Sedam iranskih projektila pogodilo područje Kuvajta tokom noći

Organizacija za praćenje interneta NetBlocks saopštila je da je sveobuhvatna blokada interneta u Iranu, uvedena na početku američko-izraelskog rata s Iranom 28. februara, ušla u svoj 60. dan.

"Prije tačno dva mjeseca, 28. februara, Iran je gurnut u digitalni mrak nakon što su vlasti prekinule pristup globalnom internetu", navela je organizacija u objavi na mreži X 28. aprila.

!Podaci pokazuju da blokada sada ulazi u 60. dan, nakon 1.416 sati, uprkos nastojanjima režima da uvede slojeviti pristup za privilegovane grupe", dodaje se u objavi.

Ono što ovu blokadu razlikuje od one u januaru nije samo njeno trajanje, već i arhitektura kontrole koju je Iran izgradio oko nje.

Umjesto potpune obustave, vlasti su zadržale složen sistem tzv. "bijelih lista“, kojim se selektivno odobrava pristup internetu određenim institucijama, kompanijama i pojedincima, dok je ostatak stanovništva i dalje isključen.

Tokom proteklih sedmica, taj sistem je dodatno formalizovan kroz plaćenu uslugu pod nazivom Internet Pro, koja vlasnicima preduzeća i akademskoj zajednici omogućava da kupe pristup internetu na nivou kakav je postojao prije blokade - potez koji kritičari opisuju kao oblik slojevitog, odnosno klasno zasnovanog interneta.

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi izrazio je zahvalnost Rusiji na njenoj "podršci i solidarnosti" tokom rata s Izraelom i Sjedinjenim Državama, kao i u vrijeme pojačanih tenzija širom Bliskog istoka.

Araqchi se 27. aprila u Sankt Peterburgu sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i drugim visokim zvaničnicima na razgovorima.

"Zadovoljstvo mi je sarađivati s Rusijom na najvišem nivou u trenutku velikih promjena u regionu", napisao je Araqchi. "Nedavni događaji pokazali su dubinu i snagu našeg strateškog partnerstva. Kako se naši odnosi nastavljaju razvijati, zahvalni smo na solidarnosti i pozdravljamo rusku podršku diplomatiji."

Američki ministar finansija Scott Bessent izjavio je da se Iran suočava s neizbježnom nestašicom benzina.

U kratkoj objavi na mreži X 28. aprila, Bessent je naveo:
"Dok su preživjeli lideri Iranske revolucionarne garde (IRGC) zarobljeni poput pacova koji se dave u kanalizacionoj cijevi, oslabljenja iranska naftna industrija počinje obustavljati proizvodnju zahvaljujući američkoj BLOKADI."

"Proizvodnja će se uskoro ozbiljno smanjiti", dodao je.

Iranski naftni sektor već je pod snažnim pritiskom nakon sedmica poremećaja u izvozu, izazvanih američkom blokadom iranskih luka, kao odgovor na, kako Washington navodi, stalno i faktičko zatvaranje ključnog Hormuškog moreuza od strane Teherana.

Energetski sistem zemlje dodatno je oslabljen tokom dvomjesečnog američko-izraelskog rata s Iranom, usljed napada na glavna postrojenja za preradu nafte i poremećaja u izvozu, koji prisiljavaju skladištenje sirove nafte i povećavaju rizik od nestašice goriva na domaćem tržištu.

Američki predsjednik Donald Trump izrazio je veliko nezadovoljstvo najnovijim prijedlogom Teherana, prvenstveno zato što ta ponuda ne rješava složenost iranskog nuklearnog programa, potvrdio je visoki američki zvaničnik za Radio Slobodna Evropa 27. aprila.

Administracija ostaje pri čvrstom stavu da svaki diplomatski iskorak mora uključivati strogi nadzor i ograničenja nuklearnog obogaćivanja, rekao je taj zvaničnik.

Ranije tog dana, portparolka Bijele kuće Karoline Leavitt potvrdila je da je Trump sa svojim vodećim sigurnosnim saradnicima razgovarao o novom iranskom prijedlogu za rješavanje dvomjesečnog rata, koji je sada pod prekidom vatre.

Iako nije bilo neposredne potvrde novog plana iz Teherana, Axios je, pozivajući se na tri izvora, među kojima je i jedan američki zvaničnik, izvijestio da je Iran predložio novi način okončanja sukoba. Prema tim navodima, prijedlog uključuje da Sjedinjene Države ponovo otvore Hormuški moreuz, te da se pregovori o iranskim nuklearnim kapacitetima odgode za kasniju fazu.

U međuvremenu, američki državni sekretar Marco Rubio rekao je za Fox News 27. aprila da je nuklearno pitanje ključno za trenutne tenzije, odgovarajući na izvještaje da Teheran pokušava odgoditi razgovore o svom nuklearnom programu.

"Nuklearno pitanje je razlog zbog kojeg smo uopšte u ovome", rekao je Rubio.

Dodao je da, iako činjenica da Iran vodi radikalno rukovodstvo već sama po sebi predstavlja problem, širi problem leži u njegovoj revolucionarnoj prirodi i cilju da širi i izvozi svoju revoluciju.

"Da je Iran samo radikalna zemlja kojom upravljaju radikalni ljudi, to bi i dalje bio problem, ali oni su revolucionarni. U suštini, oni nastoje proširiti i izvoziti svoju revoluciju", objasnio je Rubio.

Naglasio je da Iran želi uticaj izvan vlastitih granica, upozoravajući na moguće posljedice ukoliko bi te ambicije bile povezane s nuklearnim kapacitetima.

"Oni ne nastoje dominirati samo Iranom, žele dominirati regionom. Zamislite to uz nuklearno oružje", rekao je.

Teheran uporno poriče da želi razviti nuklearno oružje, ali se istovremeno protivi zahtjevima da pristane na ograničenja obogaćivanja uranija isključivo na nivoe potrebne za civilne svrhe.