Različite reakcije dok saveznici razmatraju Trumpov poziv za podršku u Hormuškom moreuzu
Američki predsjednik, koji je dan ranije u objavi na društvenim mrežama rekao da će "mnoge zemlje" poslati ratne brodove kako bi pomogle u obnovi plovidbe kroz Hormuški moreuz 16. marta je rekao da su neke zemlje već počele stizati.
"Potrebno je neko vrijeme da se pređe okean, ali imamo neke koje su zaista vrlo entuzijastične," rekao je, ne navodeći nijednu zemlju poimenično. "Neke su manje entuzijastične, a pretpostavljam da neke to uopće neće učiniti."
Iran je na napade odgovorio napadima i prijetnjama novim napadima kako bi otežao plovidbu kroz moreuz, praktično zaustavljajući prolaz u i iz Perzijskog zaljeva kroz usko grlo kroz koje inače prolazi oko petina svjetske nafte i ukapljenog prirodnog gasa.
Blokada moreuza smanjila je zalihe, podigla cijene nafte i dodatno pojačala zabrinutost zbog ekonomskih posljedica rata – kako na globalnom nivou tako i na benzinskim pumpama, gdje su cijene također porasle.
Trump je rekao da je razgovarao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom o formiranju koalicije za osiguravanje moreuza, ocjenjujući Macronov odgovor kao “osam na skali od nula do 10” i izrazivši uvjerenje da će Francuska pomoći.
Kritikovao je nevoljnost Britanije da pruži podršku i rekao da "nije zadovoljan" premijerom Keirom Starmerom, koji je kazao da želi “održivu” opciju za ponovno otvaranje moreuza. Ipak, Trump je dodao da vjeruje da će se Ujedinjeno Kraljevstvo uključiti.
Dan ranije rekao je da će se “nadamo se” pridružiti Kina, Francuska, Japan, Južna Koreja, Ujedinjeno Kraljevstvo i “drugi”. Međutim, odgovor 16. marta bio je prilično suzdržan.
Britanija i Danska djelovale su otvorene za pomoć u osiguravanju plovidbe na Bliskom istoku, iako uz ogradu da ne žele biti uvučeni u širi sukob koji Sjedinjene Države i Izrael vode protiv Teherana.
"Radimo s drugima na osmišljavanju vjerodostojnog plana za Hormuški moreuz kako bismo osigurali da možemo ponovo otvoriti plovidbu i prolaz kroz moreuz," rekao je britanski premijer Keir Starmer.
Wall Street Journal je 15. marta, pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike, objavio da bi Trumpova administracija mogla već ove sedmice objaviti da se više zemalja složilo da formira koaliciju za pratnju brodova kroz ovaj ključni plovni put.
U izvještaju se navodi da se o tome još razgovara i da bi se misija mogla mijenjati u zavisnosti od situacije na bojištu. Također se navodi da potencijalni učesnici raspravljaju o tome kada bi takva misija počela – tokom neprijateljstava ili tek nakon prekida vatre.
Ministri vanjskih poslova Evropske unije nisu pokazali želju da prošire pomorsku misiju EU na Bliskom istoku na Hormuški moreuz, rekla je šefica evropske diplomatije Kaja Kallas nakon razgovora 16. marta. Misija, u kojoj učestvuje tek nekoliko brodova, uspostavljena je 2024. godine kako bi zaštitila brodove od napada jemenskih pobunjenika Hutija u Crvenom moru.
Ministri su izrazili "jasnu želju da se ova operacija ojača, ali za sada nije bilo raspoloženja za promjenu mandata operacije," rekla je Kallas.
"Dok je Hormuški moreuz u centru pažnje, Crveno more također ostaje ključno," dodala je.
Više čitajte ovdje.
Trump dovodi u pitanje je li Mojtaba Hamenei živ
Američki predsjednik Donald Trump kaže da Sjedinjene Države ne znaju da li je novi iranski vrhovni vođa, ajatolah Mojtaba Hamnei, još uvijek živ.
