Analitičar: Kontakti SAD‑a i Irana vjerovatno traju uprkos javnim negiranjima
Govoreći za Current Time, politički analitičar Anton Penkovski rekao je da kontakti između Irana i Sjedinjenih Država vjerovatno i dalje traju, uprkos javnim negiranjima Teherana.
"Iako Iran negira postojanje bilo kakvih kontakata s američkom stranom i tvrdi da se pregovori vode preko posrednika, mislim da je svima očigledno da kontakti postoje u jednom ili drugom obliku", rekao je. "Iran ovu informativnu strategiju vodi isključivo iz unutrašnjih političkih razloga, kako ne bi izgledao slab pred domaćom publikom, posebno s obzirom na to da društvene tenzije u Iranu ostaju veoma visoke."
Prema njegovim riječima, pregovori su blokirani u nekoliko ključnih oblasti:
"Čak i ako su se strane dogovorile o velikom broju tačaka, glavni problemi ostaju u tri oblasti. Prva je obim ograničenja iranskog nuklearnog programa, uključujući demontažu iranske nuklearne infrastrukture i predaju cjelokupnog nuklearnog materijala Sjedinjenim Državama - stav na kojem SAD insistiraju i, očigledno, nisu spremne da prave ustupke ili kompromise. Za Iran je to pitanje suvereniteta i strateškog odvraćanja neprijatelja u regionu."
"Drugo pitanje odnosi se na raketni program i podršku savezničkim grupama - posredničkim snagama na Bliskom istoku - koje primarno predstavljaju prijetnju, a koje su, u suštini, glavni instrument iranskog uticaja u regionu. Za iranske vlasti bilo bi vrlo bolno da se odreknu tih alata."
"Treća tačka tiče se sankcija i bezbjednosnih garancija koje Iran sada želi za sebe. Iran traži potpuno ukidanje sankcija, ali Sjedinjene Države se, očigledno, neće složiti s tim sve dok u potpunosti ne budu zadovoljne iranskim postupcima, jer je pritisak sankcijama jedan od glavnih dugoročnih mehanizama za vršenje pritiska na iranske vlasti. Upravo su oko tih pitanja pregovori posljednjih sedmica, u suštini, zapali u ćorsokak. Moglo bi se čak reći da je odluku o izvođenju udara i početku vojnih akcija donijela Bijela kuća zato što Iran krajem februara nije želio da napravi ustupke po navedenim pitanjima."
Govoreći o prijedlogu da se odgovornost za bezbjednost u Hormuškom moreuzu prebaci na američke saveznike, Penkovski je rekao:
"Ta ideja izgleda sasvim logično iz perspektive Washingtona ako žele da se ovaj sukob relativno brzo okonča. Međutim, u praksi bi to bio veoma težak zadatak, prvenstveno sa stanovišta vojne infrastrukture, budući da bi uključivao deminiranje, pratnju naftnih tankera i zaštitu od direktnih iranskih ili savezničkih grupa koje djeluju preko posrednika."
Trump poručio državama da odu na ključnu bliskoistočnu rutu za transport nafte i da je 'jednostavno uzmu'
Američki predsjednik Donald Trump poručio je državama koje su odbile da pomognu Sjedinjenim Državama da deblokiraju Hormuški moreuz, a sada se suočavaju s nestašicama avionskog goriva, da kupuju američku naftu ili da odu na ovu stratešku rutu "i jednostavno je uzmu".
U objavi na društvenim mrežama 31. marta, američki lider kritikovao je zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva zbog "odbijanja da se uključe" u zajedničku američko‑izraelsku kampanju u Iranu.
Mnoge države, uključujući i bliske američke saveznike poput Kanade, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke i Japana, odbile su da učestvuju u operaciji održavanja održivog prolaza kroz Hormuški moreuz, iako su neke navele da bi se mogle priključiti takvoj misiji nakon okončanja rata s Iranom.
U odvojenoj objavi, Trump je posebno kritikovao Francusku jer nije dozvolila prelet avionima s vojnim zalihama namijenjenim Izraelu preko francuske teritorije. "SAD će ZAPAMTITI", napisao je.
Uz izvještavanje AFP‑a
Izraelska vojska najavljuje nastavak operacija protiv Irana narednih sedmica
Izraelska vojska saopštila je da je spremna za još nekoliko sedmica borbi s Iranom, nakon što je premijer Benjamin Netanjahu izjavio da je rat prošao "definitivno više od polovine".
Netanjahu je za Newsmax pojasnio da se ta procjena odnosi na napredak u vojnim ciljevima, a ne na vremenski okvir, te nije naveo koliko bi sukob mogao trajati.
Portparol vojske Nadav Šošani rekao je da će o trajanju sukoba odlučivati politički lideri, ali da je Izrael "spreman da nastavi operacije još sedmicama".
"Imamo ciljeve za to, municiju za to, i ljudstvo za to", dodao je.
Američki državni sekretar Marco Rubio takođe je 30. marta rekao da bi rat mogao potrajati "još nekoliko sedmica".
Uz izvještavanje AFP‑a
Iran tvrdi da je otvorio fabriku dronova u Tadžikistanu, ali dokaza nema
U maju 2022. godine, šef iranskih oružanih snaga pozirao je fotografima zajedno s tadžikistanskim ministrom odbrane na neotkrivenoj lokaciji u blizini Dušanbea, na ceremoniji na kojoj je najavljen veliki novi projekat.
Radilo se, kako su tvrdili, o prvoj iranskoj fabrici dronova u inostranstvu: postrojenju za proizvodnju taktičkih izviđačkih dronova Ababil 2, s navodnim dometom od oko 200 kilometara, manjim i jeftinijim od dronova Shahed koji su postali zaštitni znak iranskog vojnog izvoza.
Ni jedan od njih više nije na funkciji. Ministar odbrane Sherali Mirzo smijenjen je u kadrovskim promjenama u januaru prošle godine. General major Mohammad Bagheri poginuo je u zračnom napadu tokom 12‑dnevnog rata između Izraela i Irana u junu prošle godine.
Ali 2022. godine, Bagheri je izražavao optimizam zbog, kako je govorio, svijetle budućnosti.
"Danas smo došli u poziciju da, osim ispunjavanja domaćih potreba, možemo izvoziti vojnu opremu saveznicima i prijateljskim zemljama kako bismo ojačali sigurnost", rekao je.
Dan kasnije, tadžikistanski predsjednik Emomali Rahmon sastao se s Bagerijem, zvanično pozdravivši "odbrambenu i vojnu saradnju" između dvije zemlje. Ali gotovo četiri godine kasnije, i dalje nije jasno da li ta fabrika zaista proizvodi dronove, i ako ih proizvodi, gdje završavaju i ko ih koristi.
Pročitajte više OVDJE