Iranski mediji tvrde da je Teheran odgovorio na američki prijedlog za mir

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da Iran nije sposoban da postigne sporazum koji ne uključuje nuklearno pitanje.

U objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social, 29. aprila, Trump je naveo:

"Iran ne može da se dogovori. Ne znaju kako da potpišu nenuklearni sporazum. Bolje im je da se uskoro opamete!"

Trump nije dodatno pojasnio šta bi takav "sporazum" podrazumijevao.

Njegovu objavu pratila je i AI-generisana fotografija na kojoj se Trump vidi kako nosi pilotske naočale i drži mitraljez, dok se u pozadini vide plameni.

Ova nova izjava američkog predsjednika dolazi u trenutku kada pregovori između Irana i Sjedinjenih Američkih Država ostaju u zastoju, nakon što posljednja runda razgovora u Islamabadu nije donijela nikakav napredak, uprkos važećem primirju.

Ranije ove sedmice objavljeno je da je Iran ponudio otvaranje Hormuškog moreuza u zamjenu za ukidanje pomorske blokade koju sprovodi američka vojska, ali prema dostupnim izvještajima, američki zvaničnici nisu prihvatili tu ponudu.

Američki državni sekretar Marco Rubio taj prijedlog je izričito označio kao neprihvatljiv.

U samom Iranu zvaničnici su se uglavnom uzdržavali od komentara, ali su se u posljednjim medijskim raspravama pojavili stavovi da bi ukidanje pomorske blokade trebalo da bude preduslov za bilo kakve pregovore sa Sjedinjenim Državama.

Istovremeno, otpor iranske vlade demontaži nuklearnog programa u Teheranu često se navodi kao jedan od glavnih razloga neuspjeha iransko-američkih pregovora.

Japanska premijerka Sanae Takaichi potvrdila je da je brod povezan s Japanom, koji je bio zadržan u Persijskom zalivu, bezbjedno prošao kroz Hormuški moreuz 29. aprila i da je na putu ka Japanu, sa tri japanska člana posade na brodu.

U objavi na društvenoj mreži X, takođe objavljenoj 29. aprila, Takaichi je naglasila važnost brzog obnavljanja slobodne i bezbjedne plovidbe kroz moreuz za brodove svih zemalja, uključujući Japan, te je navela da je taj stav prenijela iranskom predsjedniku Masudu Pezeshkianu.

"Vlada Japana smatra prolazak broda povezanog s Japanom pozitivnim razvojem događaja", saopštilo je japansko Ministarstvo vanjskih poslova u zasebnoj izjavi.

Iran je prethodno ograničio prolazak komercijalnih brodova kroz moreuz, dok su Sjedinjene Države uvele pomorsku blokadu za sve brodove koji ulaze u ili izlaze iz iranskih luka. To je dovelo do znatnog smanjenja pomorskog saobraćaja i kontinuiranih poremećaja u globalnim tokovima nafte.

Američko Ministarstvo finansija upozorilo je da nezavisne kineske rafinerije, poznate kao "teapot" rafinerije (manji, privatni pogoni), posebno one u provinciji Shandong, mogu biti izložene sankcijama zbog svoje uloge u uvozu iranske sirove nafte.

Prema navodima Ministarstva finansija, Kina kupuje oko 90 posto iranskog izvoza nafte, a veliki dio te nafte prerađuju upravo ove manje rafinerije, čime Teheran ostvaruje značajne prihode.

"Ovi prihodi na kraju koriste iranskom režimu, njegovim programima naoružanja i vojsci", navodi se u saopštenju Ministarstva finansija.

Sjedinjene Države su pojačale ekonomski pritisak na Iran ciljajući međunarodnu mrežu paralelnog bankarstva, tzv. flotu iz sjenke za transport nafte, kao i privatne kineske rafinerije koje podržavaju iransku trgovinu naftom, u okviru administracijske kampanje "maksimalnog pritiska", saopštio je američki ministar finansija Scott Bessent u objavi na društvenoj mreži X.

Bessent je saopštio da se ključno iransko čvorište za izvoz nafte, ostrvo Kharg, približava popunjenosti skladišnih kapaciteta, što bi Teheran moglo primorati da smanji proizvodnju nafte. Dodao je da bi to Iranu moglo donijeti gubitke od oko 170 miliona dolara dnevno i potencijalno izazvati "trajnu štetu iranskoj naftnoj infrastrukturi".

"Ministarstvo finansija nastaviće da vrši maksimalan pritisak i svaka osoba, plovilo ili entitet koji olakšava ilegalne tokove prema Teheranu rizikuje da se nađe na udaru američkih sankcija", napisao je Bessent u objavi na društvenoj mreži X.

Kinesko rukovodstvo je na sastanku u utorak izložilo planove za jačanje ekonomije davanjem prioriteta energetskoj bezbednosti i tehnološkoj samodovoljnosti posle rata u Iranu.

Najviše telo za donošenje odluka u Pekingu, Politbiro, obećao je "sistemski odgovor" na spoljne izazove i "suprotstavljanje raznim neizvesnostima", prenela je kineska državna novinska agencija Sinhua.

Peking je bio relativno otporan na posledice rata u Iranu, uglavnom zbog zaliha nafte i fokusa na obnovljive izvore energije. Međutim, produžena blokada Ormuskog moreuza počinje da deluje.

Rast od pet odsto u prvom tromesečju pokazuje da je Kina prebrodila najgori deo energetskog šoka, ali je ekonomija i dalje pogođena krizom. Rast izvoza usporio se na 2,5 odsto u martu, sa 21,8 odsto između januara i februara.