Bijela kuća: Američka delegacija putuje u Pakistan na mirovne razgovore s Iranom

Američki predsjednik Donald Trump poručio je državama koje su odbile da pomognu Sjedinjenim Državama da deblokiraju Hormuški moreuz, a sada se suočavaju s nestašicama avionskog goriva, da kupuju američku naftu ili da odu na ovu stratešku rutu "i jednostavno je uzmu".

U objavi na društvenim mrežama 31. marta, američki lider kritikovao je zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva zbog "odbijanja da se uključe" u zajedničku američko‑izraelsku kampanju u Iranu.

Mnoge države, uključujući i bliske američke saveznike poput Kanade, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke i Japana, odbile su da učestvuju u operaciji održavanja održivog prolaza kroz Hormuški moreuz, iako su neke navele da bi se mogle priključiti takvoj misiji nakon okončanja rata s Iranom.

U odvojenoj objavi, Trump je posebno kritikovao Francusku jer nije dozvolila prelet avionima s vojnim zalihama namijenjenim Izraelu preko francuske teritorije. "SAD će ZAPAMTITI", napisao je.

Uz izvještavanje AFP‑a

Izraelska vojska saopštila je da je spremna za još nekoliko sedmica borbi s Iranom, nakon što je premijer Benjamin Netanjahu izjavio da je rat prošao "definitivno više od polovine".

Netanjahu je za Newsmax pojasnio da se ta procjena odnosi na napredak u vojnim ciljevima, a ne na vremenski okvir, te nije naveo koliko bi sukob mogao trajati.

Portparol vojske Nadav Šošani rekao je da će o trajanju sukoba odlučivati politički lideri, ali da je Izrael "spreman da nastavi operacije još sedmicama".

"Imamo ciljeve za to, municiju za to, i ljudstvo za to", dodao je.

Američki državni sekretar Marco Rubio takođe je 30. marta rekao da bi rat mogao potrajati "još nekoliko sedmica".

Uz izvještavanje AFP‑a

U maju 2022. godine, šef iranskih oružanih snaga pozirao je fotografima zajedno s tadžikistanskim ministrom odbrane na neotkrivenoj lokaciji u blizini Dušanbea, na ceremoniji na kojoj je najavljen veliki novi projekat.

Radilo se, kako su tvrdili, o prvoj iranskoj fabrici dronova u inostranstvu: postrojenju za proizvodnju taktičkih izviđačkih dronova Ababil 2, s navodnim dometom od oko 200 kilometara, manjim i jeftinijim od dronova Shahed koji su postali zaštitni znak iranskog vojnog izvoza.

Ni jedan od njih više nije na funkciji. Ministar odbrane Sherali Mirzo smijenjen je u kadrovskim promjenama u januaru prošle godine. General major Mohammad Bagheri poginuo je u zračnom napadu tokom 12‑dnevnog rata između Izraela i Irana u junu prošle godine.

Ali 2022. godine, Bagheri je izražavao optimizam zbog, kako je govorio, svijetle budućnosti.

"Danas smo došli u poziciju da, osim ispunjavanja domaćih potreba, možemo izvoziti vojnu opremu saveznicima i prijateljskim zemljama kako bismo ojačali sigurnost", rekao je.

Dan kasnije, tadžikistanski predsjednik Emomali Rahmon sastao se s Bagerijem, zvanično pozdravivši "odbrambenu i vojnu saradnju" između dvije zemlje. Ali gotovo četiri godine kasnije, i dalje nije jasno da li ta fabrika zaista proizvodi dronove, i ako ih proizvodi, gdje završavaju i ko ih koristi.

Pročitajte više OVDJE

Iransko pravosuđe saopštilo je 31. marta ujutro da su još dvije osobe pogubljene pod optužbama za "članstvo" u Narodnoj mudžahedinskoj organizaciji Irana (MEK).

Identifikovani su kao Babak Alipour i Pouya Ghobadi. Pravosuđe ih je optužilo za "oružanu pobunu" i izvođenje "terorističkih operacija".

Dan ranije, 30. marta, pogubljeni su i Mohammad Taqavi Sangdehi i Akbar Daneshvar‑Kar pod sličnim optužbama.

MEK je iranska opoziciona grupa nastala 1960-ih, koja se protivila i šahu i Islamskoj Republici. Grupa je ranije bila na američkoj listi stranih terorističkih organizacija, ali je uklonjena s te liste 2012. godine.

U novembru 2025. Mai Sato, specijalna izvjestiteljica UN‑a za ljudska prava u Iranu, upozorila je da su slučajevi ove četvorice obilježeni ozbiljnim kršenjima prava na pravično suđenje, uključujući odgođen pristup advokatima i navode o mučenju, te da bi izricanje smrtne kazne u takvim okolnostima predstavljalo kršenje međunarodnog prava.