EU osudila Iran zbog pogubljenja švedskog državljanina optuženog za špijunažu za Izrael
Iran je pogubio švedskog državljanina, saopštilo je u sredu Ministarstvo spoljnih poslova u Stokholmu, što je izazvalo osudu Švedske i šefice EU za spoljnu politiku Kaje Kalas (Kallas).
Švedski zvaničnici nisu imenovali osobu koja je uhapšena u junu 2025. godine.
Prethodno je mediji Mizan, kojom upravlja iransko pravosuđe, saopštila da je čovek po imenu Kuruš Kejvani pogubljen zbog špijunaže za Izrael. Navedeno je da je uhapšen tokom 12-dnevnog rata Irana sa Izraelom u junu 2025. godine.
Kejvani, iranski državljanin, dobio je švedsko državljanstvo 2019.
Švedska je više puta pokretala njegov slučaj u komunikaciji s Teheranom, rekla je ministarka spoljnih poslova Marija Malmer Stenergard.
Od njegovog hapšenja, "učinili smo sve što je u našoj moći da pokušamo da promenimo ovu situaciju. Bili smo u kontaktu na različitim nivoima, kako u Stokholmu, tako i u Teheranu", rekla je Stenergard.
"Smrtna kazna je nehumana, okrutna i nepovratna kazna. Švedska, zajedno sa ostatkom EU, osuđuje njenu primenu u svim okolnostima", rekla je ona.
Stenergard je dodala da pravni postupci koji su doveli do pogubljenja nisu ispunjavali standarde pravičnog postupka.
"Užasna situacija s ljudskim pravima u Iranu i alarmantno povećanje broja pogubljenja ne mogu se tolerisati i pokazuju pravo lice režima", rekla je Kalas.
Kejvani je treća osoba koju je Iran pogubio po optužbama za špijunažu ove godine. Norveška grupa za praćenje ljudskih prava u Iranu saopštila je da je prošle godine pogubljeno najmanje 13 ljudi po optužbama povezanim sa špijunažom.
Zapadne vlade i grupe za ljudska prava oštro su osudile Teheran zbog pogubljenja izvršenih nakon sumnjivih pravnih postupaka.
Iran je 2025. pogubio više od 2.500 ljudi zbog raznih dela, za šta je organizacija UN za ljudska prava ocenila da je "dramatična eskalacija", a Amnesti internešenel (Amnesty Internationl) "zastrašujući napad" na pravo na život.
Poruka pripisana Hamneiju kaže da će ubistva visokih zvaničnika imati 'cenu'
Iranski mediji objavili su poruke koje su pripisali novom vrhovnom vođi Irana Modžtabi Hamneiju kao odgovor na ubistvo visokih pripadnika iranskog režima.
Poruke objavljene u iranskim medijima koji su ih pripisane novom vrhovnom vođi Irana Modžtabi Hamneiju odgovor su na nedavna ubistva visokih iranskih ličnosti.
Radio Farda (Iranski servis RSE) izvestio je da su iranski mediji objavili dve pisane poruke za koje navode da su od Hamneija, u kojima izražava saučešće zbog smrti vodećih zvaničnika, uključujući Alija Laridžanija, sekretara Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost, i Golamrezu Sulejmanija, šefa provladine milicije Basidž.
Jedna poruka objavljena na njegovom Telegram nalogu, prema Rojtersu, upozorila je da će Iran verovatno uzvratiti: "svaka kap prolivene krvi ima svoju cenu i zločinačke ubice ovih mučenika uskoro će morati da je plate".
Od imenovanja za trećeg vrhovnog vođu Islamske republike 8. marta, nisu objavljene nikakve slike ili snimci Hamneija, a samo pisane izjave su cirkulisali državnim medijima.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da nije jasno da li je Hamnei živ, dok je ministar odbrane Pit Hegset sugerisao da je možda "teško unakažen".
U ratu SAD protiv Irana, Rusija je pobednik (uglavnom)
Visoke cene nafte? Tu su. Manje američkog oružja za Kijev? I to. Skrenuta pažnja Vašingtona s rata u Ukrajini? I to. Evropa nervozna zbog cena energenata? I to. Tenzije na Zapadu? I to.
Skoro tri nedelje od početka žestoke kampanje američkih i izraelskih vazdušnih udara, vlada u Teheranu – najbliži partner Rusije na Bliskom istoku – priterana je uz ivicu, regionalna politika je poremećena, a Moskva je ostavljena da posmatra, uglavnom bespomoćno, sa strane.
Kremlj, međutim, nije sasvim nezadovoljan.
"Mislim da to komplikuje bezbednosnu i ekonomsku sliku za Evropu. I odvlači pažnju Trampa (predsednik SAD Donald Trump) od Ukrajine, a sve to će delovati kao da daje mnogo dodatnog prostora Moskvi", rekao je Sem Grin (Sam Green), dugogodišnji stručnjak za Rusiju i profesor ruske politike na Kings koledžu u Londonu.
Evropski kreatori politike "možda će početi da menjaju svoju spremnost da podržavaju Ukrajinu i zadrže svoj stav o Rusiji", rekao je on za RSE. "Upravo takva stvar duva vetar u jedra (ruskog predsednika Vladimira) Putina."
Pročitajte više.
Napadi na Južni Pars mogu signalizirati preusmeravanje na energetske mete, kaže analitičar
Gregori Bru (Gregory Brew), istoričar za iransku naftu i viši analitičar u Eurasia grupi, rekao je da vazdušni napadi na gasno polje Južni Pars mogu da signaliziraju na potencijalnu promenu u metama.
"Napad... ukazuje na spremnost Izraela da gađa aspekte iranske energetske infrastrukture i zatim, naravno, na spremnost Irana da uzvrati na druge energetske mete", rekao je Bru za Radio Farda (Iranski servis RSE).
Nije jasno da li će "Izrael početi da gađa energetsku infrastrukturu šire – ovo bi moglo biti upozorenje, preludijum za značajniju kampanju", dodao je on.
Bru je ukazao da je takođe neizvesno da li bi odmazda Irana protiv energetskih meta u Persijskom zalivu bila dovoljna da odvrati od daljih napada, s obzirom na to da su kapaciteti Teherana oslabljeni.
"Moraćemo da sačekamo i vidimo, ali ovo sugeriše da će se bez deeskalacije, koju bi verovatno predvodio predsednik Tramp, ovaj rat nastaviti i vrlo lako bi mogao da eskalira do tačke u kojoj energija postaje istaknutija meta", rekao je on.