Zdravstveno stanje iranske nobelovke Mohammadi se pogoršava u zatvoru, kaže suprug
Zdravstveno stanje iranske dobitnice Nobelove nagrade za mir Narges Mohammadi znatno se pogoršalo u zatvoru, izjavio je njen suprug Taghi Rahmani.
Rahmani je 1. aprila telefonom razgovarao za Radio Farda, servis Radija Slobodna Evropa na perzijskom jeziku, iz Pariza, gdje živi.
On je rekao da je Mohammadi potrebna specijalizirana medicinska njega u bolnici izvan zatvora Zanjan, gdje se trenutno nalazi, ali da vlasti odbijaju da je puste. Naveo je da ona pati od plućnih i srčanih problema te da ima jake glavobolje praćene mučninom, dvoslikom i smanjenim vidom na oba oka.
Koalicija Slobodna Narges (Free Narges Coalition) je 31. marta izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog zdravstvenog stanja aktivistkinje i uskraćivanja nezavisne medicinske njege, pozivajući se na nedavne izvještaje iz Irana. Koalicija je navela da je pravni tim Mohammadi, zajedno s jednim članom porodice, posjetio zatvor u Zanjanu 29. marta.
To se dogodilo nakon višesedmičnih zahtjeva njenog pravnog tima, koji su dodatno otežani time što je iranska vlada gotovo potpuno prekinula sve oblike komunikacije usljed američkih i izraelskih zračnih udara na zemlju.
Prema izvještaju, ukupno zdravstveno stanje Mohammadi je izuzetno loše. Kada ju je zatvorska medicinska sestra dovela u prostoriju za posjete, bila je blijeda i iscrpljena, uz primjetan gubitak tjelesne težine.
Rahmani je rekao za Radio Farda da je njegova supruga u lošem zdravstvenom stanju još od hapšenja u Mashhadu u decembru 2025. godine, tokom kojeg je, kako tvrdi, pretučena od strane sigurnosnih snaga. Dodao je da su modrice na njenom tijelu dugo bile vidljive zbog nasilja kojem je bila izložena prilikom hapšenja.
U odvojenom saopštenju, Amnesty International je citirao obaviješteni izvor koji je 24. marta naveo da je Mohammadi pronađena bez svijesti u zatvoru u Zanjanu, s hladnim udovima, utrnulošću i očima okrenutim unazad. Zatvorski ljekar je rekao da je vjerovatno doživjela srčani udar, ali su zvaničnici uprkos tome odbili da je prebace u bolnicu.
Ova međunarodna organizacija za ljudska prava, sa sjedištem u Londonu, pozvala je na hitno i bezuslovno oslobađanje Narges Mohammadi kako bi joj se omogućila hitna medicinska pomoć.
Zatvorenici u Iranu izloženi riziku od zračnih napada i zlostavljanja, upozorava Human Rights Watch
U novom izvještaju, Human Rights Watch (HRW) i Kurdistanska mreža za ljudska prava upozoravaju da se hiljade pritvorenika u Iranu, uključujući političke zatvorenike i djecu, suočavaju s ozbiljnim rizicima i od vojnih napada i od zlostavljanja od strane vlasti, uključujući masovna, proizvoljna i tajna pogubljenja.
"Zatvorenici, uključujući hiljade proizvoljno pritvorenih osoba u Iranu, suočeni su s dvostrukom prijetnjom – nasiljem od strane vlasti koje imaju istoriju zatvorskih masakara, kao i američkim i izraelskim bombama", izjavila je viša istraživačica HRW‑a Bahar Saba.
Uprkos pozivima na oslobađanje zatvorenika, iranske vlasti nastavljaju masovna hapšenja i pogubljenja stvarnih ili navodnih disidenata, saopštile su organizacije za ljudska prava.
U izvještaju se navodi da su mnogi pritvorenici držani u tajnim, nezvaničnim pritvorskim objektima te da su izloženi prisilnim nestancima, mučenju i nepoštenim suđenjima.
"Nesposobni da potraže sigurnost, pritvorenici - od kojih mnogi nikada nisu ni smjeli biti pritvoreni - suočeni su s kršenjem ljudskih prava, teškim povredama i smrću", rekla je Saba.
Zračni napadi SAD‑a i Izraela u blizini zatvora u Iranu, uključujući zatvor Evin - ozloglašenu pritvorsku ustanovu u Teheranu u kojoj se drže disidenti i politički zatvorenici - doveli su pritvorenike u ozbiljan rizik od povreda i smrti, navodi se u izvještaju.
U dokumentu se također ističe da se stanje u zatvorima širom zemlje pogoršava. Zatvorenici se suočavaju s nestašicama hrane i pitke vode, te imaju ograničen pristup osnovnim potrepštinama, lijekovima, medicinskoj njezi i pravima na posjete.
Vlada SAD-a pozvala Amerikance u Iraku da napuste zemlju zbog prijetnji
Vlada Sjedinjenih Američkih Država izdala je upozorenje svojim državljanima u Iraku, navodeći da bi "iračke terorističke milicije povezane s Iranom mogle namjeravati izvesti napade u centralnom Bagdadu u narednih 24 do 48 sati".
"Iran i terorističke milicije povezane s Iranom izvele su rasprostranjene napade na američke državljane i ciljeve povezane sa Sjedinjenim Američkim Državama širom Iraka, uključujući irački Kurdistan", navodi se u sigurnosnom upozorenju objavljenom 2. aprila na mreži X.
"Mogu namjeravati da gađaju američke državljane, kompanije, univerzitete, diplomatske objekte, energetsku infrastrukturu, hotele, aerodrome i druge lokacije koje se smatraju povezanim sa Sjedinjenim Američkim Državama, kao i iračke institucije i civilne ciljeve."
U upozorenju se američki državljani pozivaju da napuste Irak, uz napomenu da su kopneni putevi prema Jordanu, Kuvajtu, Saudijskoj Arabiji i Turskoj i dalje otvoreni, ali da putnici trebaju "očekivati duža zadržavanja".
Prijavljeni zračni napadi širom Irana
Eksplozije, žrtve i aktiviranje protuzračne odbrane zabilježeni su u različitim dijelovima Irana kasno 1. aprila i rano 2. aprila, nakon zračnih napada Sjedinjenih Američkih Država i Izraela.
U Teheranu su lokalni mediji javili da je protuzračna odbrana aktivirana protiv "neprijateljskih ciljeva". Prijavljene su eksplozije i nestanci struje u pojedinim dijelovima iranske prijestolnice.
Iransko društvo Crvenog polumjeseca saopštilo je da su u protekla 24 sata mete napada bile lokacije u Teheranu i njegovoj okolini.
Kako se navodi, napadi su zabilježeni i u gradovima Isfahan, Shahreza, Kashan, Aran i Bidgol te Najafabad.
Izraelska vojska saopštila je u večernjim satima 1. aprila da je njeno ratno zrakoplovstvo tokom prethodna dva dana izvelo više od 400 napada na iransku vojnu infrastrukturu, koristeći oko 650 projektila.
Prema navodima vojske, tokom tih napada pogođene su desetine ciljeva u Teheranu, uključujući oko 15 objekata za proizvodnju oružja, kao i dijelovi iranskog Ministarstva odbrane.