Iranski mediji tvrde da je Teheran odgovorio na američki prijedlog za mir

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je ruski lider Vladimir Putin iznio prijedloge u vezi s iranskim obogaćenim uranijumom – ključnim pitanjem za bilo kakav mirovni sporazum između SAD-a i Irana – ali je naglasio da bi više volio da se Kremlj prvo fokusira na okončanje rata u Ukrajini.

"Rekao sam mu: 'Radije bih da se fokusirate na okončanje rata u Ukrajini'", naveo je Trump, iznoseći detalje telefonskog razgovora s Putinom koji je održan 29. aprila.

"Rekao sam: prije nego što mi pomognete, želim da okončate svoj rat", dodao je Trump.

Trump nije iznio detalje Putinove ponude u vezi s Iranom, ali je Kremlj ranije predlagao mogućnost da se obogaćeni uranijum iz Irana izmjesti radi čuvanja, prijedlog koji su mnogi zapadni lideri odlučno odbacili.

Trump je poručio da zahtijeva od Teherana da se odrekne svog nuklearnog programa i preda sav već obogaćeni uranijum – koji bi mogao da se iskoristi za izradu atomske bombe – kao preduslove za postizanje mirovnog sporazuma.

Iran insistira da je njegov nuklearni program isključivo civilne prirode i odbija zahtjeve da preda zalihe obogaćenog uranijuma, za koje se navodi da su pohranjene u postrojenjima duboko pod zemljom.

Savjetnik Kremlja za spoljnu politiku Jurij Ušakov rekao je da je Putin tokom razgovora "ukazao na neizbježne i izuzetno štetne posljedice, ne samo po Iran i njegove susjede, već i po čitavu međunarodnu zajednicu, ukoliko bi SAD i Izrael ponovo posegli za vojnom akcijom".

Govoreći u Ovalnom kabinetu, Trump je ponovio svoj zahtjev da Teheran odustane od bilo kakvih planova za izradu nuklearnog oružja.

"U ovom trenutku, nikada neće biti dogovora ukoliko Iran ne kaže da nikada neće imati nuklearno oružje", rekao je Trump.

Američki predsjednik je takođe ponovio svoju tvrdnju da je američka vojska uništila iransku mornaricu i ratno vazduhoplovstvo te teško pogodila ekonomiju te zemlje.

Trump je rekao da nije spreman da pošalje pregovarače na sastanak s iranskim timom u Islamabad, u okviru mirovnih pregovora kojima posreduje Pakistan, jer, kako je naveo, "nema smisla letjeti 18 sati da biste dobili papir s zahtjevima za koje znate da ih nećete prihvatiti".

"Pregovore vodimo telefonom", dodao je Trump. Naveo je i da je Iran već "napravio dug put" u pregovorima o mirovnom sporazumu sa Sjedinjenim Državama, ali da će se "tek vidjeti da li će ići dovoljno daleko".

Trump je ove izjave dao tokom ceremonije u čast astronauta misije Artemis II, koji su ranije ovog mjeseca obišli Mjesec i bezbjedno se vratili na Zemlju.

Američki senator Tom Tilis (Thom Tillis), kopredsedavajući NATO posmatračke grupe u Senatu, koji sebe opisuje kao republikanca iz Severne Karoline koji direktno govori, ima poruku za one koji sukobe u Ukrajini i na Bliskom istoku posmatraju kao izolovane događaje: oni to nisu.

U eri promenljivih globalnih saveza, Tilis tvrdi da se svet suočava s oživljenom "Osovinom zla" koju predvode Rusija i Iran – partnerstvom za koje veruje da je daleko prevazišlo brak iz interesa i preraslo u dubok, strateški vojni savez.

U intervjuu za RSE 29. aprila, Tilis, jedan od retkih internih kritičara u Republikanskoj partiji, govorio je o visokim ulozima trenutnog geopolitičkog pejzaža, "neprihvatljivoj" perspektivi zamrznutog sukoba u Ukrajini i zašto veruje da je Vladimir Putin lično odgovoran za stradanja Amerikanaca.

RSE: Vidimo promene u globalnom pejzažu koja se čini da je koordinisanija nego ikad pre. Pažljivo ste pratili Rusiju i Iran i kako targetiraju SAD i njihove saveznike. Pitanje je, da li je ovo partnerstvo pravi savez ili je to taktički aranžman koji bi mogao da se raspadne?

Tom Tilis: Pravi savez naspram taktičkog aranžmana – dajte mi malo više od toga.

RSE: Ponekad se opisuje kao praktičan brak između Rusije i Irana.