"Ne znamo... da li je mrtav ili nije. Reći ću samo da ga niko nije vidio, što je neobično," rekao je Trump u Bijeloj kući 16. marta.
Iranski vjerski lideri objavili su 9. marta da Mojtaba Hamnei, 56, zamjenjuje svog oca, ajatolaha Alija Hamneija, koji je ubijen prvog dana američko-izraelskih zračnih napada na Iran 28. februara.
Mlađi Hamnei se nije pojavio u javnosti, a američki ministar odbrane Pete Hegseth prošle sedmice rekao je da se vjeruje da je ranjen.
"Mnogi ljudi govore da je teško unakažen. Kažu da je izgubio nogu... i da je veoma teško povrijeđen. Drugi ljudi kažu da je mrtav," rekao je Trump.
Trump je rekao da je Iran izrazio interes za pregovore, ali je sugerisao da je rukovodstvo zemlje i dalje neorganizovano nakon američkih napada.
"Oni su zemlja zasnovana na dezinformacijama, a sada koriste dezinformacije plus vještačku inteligenciju," rekao je. "Nemamo pojma s kim pregovaramo."
"Ne znamo ko je njihov lider," rekao je Trump. "Imamo ljude koji žele pregovarati. Nemamo pojma ko su oni."
Sljedeće žarište u iranskom ratu? Tjesnac Bab Al-Mandab uz obalu Jemena
Iransko skoro zatvaranje Hormuškog moreuza kao odgovor na masovno bombardovanje koje su pokrenule Sjedinjene Države i Izrael, izazvalo je haos na svjetskim energetskim tržištima i dovelo do naglog rasta cijena nafte.
Stvari bi mogle postati još gore, kažu stručnjaci, ako se poremeti i prolaz kroz moreuz Bab el-Mandeb, još jednu ključnu pomorsku rutu na Bliskom istoku.
Usko grlo uz obalu Irana, Hormuški moreuz povezuje Perzijski zaljev s otvorenim morem i globalnim tržištima preko Omanskog zaljeva i Arapskog mora.
Slično tome, Bab el-Mandeb je uski prolaz za brodove koji ulaze ili izlaze iz Crvenog mora, čijom jemenskom obalom u velikoj mjeri upravljaju pobunjenici Huti, naoružana grupa koju podržava Iran.
Huti, organizacija koju su Sjedinjene Države označile kao terorističku i koja je ranije napadala međunarodne brodove u moreuzu Bab el-Mandeb i Crvenom moru, jedan od najmoćnijih saveznika Teherana, do sada su bili izvan američko-izraelskog rata protiv Irana. Ako se uključe u sukob, to će izazvati još veće potrese na energetskim tržištima, kažu stručnjaci.
Analizu pročitajte na linku ispod.
UN upozorava na ozbiljna kršenja prava u Iranu
Specijalna izvjestiteljica Ujedinjenih nacija za ljudska prava pozvala je iranske vlasti da okončaju upotrebu prekomjerne sile protiv civila, oslobode pritvorene zbog ostvarivanja osnovnih sloboda i obnove neograničen pristup internetu usred rastućih vojnih tenzija u regionu.
Predstavljajući izvještaj Savjetu UN‑a za ljudska prava 16. marta, specijalna izvjestiteljica Mai Sato iznijela je detalje o raširenim kršenjima tokom masovnih protesta koji su počeli 28. decembra prošle godine, uključujući pucanje na demonstrante, proizvoljna hapšenja, prisilna priznanja i izvještaje da se neki pritvorenici, uključujući djecu, suočavaju sa smrtnom kaznom.
Izvještaj takođe opisuje upade u bolnice i zastrašivanje porodica žrtava.
Sato je rekla da se situacija pogoršala nakon nedavnih američkih i izraelskih udara na Iran, u kojima je, prema navodima, ubijeno više od 1.000 civila i raseljeno na stotine hiljada ljudi.
Gašenje interneta i pogoršanje uslova u zatvorima dodatno su izolovali pritvorenike i širu populaciju, izazivajući zabrinutost zbog odgovornosti i zaštite civila.