Sedam iranskih projektila pogodilo područje Kuvajta tokom noći

Kinesko rukovodstvo je na sastanku u utorak izložilo planove za jačanje ekonomije davanjem prioriteta energetskoj bezbednosti i tehnološkoj samodovoljnosti posle rata u Iranu.

Najviše telo za donošenje odluka u Pekingu, Politbiro, obećao je "sistemski odgovor" na spoljne izazove i "suprotstavljanje raznim neizvesnostima", prenela je kineska državna novinska agencija Sinhua.

Peking je bio relativno otporan na posledice rata u Iranu, uglavnom zbog zaliha nafte i fokusa na obnovljive izvore energije. Međutim, produžena blokada Ormuskog moreuza počinje da deluje.

Rast od pet odsto u prvom tromesečju pokazuje da je Kina prebrodila najgori deo energetskog šoka, ali je ekonomija i dalje pogođena krizom. Rast izvoza usporio se na 2,5 odsto u martu, sa 21,8 odsto između januara i februara.

Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da je Iran zatražio od SAD da otvore Ormuski moreuz.

U objavi na svojoj mreži TruthSocial, Tramp je naveo da je Iran obavestio SAD da je u "stanju kolapsa" i da želi da SAD otvore moreuz "što je pre moguće".

Iran je ograničio tranzit komercijalnih brodova kroz moreuz, dok su SAD uvele pomorsku blokadu za sve brodove koji ulaze u iranske luke ili izlaze iz njih. To je dovelo do naglog smanjenja saobraćaja i stalnih poremećaja u globalnom toku nafte.

Tramp je naveo da Iran želi da se moreuz otvori "dok pokušavaju da shvate svoju lidersku situaciju", iako nije jasno na šta je tačno mislio.

Nakon što je iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei ubijen u američko-izraelskom napadu, na njegovu poziciju je imenovan njegov sin Modžtaba Hamnei, iako još nije viđen u javnosti, uz spekulacije da je i on povređen u vazdušnim napadima.

U Iranu postoje podele između različitih političkih grupa oko toga da li treba pregovarati sa SAD.

Tramp je ranije rekao da Iran želi otvaranje Ormuskog moreuza. U objavi na TruthSocial 22. aprila, Tramp je rekao da Iran želi da se moreuz odmah otvori jer se zemlja "finansijski urušava".

Cijene nafte nastavile su rast 28. aprila.

Usred neizvjesnosti oko toga hoće li Iran i Sjedinjene Države postići sporazum o okončanju rata i ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza, cijena sirove nafte Brent za isporuku u junu porasla je na evropskim tržištima u jutarnjim satima 28. aprila za gotovo tri posto i premašila 111 dolara po barelu.

Na globalnim tržištima cijene nafte porasle su sedmi dan zaredom, dok su dionice na brojnim azijskim finansijskim tržištima istog dana zabilježile pad.

Neuspjeh iransko-američkih razgovora nakon prekida vatre, kao i rastuća zabrinutost zbog dugoročnih ekonomskih posljedica zatvaranja Hormuškog moreuza na globalnu ekonomiju, doveli su do pojačanih spekulacija o mogućim promjenama monetarne politike centralnih banaka u više zemalja.

Te promjene, prema analitičarima, mogle bi se ogledati u povećanju kamatnih stopa, s ciljem suzbijanja inflatornih pritisaka izazvanih najnovijim dešavanjima na energetskim tržištima.

Portparol iranskog Ministarstva vanjskih poslova opisao je zapljenu naftnog tankera, koji je prevozio skoro dva miliona barela iranske sirove nafte u Indijskom okeanu, kao čin kojim američka mornarica "legitimiše piratstvo i oružanu pljačku na moru".

"Dobro došli u povratak pirata", napisao je Esmail Baqaei na mreži X.

"Razlika je jedino u tome što ovaj put plove pod zvaničnom zastavom i postupaju po naredbama vlade, a svoje postupke nazivaju 'sprovođenjem i primjenom zakona'", dodao je.

Ranije je američki savezni tužilac saopštio da je u Indijskom okeanu zaplijenjen tanker MT Majestic, ranije poznat kao MT Phoenix, te naveo da je riječ o potezu sličnom ranijoj akciji američke mornarice, kada je zaplijenjen još jedan tanker, MT Tiffany, koji je prevozio 1,9 miliona barela iranske sirove nafte.