Tilis: A ne, mislim da je mnogo dublje od toga. I mislim da je postalo veoma jasno kada vidite materijalnu podršku koju je Iran pružio Rusiji u Ukrajini – prvo kroz svoju tehnologiju dronova, a sada obrnuto, Rusija pruža informacije o tome kako mogu da gađaju američka sredstva i sredstva naših partnera u regionu. Mislim da je to apsolutno strateški savez i zapravo deo stare Osovine zla.

Verujem da je Kina – iz nekog razloga, zaboravili smo činjenicu da Kina ima oko dva miliona Ujgura u logorima za prinudni rad – tako da je osa zla još uvek živa i zdrava. I verujem da je u nekim aspektima čak i pogoršana u smislu ubijanja na bojnom polju i ubijanja američkih vojnika korišćenjem tehnologije koju je napravio Iran, a zatim je optimizovao uz pomoć Rusije.

Cijeli intervju možete pročitati OVDJE

Čelnik iranskog radničkog sindikata Hassan Sadeghi, izjavio je da se od početka rata između Sjedinjenih Država, Izraela i Irana oko 750.000 ljudi prijavilo kao nezaposleno.

Prema njegovim riječima, Fond za osiguranje od nezaposlenosti, koji je prije rata pružao podršku za oko 180.000 ljudi, sada ima skoro milion korisnika, što predstavlja ogroman pritisak na raspoložive resurse.

Veliki gubici radnih mjesta zabilježeni su usljed napada i obustave rada u petrohemijskoj i čeličnoj industriji Irana.

Iako tačni podaci o broju izgubljenih radnih mjesta nisu objavljeni, izvještaji ukazuju da je samo u sektoru čelika bez posla ostalo desetine hiljada radnika, zbog razmjera napada na velika industrijska postrojenja, uključujući čeličanu Mobarakeh u Isfahanu.

Prema preliminarnim procjenama iranskog Ministarstva rada, rat koji je trajao 40 dana doveo je do gubitka više od milion radnih mjesta, dok je oko dva miliona ljudi direktno ili indirektno pogođeno nezaposlenošću.

Iran je od eskalacije sukoba na Bliskom istoku pogubio najmanje 21 osobu, dok je više od 4.000 ljudi privedeno, saopštio je Ured Ujedinjenih nacija za ljudska prava.

Prema navodima UN‑a, najmanje devet osoba pogubljeno je u vezi s protestima iz januara 2026. godine, deset osoba osuđeno je i pogubljeno zbog navodnog članstva u opozicionim grupama, dok su dvije osobe pogubljene zbog optužbi za špijunažu.

UN je takođe naveo da je od početka sukoba više od 4.000 ljudi u Iranu uhapšeno po osnovu optužbi vezanih za nacionalnu bezbjednost.

"Zgrožen sam što - povrh već ozbiljnih posljedica sukoba - vlasti nastavljaju da iranskom narodu oduzimaju prava, i to na surov i brutalan način", izjavio je visoki komesar UN‑a za ljudska prava Volker Turk.

"U vrijeme rata, prijetnje ljudskim pravima eksponencijalno rastu. Ipak, čak i kada se poziva na nacionalnu bezbjednost, ljudska prava mogu biti ograničena samo kada je to strogo neophodno i proporcionalno, i to u legitimne svrhe. Osnovna, neotuđiva prava - poput zaštite od proizvoljnog pritvaranja i prava na pravično suđenje - moraju se u potpunosti poštovati u svakom trenutku", dodao je Turk.

Ranije je Amnesty International upozorio da prekidi vatre na Bliskom istoku ne mogu spriječiti dalje produbljivanje humanitarne krize, navodeći da se civili u Iranu i dalje suočavaju s "dvostrukom prijetnjom" - ratom i represijom.

Organizacije za ljudska prava, uključujući Amnesty International, ističu da Iran ima jedan od najvećih brojeva pogubljenja po glavi stanovnika u svijetu, te da se nalazi među državama s najvećim ukupnim brojem izvršenih smrtnih kazni, odmah iza Kine, za koju pouzdani podaci nisu dostupni.

Dvije organizacije - Iranska ljudska prava, sa sjedištem u Norveškoj, i Zajedno protiv smrtne kazne, sa sjedištem u Parizu - saopštile su da je Iran tokom 2025. godine pogubio najmanje 1.639 osoba.

Prema navodima ovih organizacija, riječ je o najvišem godišnjem broju izvršenih pogubljenja u Iranu još od 1989. godine.