SAD insistira da Iran 'ne kontroliše' Hormuški moreuz

Seul je oštro osudio napad na teretni brod u vlasništvu južnokorejske kompanije u Hormuškom moreuzu ranije ovog mjeseca, navodeći da će odgovoriti nakon što utvrdi ko stoji iza napada.

Prema riječima zvaničnika iz kabineta predsjednika Južne Koreje, napad 4. maja izazvao je požar u strojarnici broda. Savjetnik za nacionalnu bezbjednost predsjednika Južne Koreje Wi Sung-lac izjavio je da brod Namo, kojim upravlja kompanija HMM, u trenutku incidenta nije kršio nikakve propise u vodama kod Ujedinjenih Arapskih Emirata, te da Seul ovaj incident smatra neopravdanim napadom na komercijalno plovilo.

"To osuđujemo najoštrijim riječima", rekao je Wi, dodajući da su oštećenja utvrđena tokom stručnih procjena korejskih zvaničnika i eksperata u Dubaiju.

Wi je naveo i da još nije jasno da li je Iran imao ulogu u napadu.

Teheran je ranije negirao bilo kakvu umiješanost u incident.

Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump izjavio je ubrzo nakon incidenta da je Iran pucao na korejski brod i pozvao Seul da se pridruži naporima pod vodstvom SAD-a u osiguravanju bezbjednosti plovidbe kroz moreuz.

Tanker tipa VLCC pod imenom Agus Fanorius prošao je rutom koju je odobrio Iran kroz Hormuški moreuz, javila je poluzvanična agencija Tasnim, povezana s Revolucionarnom gardom.

Prema navodima od 11. maja, tanker koji prevozi iračku naftu i ide ka Vijetnamu trenutno se nalazi u Omanskom moru.

Dan ranije, 9. maja - kada se američki državni sekretar Marco Rubio sastao s premijerom Katara u Majamiju - kroz moreuz je prošao i katarski tanker s tečnim gasom na putu ka Pakistanu.

Reuters, pozivajući se na izvore, naveo je da je prolazak odobren od strane Irana i da predstavlja mjeru izgradnje povjerenja s Katarom i Pakistanom, koji imaju posredničku ulogu u ratu između SAD-a i Izraela s Iranom.

Očekuje se da će predsjednik SAD Donald Trump tokom predstojećeg samita u Pekingu izvršiti pritisak na kineskog lidera Xi Jinpinga u vezi s Iranom, dok visoki američki zvaničnici ističu zabrinutost Washingtona zbog ekonomskih i tehnoloških veza Kine s Teheranom.

Trump bi trebalo da doputuje u Peking 13. maja u večernjim satima, a s Xi Jinpingom će se sastati 14. i 15. maja prije nego što napusti Kinu, saopštila je glavna zamjenica sekretarke za štampu Anna Kelly tokom telefonskog brifinga Bijele kuće uoči putovanja.

Govoreći na tom brifingu, jedan visoki zvaničnik administracije rekao je da su Trump i Xi o Iranu već razgovarali "više puta" i da će to pitanje ponovo biti u fokusu tokom sastanaka.

"Predsjednik (SAD) je više puta razgovarao s generalnim sekretarom Xi Jinpingom o pitanju Irana", rekao je zvaničnik, dodajući da Washington i dalje ostaje zabrinut zbog "prihoda koje Kina obezbjeđuje" Teheranu, kao i zbog transfera roba dvostruke namjene, industrijskih komponenti i mogućnosti izvoza povezanog s oružjem.

Zvaničnik je rekao da će se nedavne američke sankcije usmjerene na aktivnosti povezane s Iranom vjerovatno naći među temama razgovora u Pekingu.

Na pitanje da li će Trump tražiti dodatni pritisak Kine na Teheran usred neriješenih nuklearnih pregovora, jedan visoki zvaničnik je rekao da je predsjednik to pitanje već ranije pokretao i da se očekuje da to ponovo učiniti tokom samita: "Očekujem da će predsjednik izvršiti pritisak."

Bijela kuća je takođe odbacila sugestije da bi tenzije oko Irana trebalo da spriječe Trumpa da putuje u Kinu. "Ne mislim da ima luksuz da se sedmicama i sedmicama fokusira samo na jedno pitanje", rekao je jedan visoki zvaničnik.

Zvaničnik je naveo da je administracija odgodila putovanje prije otprilike šest sedmica tokom, kako je opisano, intenzivnije faze situacije s Iranom, ali da su se okolnosti u međuvremenu promijenile i da Bijela kuća sada nastavlja s posjetom.

"Mislim da bi pravo pitanje bilo: 'Zašto u ovom trenutku ne bi išao na ovo putovanje?'", rekao je zvaničnik.

Zatvorena iranska dobitnica Nobelove nagrade za mir Narges Mohammadi prebačena je u bolnicu u Teheranu, saopštila je njena fondacija 10. maja, usred izvještaja da je "na ivici smrti" zbog teških uslova u zatvoru.

Fondacija je navela da joj je izrečena privremena obustava kazne u zamjenu za plaćanje znatne kaucije.

Mohammadi (54) je prethodno bila na liječenju u bolnici u sjeverozapadnom gradu Zandžan, gde je i bila zatvorena. Njen advokat Mostafa Nili rekao je da se sada nalazi na liječenju u bolnici Pars u Teheranu, gde o njoj brine njen medicinski tim.

Njen suprug, Tagi Rahmani, koji živi u Parizu, rekao je 9. maja da je njeno stanje i dalje kritično, te da je pretrpjela nagli pad krvnog pritiska i da otežano govori.

Njen brat Hamidreza Mohammadi izjavio je 2. maja za Radio Farda Radija Slobodna Evropa (RSE) da je "na ivici smrti".

"Umire", rekao je Hamidreza. "Zbog teških zatvorskih uslova i posljedica koje su joj nanesene, ona je na ivici smrti. Odgovornost za život Narges, kao i za živote svih zatvorenika, direktno je na pravosudnim vlastima i bezbjednosnom aparatu."

Ova aktivistkinja za ljudska prava dobila je Nobelovu nagradu za mir za 2024. godinu zbog borbe za prava žena u Iranu.

Veći dio posljednje decenije provela je iza rešetaka zbog svog rada, a u decembru 2025. ponovo je uhapšena tokom komemoracije u sjeveroistočnom gradu Mašhad.

Nakon tog hapšenja, izrečena joj je nova zatvorska kazna od sedam i po godina, te se nalazi u zatvoru u Zandžanu, oko 330 kilometara zapadno od glavnog grada Teherana.