Iran tvrdi da je otvorio fabriku dronova u Tadžikistanu, ali dokaza nema
U maju 2022. godine, šef iranskih oružanih snaga pozirao je fotografima zajedno s tadžikistanskim ministrom odbrane na neotkrivenoj lokaciji u blizini Dušanbea, na ceremoniji na kojoj je najavljen veliki novi projekat.
Radilo se, kako su tvrdili, o prvoj iranskoj fabrici dronova u inostranstvu: postrojenju za proizvodnju taktičkih izviđačkih dronova Ababil 2, s navodnim dometom od oko 200 kilometara, manjim i jeftinijim od dronova Shahed koji su postali zaštitni znak iranskog vojnog izvoza.
Ni jedan od njih više nije na funkciji. Ministar odbrane Sherali Mirzo smijenjen je u kadrovskim promjenama u januaru prošle godine. General major Mohammad Bagheri poginuo je u zračnom napadu tokom 12‑dnevnog rata između Izraela i Irana u junu prošle godine.
Ali 2022. godine, Bagheri je izražavao optimizam zbog, kako je govorio, svijetle budućnosti.
"Danas smo došli u poziciju da, osim ispunjavanja domaćih potreba, možemo izvoziti vojnu opremu saveznicima i prijateljskim zemljama kako bismo ojačali sigurnost", rekao je.
Dan kasnije, tadžikistanski predsjednik Emomali Rahmon sastao se s Bagerijem, zvanično pozdravivši "odbrambenu i vojnu saradnju" između dvije zemlje. Ali gotovo četiri godine kasnije, i dalje nije jasno da li ta fabrika zaista proizvodi dronove, i ako ih proizvodi, gdje završavaju i ko ih koristi.
Pročitajte više OVDJE
Iran tvrdi da je pogubio još dvije osobe povezane s opozicionom grupom
Iransko pravosuđe saopštilo je 31. marta ujutro da su još dvije osobe pogubljene pod optužbama za "članstvo" u Narodnoj mudžahedinskoj organizaciji Irana (MEK).
Identifikovani su kao Babak Alipour i Pouya Ghobadi. Pravosuđe ih je optužilo za "oružanu pobunu" i izvođenje "terorističkih operacija".
Dan ranije, 30. marta, pogubljeni su i Mohammad Taqavi Sangdehi i Akbar Daneshvar‑Kar pod sličnim optužbama.
MEK je iranska opoziciona grupa nastala 1960-ih, koja se protivila i šahu i Islamskoj Republici. Grupa je ranije bila na američkoj listi stranih terorističkih organizacija, ali je uklonjena s te liste 2012. godine.
U novembru 2025. Mai Sato, specijalna izvjestiteljica UN‑a za ljudska prava u Iranu, upozorila je da su slučajevi ove četvorice obilježeni ozbiljnim kršenjima prava na pravično suđenje, uključujući odgođen pristup advokatima i navode o mučenju, te da bi izricanje smrtne kazne u takvim okolnostima predstavljalo kršenje međunarodnog prava.
Mete pogođene u Isfahanu, dok SAD navodno gađaju skladište municije
Sjedinjene Države i Izrael navodno su izveli napade na više gradova u provinciji Isfahan tokom noći 30. na 31. mart, zajedno s napadima na Teheran.
Snimci koji kruže društvenim mrežama prikazuju veoma velike eksplozije oko Isfahana, a američki predsjednik Donald Trump podijelio je jedan od tih videozapisa bez komentara u odvojenoj objavi na svojoj platformi Truth Social.
Ranije je zamjenik guvernera provincije Isfahan zadužen za sigurnost i provođenje zakona rekao da su "američki i izraelski borbeni avioni" u ponedjeljak navečer gađali gradove Isfahan, Nedžafabad, Mobarakeh, Kašan i Šahreza. Isti zvaničnik je jutro 31. marta naveo da su preliminarne procjene pokazale kako su određene "vojne mete" u Isfahanu pogođene. Nije pružio dodatne detalje.
Istovremeno, The Wall Street Journal izvijestio je da su, prema riječima jednog zvaničnika, Sjedinjene Države pogodile veliko skladište municije u iranskom gradu Isfahanu koristeći "bombe za probijanje bunkera od 2.000 funti".
Na društvenim mrežama pojavili su se i izvještaji o više eksplozija u ranim satima 31. marta u Teheranu, Isfahanu, Zanjanu i Širazu.
Prema tim objavama, nekoliko uzastopnih eksplozija čulo se u istočnom i sjeveroistočnom Teheranu, uz prekide struje u pojedinim područjima i zvuk borbenih aviona. Odvojene eksplozije prijavljene su i u Zanjanu i Širazu.
Ovi izvještaji, osim onih koji se odnose na provinciju Isfahan, još uvijek nisu potvrđeni iz zvaničnih iranskih izvora. Izraelska vojska takođe se još nije oglasila o napadima na Isfahan.
Kineski kontejnerski brodovi uspješno prošli kroz Hormuški moreuz
Tri kineska broda nedavno su prošla kroz Hormuški moreuz, a Kina cijeni pomoć koju su pružile "nadležne strane", saopštio je portparol kineskog Ministarstva vanjskih poslova 31. marta, prenosi Reuters.
Ranije su podaci praćenja plovidbe pokazali da su 30. marta dva velika kontejnerska broda u vlasništvu kineskog brodarskog giganta COSCO uspješno prošla kroz moreuz i napustila Persijski zaliv.
Prema podacima o pomorskom saobraćaju, dva broda prešla su kroz moreuz s razmakom od oko 30 minuta, prolazeći u blizini ostrva Larak prije ulaska u Omanski zaliv.
U proteklim sedmicama, nakon američkih i izraelskih napada na Iran i iranskog uzvratnog poteza zatvaranja Hormuškog moreuza, saobraćaj ovom strateškom pomorskom rutom značajno se usporio.
Iranski zvaničnici rekli su da je prolaz kroz moreuz i dalje otvoren za "brodove koji nisu neprijateljski". Kina se smatra jednim od ključnih strateških partnera Irana.