Revolucionarna garda tvrdi da je izvela uzvratni napad na vojne objekte SAD u Jordanu

Primirje između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana i dalje je na snazi, izjavio je američki sekretar za odbranu Pete Hegseth, dan nakon što je Iran lansirao rakete prema Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), a američka vojska potopila šest malih iranskih čamaca.

Razmjena vatre 4. maja pojačala je strahove da je prekid neprijateljstava, proglašen prije gotovo mjesec dana, doveden u pitanje te da bi moglo doći do nastavka otvorenih borbi Irana, kao i američkih i izraelskih snaga.

Američke pomorske snage započele su pratnju dijela trgovačkih brodova koji su bili blokirani u Persijskom zalivu, nakon što je Iran zatvorio ovaj strateški plovni prolaz. Pročitajte više OVDJE

Ujedinjeni Arapski Emirati saopštili su da su ponovo bili meta napada iranskih projektila i dronova, te da njihove snage odgovaraju na te prijetnje.

U objavi na mreži X, Ministarstvo odbrane UAE navelo je da su "protivvazdušni sistemi Emirata aktivno angažovani u odgovoru na prijetnje projektila i dronova", uz tvrdnju da je "izvor tih prijetnji Iran".

Pojavili su se i izvještaji o oglašavanju sirena za vazdušnu opasnost u Dubaiju.

UAE su 4. maja saopštili da su presreli "tri projektila ispaljena iz Irana", dok je četvrti projektil pao u more.

Međutim, vlasti u luci Fujairah navele su da je napad dronom pogodio energetsko postrojenje, izazvavši požar u kojem su povrijeđene tri osobe.

Kako tenzije rastu u Hormuškom moreuzu nakon što je predsednik Donald Trump objavio Projekat Sloboda, napor da se pokrene komercijalni brodski saobraćaj, krhko primirje između Vašingtona i Teherana deluje sve napetije.

Brodski gigant Maersk saopštio je da je jedan od njegovih brodova uspešno prošao moreuz pod zaštitom američke vojske 4. maja, čak i dok rizici i dalje postoje. Uz pitanja o tome kako će američka mornarica obezbediti pomorski saobraćaj pod aktivnom pretnjom i da li trenutni pristup može sprečiti širi sukob, RSE je razgovarao sa penzionisanim viceadmiralom Robertom Murrettom.

Bivši direktor Nacionalne geoprostorno-obaveštajne agencije (NGA) i visoki obaveštajni zvaničnik pri Združenoj komandi snaga SAD, Murrett je sada profesor na Maxwell školi za građanstvo i javne poslove Univerziteta u Syracuse i zamenik direktora njegovog Instituta za bezbednosnu politiku i pravo.

RSE: Admirale, počnimo sa najnovijim dešavanjima u Hormuškom moreuzu – američke snage navodno uništavaju iranske brodove, rakete lete ka UAE i prekid vatre visi o koncu. Sa vaše tačke gledišta kao bivšeg šefa NGA i nosioca drugih visokih obaveštajnih funkcija, da li smo već prešli tačku "krhkog mira" i efikasno se vratili u sukob?

Murrett: Odlična primedba. Rekao bih da to svakako predstavlja veoma značajno povećanje nivoa sukoba tamo. Aktivnosti koje su se odigrale u poslednja 24 sata ili tako nešto veoma su zabrinjavajuće zbog onoga što nagoveštavaju u pogledu širenja obima sukoba. Na primer, Ujedinjeni Arapski Emirati i dva broda koja su napadnuta u njihovoj blizini, s druge strane Hormuškog moreuza, deo su te zabrinutosti. Takođe, i dešavanja u samom Zalivu, kao i napadi u oba smera - uključujući i to da je američka mornarica potopila male čamce koje su Iranci rasporedili - dovode nas u veoma opasnu poziciju. Cijeli intervju možete pročitati OVDJE

Iransko pravosuđe saopštilo je da je zaplijenilo imovinu političkog aktiviste Mehdija Nasirija i još 21 osobe u provinciji Semnan, u sjevernom dijelu zemlje, navodeći da su povezani sa "neprijateljskim elementima".

Novinska agencija Mizan, koja je povezana s pravosuđem, navela je da su te osobe bile "povezane s Izraelom i drugim neprijateljskim državama", te da je zapljena imovine sprovedena u skladu sa zakonom o kažnjavanju špijunaže i saradnje s Izraelom.

Prema navodima agencije, zapljena imovine predstavlja "nacionalnu potrebu", a optuženi se terete da su, u saradnji s "neprijateljskim vladama", nanijeli veliku štetu infrastrukturi i javnim objektima, uključujući škole, univerzitete, istraživačke centre i industrijska postrojenja.

Pravosuđe je objavilo imena svih osoba kojima je zaplijenjena imovina i saopštilo da su njihova pokretna i nepokretna imovina, kao i bankovni računi, identifikovani, zaplijenjeni i zamrznuti. Zabranjeno im je i obavljanje bilo kakvih finansijskih transakcija.

Iranske vlasti nisu iznijele dokaze koji bi potkrijepili optužbe protiv tih osoba.

Iran često zapljenjuje imovinu novinara, političkih aktivista i umjetnika koje optužuje da predstavljaju prijetnju nacionalnoj bezbjednosti.

Nakon rata između Irana i Izraela u junu 2025. godine, iranski parlament usvojio je plan kojim se pooštravaju kazne – uključujući i smrtnu kaznu – za one koji špijuniraju za Izrael ili Sjedinjene Američke Države, ili s njima sarađuju.