Trump: Teheran 'nas može nazvati' ako želi razgovore, šef iranske diplomatije stigao u Rusiju
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da Teheran "može da nas nazove" ako želi razgovarati, ali je dodao da mora odustati od bilo kakvih planova za izgradnju nuklearnog oružja, jer u suprotnom "nema razloga za sastanak".
U međuvremenu, Abbas Araqchi, iranski ministar vanjskih poslova i glavni pregovarač, stigao je u Sankt Peterburg, gdje bi 27. aprila trebao da se sastane s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ključnim saveznikom Irana, dok budućnost mirovnih pregovora između SAD-a i Irana, u kojima posreduje Pakistan, ostaje neizvjesna.
"Ako žele razgovarati, mogu doći kod nas ili nas mogu nazvati. Znate, postoji telefon. Imamo lijepu, sigurnu liniju", rekao je Trump za Fox News 26. aprila.
"Oni znaju šta mora biti u sporazumu. To je vrlo jednostavno: ne mogu imati nuklearno oružje; u suprotnom nema razloga za sastanak", rekao je Trump.
Teheran je oduvijek insistirao na tome da je njegov nuklearni program isključivo u civilne svrhe, iako SAD i Izrael optužuju Iran da potajno pokušava da izgradi nuklearno oružje.
Trump je zahtijevao da Teheran obustavi program obogaćivanja uranija koji bi se mogao iskoristiti za izradu bombe, kao i da prepusti kontrolu nad svojim zalihama tog minerala - što je Iran rekao da se neće dogoditi.
Axios je 26. aprila izvijestio da je Teheran, radeći preko pakistanskih posrednika, SAD-u dostavio novi prijedlog prema kojem bi Hormuški moreuz bio ponovo otvoren, a američka blokada iranskih luka ukinuta, dok bi se pregovori o iranskom nuklearnom programu vodili naknadno. U izvještaju se poziva na neimenovanog američkog zvaničnika i dva izvora upoznata s tim pitanjem.
Pročitajte više OVDJE
Izrael pozvao stanovnike južnog Libana na evakuaciju
Izraelska vojska u nedjelju je pozvala stanovnike sedam gradova sjeverno od rijeke Litani u južnom Libanu da se evakuišu, navodeći da će snažno djelovati protiv Hezbolaha, grupe koju podržava Iran, zbog kršenja primirja.
Hezbolah, militantna grupa i politička stranka koja kontroliše veliki dio južnog Libana, Sjedinjene Države smatraju terorističkom organizacijom, dok je Evropska unija na crnu listu stavila njegovo oružano krilo, koje ima podršku Teherana.
Dan ranije, izraelski premijer Benjamin Netanyahu naredio je vojsci da napadne ciljeve Hezbolaha u Libanu, dodatno testirajući primirje postignuto uz posredovanje SAD-a, koje je produženo za još tri sedmice nakon sastanka predstavnika dviju zemalja u Bijeloj kući.
Iako je primirje značajno smanjilo neprijateljstva u regionu, Izrael i Hezbolah su nastavili razmjenjivati napade na jugu Libana.
Izrael od 2. marta izvodi napade na borce Hezbolaha koje podržava Iran u susjednom Libanu, dva dana nakon početka američko-izraelskog rata s Iranom.
Trump kaže da ga pucnjava u Washingtonu neće odvratiti od rata s Iranom
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da ga pucnjava na događaju u Washingtonu neće odvratiti od rata s Iranom, dodajući da ne vjeruje da je incident povezan s dešavanjima na Bliskom istoku.
"To me neće spriječiti da pobijedim u ratu s Iranom", rekao je Trump na pres-konferenciji kasno 25. aprila, oko 40 minuta nakon sigurnosnog incidenta na večeri Udruženja dopisnika Bijele kuće u jednom hotelu u Washingtonu.
"Ne znam ima li to ikakve veze s tim. Zaista ne mislim da ima, na osnovu onoga što znamo", dodao je.
Kako je bilo u sali dok su odjekivali pucnji na večeri dopisnika Bijele kuće
Trump, potpredsjednik J.D. Vance, kao i više članova kabineta i drugih zvaničnika, evakuisani su nakon što su odjeknuli pucnji u blizini sigurnosne kontrolne tačke ispred sale u kojoj je Trump trebao govoriti.
Zvaničnici su naveli da motivi osumnjičenog zasad nisu poznati. Osumnjičeni je uhapšen i očekuje se da će protiv njega formalno biti podignuta optužnica 27. aprila.
Politički zatvorenik pogubljen u Iranu
Amer Rameš, politički zatvorenik optužen za članstvo u militantnoj grupi, pogubljen je u Zahedanu, gradu na jugoistoku Irana, izvijestila je novinska agencija Mizan News Agency.
Prema navodima Mizana, koji je povezan s iranskim pravosuđem, pogubljenje je izvršeno 26. aprila.
Agencija navodi da je Rameš bio optužen za "pobunu putem bombardovanja i zasjeda na vojne snage, članstvo u pobunjeničkoj grupi Džaiš el Adl te članstvo u neprijateljskoj grupi Pokret pravde Baludža povezan s Abdulom Gafarom Nakšbandijem".
Rameš je, prema izvještajima, uhapšen u oktobru 2024. godine.
Džaiš el Adl, ili "Vojska pravde" na arapskom, separatistička je militantna grupa čiji su mnogi borci pripadnici iranske etničke manjine Baludža. Grupa tvrdi da se bori za prava Baludža i traži nezavisnost od Irana.
Pripadnici baluške manjine, od kojih su mnogi sunitski muslimani u šiitski većinskom Iranu, dugo su izloženi nesrazmjernoj diskriminaciji i nasilju od strane vlasti. Mnogi žive u pokrajini Sistan i Baludžistan, jednoj od najsiromašnijih u zemlji.
U decembru 2025. godine, Džaiš el Adl je naveo da se udružio s nekoliko manjih baluških paravojnih grupa kako bi formirao novu koaliciju usmjerenu protiv iranskih vjersko-političkih elita.
Novinska agencija takođe se pozvala na, kako navodi, Ramešove "otvorene izjave tokom različitih faza ispitivanja, istrage i suđenja".
Organizacije za ljudska prava ranije su izvijestile da su Ramešova priznanja iznuđena te objavljena u državnim medijima.
Od početka masovnih protesta u januaru, Iran je pogubio više osoba uhapšenih u vezi s nemirima, uz primjetan porast u posljednjim sedmicama.
Organizacije za zaštitu ljudskih prava upozorile su na zabrinjavajući porast broja pogubljenja, pri čemu Iran već bilježi jednu od najviših stopa u svijetu, te izrazile zabrinutost da vlasti koriste smrtnu kaznu kako bi zastrašile stanovništvo i suzbile neslaganje nakon protesta.