Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da Teheran "može da nas nazove" ako želi razgovarati, ali je dodao da mora odustati od bilo kakvih planova za izgradnju nuklearnog oružja, jer u suprotnom "nema razloga za sastanak".
U međuvremenu, Abbas Araqchi, iranski ministar vanjskih poslova i glavni pregovarač, stigao je u Sankt Peterburg, gdje bi 27. aprila trebao da se sastane s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ključnim saveznikom Irana, dok budućnost mirovnih pregovora između SAD-a i Irana, u kojima posreduje Pakistan, ostaje neizvjesna.
"Ako žele razgovarati, mogu doći kod nas ili nas mogu nazvati. Znate, postoji telefon. Imamo lijepu, sigurnu liniju", rekao je Trump za Fox News 26. aprila.
"Oni znaju šta mora biti u sporazumu. To je vrlo jednostavno: ne mogu imati nuklearno oružje; u suprotnom nema razloga za sastanak", rekao je Trump.
Teheran je oduvijek insistirao na tome da je njegov nuklearni program isključivo u civilne svrhe, iako SAD i Izrael optužuju Iran da potajno pokušava da izgradi nuklearno oružje.
Trump je zahtijevao da Teheran obustavi program obogaćivanja uranija koji bi se mogao iskoristiti za izradu bombe, kao i da prepusti kontrolu nad svojim zalihama tog minerala - što je Iran rekao da se neće dogoditi.
Axios je 26. aprila izvijestio da je Teheran, radeći preko pakistanskih posrednika, SAD-u dostavio novi prijedlog prema kojem bi Hormuški moreuz bio ponovo otvoren, a američka blokada iranskih luka ukinuta, dok bi se pregovori o iranskom nuklearnom programu vodili naknadno. U izvještaju se poziva na neimenovanog američkog zvaničnika i dva izvora upoznata s tim pitanjem.
Druga runda otkazana
Druga runda razgovora trebala je uslovno započeti u Pakistanu tokom vikenda, ali nakon što je Teheran saopštio da njegova delegacija ne planira sastanak s američkim pregovaračima, Trump je rekao da je otkazao putovanje izaslanika Bijele kuće Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera u Islamabad.
U objavi na društvenim mrežama Trump je sugerisao da su iranski pregovarači u sukobu s vlastima u zemlji. "Previše vremena se gubi na putovanja, previše posla. Osim toga, unutar njihovog 'rukovodstva' vladaju ogromni sukobi i konfuzija", poručio je.
Araqchi, koji je zajedno s predsjedavajućim parlamenta Mohammadom Baqerom Qalibafom predvodio prvu rundu razgovora u Pakistanu 11. i 12. aprila, krenuo je u diplomatsku turneju s ciljem jačanja podrške Iranu.
Nakon posjete Pakistanu, Araqchi je otišao u Oman, gdje je tamošnjim čelnicima pokušao predstaviti ideju o zajedničkoj brodskoj taksi na ključnom plovnom putu Hormuškog moreuza - prijedlog kojem se snažno protivi veći dio ostatka svijeta.
"Važni razgovori o bilateralnim pitanjima i regionalnim dešavanjima. Kao jedine obalne države Hormuškog moreuza, fokusirali smo se na načine da se osigura siguran prolaz, na korist svih dragih susjeda", napisao je Araqchi na mreži X.
Nakon toga se nakratko vratio u Pakistan, a zatim otputovao u Rusiju, gdje je rano 27. aprila stigao u Sankt Peterburg na razgovore s predsjednikom Vladimirom Putinom. Iran i Rusija su pod teškim zapadnim sankcijama i izgradili su snažno političko i vojno savezništvo.
Iranski ambasador u Moskvi Kazem Jalali napisao je na mreži X da će se Araqchi tokom posjete sastati s Putinom. Ruski zvaničnici su potvrdili da Putin planira sastanak s iranskim šefom diplomatije.
Jalali je dodao da će se Araqchi "konsultovati s ruskim zvaničnicima o najnovijem statusu pregovora, prekidu vatre i pratećim dešavanjima".
"Koordinacija aktivnosti i unapređenje zajedničkih programa na regionalnom i međunarodnom nivou najvažniji su cilj ovog putovanja", napisao je, dodajući da Iran i Rusija nastupaju u "ujedinjenom frontu" protiv zapadnih zemalja.
Borbe u Libanu
Dok se čini da se američko-izraelski prekid vatre s Iranom održava, primirje između Izraela i Libana, iako je zvanično i dalje na snazi, pokazuje znakove slabljenja.
Libanski zvaničnici su saopštili da je u izraelskim napadima 26. aprila poginulo najmanje 14 ljudi, a ranjeno 37, nakon što je izraelska vojska upozorila stanovnike da napuste sedam gradova izvan "tampon-zone" koju drži pod kontrolom.
Izraelska vojska optužila je libansku militantnu grupu Hezbolah, saveznika Iranu, za kršenje prekida vatre i najavila odgovor.
Hezbolah, militantna grupa i politička stranka koja kontroliše veći dio juga Libana, smatra se terorističkom organizacijom u SAD-u, dok je Evropska unija na crnu listu stavila njeno vojno, ali ne i političko krilo.
