Tramp: SAD će nadgledati uklanjanje uranijuma iz Irana ili upotrebiti silu ako ne bude dogovora

Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je 27. aprila da Sjedinjene Države nemaju jasnu strategiju u ratu s Iranom te je upozorio da se situacija vjerovatno neće uskoro okončati.

"Iranci su očito jači nego što se očekivalo, a Amerikanci očito nemaju zaista uvjerljivu strategiju", rekao je Merz tokom posjete jednoj školi u njemačkom gradu Marsbergu.

"Problem s ovakvim sukobima uvijek je u tome što nije dovoljno samo ući u njih - morate iz njih i izaći. Takvo iskustvo skupo je plaćeno u Afganistanu prije 20 godina. Slično je i u Iraku", dodao je.

"Sjedinjene Države ušle su u ovaj sukob bez jasne strategije", rekao je Merz, dodajući da to znatno otežava okončanje rata.

"Trenutno se razvila vrlo komplikovana situacija i to nas mnogo košta. Ovaj sukob ima direktan uticaj na naše ekonomske rezultate", dodao je.

Merz je također rekao da ponuda Njemačke da pošalje minolovce kako bi se pomoglo u ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza i dalje važi, ali da je preduslov za to prekid borbi.

Nakon nasilnog gušenja masovnih protesta u Iranu u januaru, njemački kancelar bio je prvi visoki međunarodni politički zvaničnik koji je izjavio da je upotreba nasilja islamske republike radi opstanka na vlasti znak kraja tog režima. Nakon zatvaranja Hormuškog moreuza, govorio je i o spremnosti Evropske unije da smanji sankcije.

Ovo dolazi u trenutku kada je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen 27. aprila izjavila da je ukidanje sankcija Iranu uslovljeno "temeljnim promjenama" te da je još "prerano" za njihovo ublažavanje.

Iranski politički analitičar u egzilu Amir Chahaki rekao je za Radio Farda Radija Slobodna Evropa da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao pokušati izvršiti pritisak na Iran kako bi napravio ustupke u pregovorima sa Sjedinjenim Državama, s ciljem da se time dodvori američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.

Govoreći nakon dolaska iranskog ministra vanjskih poslova Abbasa Araqchija u Sankt Peterburg na razgovore s Putinom, Chahaki je rekao da vjeruje kako bi se sada mogla otvoriti prilika za diplomatski napredak.

"Danas Rusija može, po mom mišljenju, ubijediti Teheran da napravi korak unazad po pitanju nuklearnog programa, jer bi se s okončanjem rata ponovo otvorio Hormuški moreuz, dok bi istovremeno mogla podstaći Sjedinjene Države ka djelimičnim ustupcima - poput dopuštanja određenog nivoa obogaćivanja uranija pod strožim ograničenjima, možda nakon 10 godina. Te mogućnosti su sada na stolu za Putina", rekao je analitičar sa sjedištem u Berlinu.

U međuvremenu, ruska državna novinska agencija TASS citirala je portparola Kremlja Dmitrija Peskova, koji je rekao da se značaj razgovora, za koje je naveo da će biti održani u predsjedničkoj biblioteci u Sankt Peterburgu, "teško može precijeniti".

Jedna od ključnih prepreka u diplomatskom zastoju između SAD-a i Irana je sudbina oko 450 kilograma visokobogaćenog uranija za koji se navodi da se nalazi u iranskom posjedu.

"Nuklearno pitanje, konkretno tih 450 kilograma i obogaćivanje uranija, ostaje centralna tačka. Ako bi Rusija, kroz angažman s Trumpom i Teheranom - bilo sa (vrhovnim vođom) Mojtabom Khameneijem ili nekom drugom grupom - mogla riješiti to pitanje tako što bi Iran dio uranija razrijedio, a ostatak prebacio u Rusiju na način koji bi bio prihvatljiv, to bi bila velika usluga Putina prema Trumpu", rekao je Chahaki.

Libanske vlasti saopštile su da je u izraelskim zračnim napadima 26. aprila poginulo najmanje 14 osoba, a da je ranjeno 37, nakon što je izraelska vojska upozorila stanovnike da napuste sedam gradova izvan "tampon-zone" koju trenutno drži pod svojom kontrolom, dok se krhki prekid vatre nastavlja urušavati.

Libansko ministarstvo zdravstva navelo je da je u najnovijim napadima poginulo dvoje djece i dvije žene.

Izrael je saopštio da je jedan njegov vojnik poginuo. Izraelska vojska optužila je militantnu grupu Hezbolah, saveznika Irana, za kršenje prekida vatre te je najavila odgovor. Takođe je upozorila stanovnike da se pomjere sjeverno i zapadno, dalje od navedenih gradova.

Hezbolah, militantna grupa i politička stranka koja kontroliše veliki dio juga Libana, smatra se terorističkom organizacijom u Sjedinjenim Državama, dok je Evropska unija na crnu listu stavila njeno oružano krilo, ali ne i političko.

"Iz naše perspektive, ono što nas obavezuje jeste bezbjednost Izraela, bezbjednost naših vojnika i bezbjednost naših zajednica", rekao je izraelski premijer Benjamin Netanyahu na sjednici vlade u Jerusalemu.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u intervjuu za Fox News da je Kina pružila ograničenu podršku Iranu.

"Mislim da nisu pomogli mnogo. Možda su pomogli donekle, ali ne previše. Mogli su pomoći mnogo više od toga", rekao je Trump.

Govoreći o američkoj podršci saveznicima, poput Ukrajine, dodao je da se slično ponašanje može očekivati i od Kine kada je riječ o podršci njenim partnerima.

Uprkos tome, Trump je naglasio da "nije previše obeshrabren" postupcima Pekinga i rekao da Kinu u tom kontekstu ne doživljava kao "previše lošu".

Očekuje se da će predsjednik 14. i 15. maja otputovati u Peking na razgovore s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom.