Bela kuća potvrdila da se razmatra novi iranski mirovni predlog
Portparolka Bele kuće Karolin Livit (Karoline Leavitt) potvrdila je da je američki predsednik Donald Tramp (Trump) u ponedeljak razgovarao o novom iranskom predlogu za rešavanje dvomesečnog rata, koji je sada pod prekidom vatre, sa svojim najvišim bezbednosnim saradnicima.
Iako iz Teherana zasad nije stigla potvrda novog plana, Aksios (Axios) je ranije citirao tri izvora, uključujući jednog američkog zvaničnika, izveštavajući da je Iran predložio novi način za okončanje sukoba. Predlog navodno sugeriše da SAD ponovo otvore Ormuski moreuz i da obe strane odlože pregovore o iranskim nuklearnim kapacitetima za kasniju fazu.
"Pa, samo zato što je objavljeno, potvrdiću da se predsednik jutros sastao sa svojim timom za nacionalnu bezbednost", rekla je Livit novinarima u Vašingtonu, dodajući da sastanak "možda još traje".
"Predsednikove crvene linije u vezi sa Iranom su veoma, veoma jasno iznete, ne samo američkoj javnost"“, rekla je ona, odbijajući da ulazi u detalje pre Trampa.
Nekoliko sati ranije, američki državni sekretar Marko Rubio takođe je potvrdio za Foks njuz (Fox News) da je Vašington primio novi predlog. On je rekao da veruje da je iransko rukovodstvo "ozbiljno" u vezi sa sklapanjem mirovnog sporazuma usled velikog ekonomskog pritiska i manjka industrijskih i vojnih kapaciteta.
Međutim, Rubio je takođe sugerisao da je jedna od prepreka diplomatskom rešavanju sukoba "podeljeno" rukovodstvo u Iranu: "Jedna od prepreka ovde je to što naši pregovarači ne pregovaraju samo sa Irancima.“
"Ti Iranci zatim moraju da pregovaraju s drugim Irancima kako bi shvatili na šta mogu da pristanu", rekao je on, dodajući da iranska tvrda linija "imaju krajnju moć u toj zemlji".
Što se tiče Ormuskog moreuza, Rubio je dodao da SAD neće dozvoliti Iranu da kontroliše taj plovni put. On je rekao da SAD neće "tolerisati njihove pokušaje normalizacije, sistema u kojem Iranci odlučuju ko će koristiti međunarodni plovni put i koliko im morate platiti da ga koristite".
Kroz ključni plovni put je pre američko-izraelske vojne kampanje na Iran koja je počela 28. februara prilazila petina svetskih isporuka nafte.
Putin pohvalio 'herojsku' borbu Irana, kaže da se 'strateški odnosi' nastavljaju
Ruski predsednik Vladimir Putin izrazio je snažnu podršku Teheranu u sukobu sa SAD i Izraelom, nakon što se u ponedeljak u Sankt Peterburgu sastao s iranskim ministrom spoljnih poslova Abasom Arakčijem.
Na sastanku skoro dva meseca nakon što su američki i izraelski vazdušni napadi na Iran započeli rat koji je poslao uznemirio svet, Putin i Arakči su podvukli snagu veza između njihovih zemalja.
"Vidimo koliko hrabro i herojski se iranski narod bori za svoju nezavisnost, za svoj suverenitet", rekao je Putin posle sastanka sa šefom iranske diplomatije.
On je dodao da je prošle nedelje primio poruku od Modžtabe Hamneija, koji nije viđen otkako je 8. marta proglašen novim vrhovnim vođom Irana nakon ubistva svog oca ajatolaha Alija Hamneija u vazdušnom napadu 28. februara.
Putin pohvalio 'herojsku' borbu Irana, kaže da se 'strateški odnosi' nastavljaju
Ruski predsednik Vladimir Putin izrazio je snažnu podršku Teheranu u sukobu sa SAD i Izraelom, kada se u ponedeljak u Sankt Peterburgu sastao s iranskim ministrom spoljnih poslova Abasom Arakčijem.
Na sastanku skoro dva meseca nakon što su američki i izraelski vazdušni napadi na Iran započeli rat koji je poslao uznemirio svet, Putin i Arakči su podvukli snagu veza između njihovih zemalja.
"Vidimo koliko hrabro i herojski se iranski narod bori za svoju nezavisnost, za svoj suverenitet", rekao je Putin posle sastanka sa šefom iranske diplomatije.
On je dodao da je prošle nedelje primio poruku od Modžtabe Hamneija, koji nije viđen otkako je 8. marta proglašen novim vrhovnim vođom Irana nakon ubistva svog oca ajatolaha Alija Hamneija u vazdušnom napadu 28. februara.
Iran se suočava s čišćenjem 10 miliona tona ratnog otpada, kaže zvaničnik
Iranski zvaničnik za zaštitu okoliša saopštio je 27. aprila da je u nedavnom američko‑izraelskom ratu protiv Irana nastalo "oko 10 miliona tona građevinskog otpada".
Prema navodima iranske državne novinske agencije IRNA, Abu Ali Golzari, član strateškog savjeta Organizacije za zaštitu okoliša, rekao je da će za uklanjanje takve količine otpada biti potrebno "oko 200.000 kamiona".
Govoreći o velikoj količini otpada, posebno građevinskog otpada koji je nastao tokom rata, dodao je da je "značajan dio ovog otpada kontaminiran hemikalijama i različitim vrstama ulja, što svakako zahtijeva posebnu pažnju".
Golzari je također naveo da su se od početka rata u Iranu "pogoršale" ekološke krize, uključujući zagađenje vode, zraka i tla, kao i probleme u upravljanju otpadom.
"Potreban nam je drugačiji pristup nastavku i obnovi, jer put kojim smo ranije išli nije bio ispravan, barem kada je riječ o obnovi", upozorio je.
Izraelska vojska je ranije saopštila da je tokom 40‑dnevnog rata izvela oko 10.800 udara na ciljeve u Iranu.
Iranske vlasti nisu objavile precizne podatke o ratnoj šteti, već statistike i brojke iznose parcijalno, po pojedinim oblastima.