s problemom nestašice vode", te da je potrebno nastaviti štednju kako bi se stanje prevazišlo.

Ukazujući na regionalne razlike u padavinama, naveo je da je njihova raspodjela veoma neujednačena. Dok su obilne padavine zabilježene u provincijama poput Bušehra, Hormozgana, Ilama i Kermana, u Teheranu, Komu, Jazdu, Markaziju i Isfahanu padavine su bile znatno slabije.

Bozorgzadeh je dodao da 11 provincija i dalje bilježi manje padavine od prosjeka te da se "ni na koji način ne može reći da je zemlja ušla u vlažan period".

Tokom posljednjih decenija Iran se suočava s dugotrajnom sušom, prekomjernim iskorištavanjem podzemnih voda i lošim upravljanjem resursima, što je dovelo do sve izraženije krize snabdijevanja vodom u mnogim velikim gradovima.

Portparol nije govorio o mogućim ekološkim posljedicama rata između SAD-a i Izraela s Iranom niti o napadima na iransku infrastrukturu.

Kina se protivi uključivanju kineskih i hongkonških entiteta u najnoviji krug američkih sankcija usmjerenih na kompanije povezane s iranskim režimom, dok se predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump sprema za put u Kinu i susret s kineskim liderom Xi Jinpingom, prvi put od 2017. godine.

Portparol kineskog Ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun rekao je 11. maja novinarima da Peking "uvijek zahtijeva od kineskih kompanija da posluju u skladu sa zakonima i propisima", dodajući da će Kina "čvrsto štititi legitimna prava i interese kineskih kompanija".

Američko Ministarstvo finansija uvelo je 8. maja sankcije protiv 10 pojedinaca i kompanija zbog "omogućavanja napora iranske vojske da osigura oružje", kao i sirovina s vojnom primjenom. Među njima su jedan kineski državljanin i sedam kineskih kompanija.

Washington i Teheran razmijenili su prijedloge za prekid vatre, ali još nisu postigli napredak u pregovorima, dok je Trump odgovor Irana na američki prijedlog nazvao "potpuno neprihvatljivim".

Sankcije su uvedene u trenutku kada Trump putuje u Kinu na važnu posjetu koja će uključivati šire strateške razgovore - od trgovine do rata s Iranom. Očekuje se da će američki predsjednik stići 13. maja, dok su razgovori planirani za 14. i 15. maj.

Visoki američki zvaničnik rekao je za Reuters 11. maja da će Trump i Xi vjerovatno razgovarati o podršci Pekinga Iranu i Rusiji tokom samita.

Portparol Ministarstva vanjskih poslova Irana Esmail Baqaei saopštio je da je Teheran, u odgovoru na najnoviji američki prijedlog, zatražio okončanje rata u regionu i oslobađanje zamrznutih sredstava u inostranstvu.

"Od Amerikanaca nismo tražili nikakve ustupke. Jedino što smo tražili jesu legitimna prava Irana", rekao je Baqaei na redovnoj sedmičnoj konferenciji za novinare 11. maja.

Dodao je da zahtjevi Irana uključuju "zaustavljanje rata, ukidanje blokade i piraterije, te oslobađanje iranske imovine", za koju je naveo da je "nepravedno blokirana u bankama zbog američkog pritiska".

Kao dio zahtjeva naveo je i bezbjedan prolazak kroz Hormuški moreuz, kao i uspostavljanje sigurnosti u regionu i u Libanu, što je ocijenio "velikodušnom i legitimnom ponudom za regionalnu sigurnost".

Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump izjavio je 10. maja da je odgovor Irana na američki prijedlog za okončanje rata "potpuno neprihvatljiv".