Tramp kaže da odnosi SAD i Velike Britanije 'nisu kao što su nekad bili'
Predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp izjavio je da istorijski odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Britanije "nisu kao što su nekad bili", usred diplomatskog sukoba zbog američko‑izraelskih udara na Iran.
Britanski premijer Kir Starmer, koji je u parlamentu u ponedeljak rekao da njegova vlada "ne veruje u promenu režima iz vazduha", izazvao je Trampov bes time što je u početku odbio bilo kakvu ulogu u američkom ratu sa Iranom.
Starmer je kasnije pristao na zahtev SAD da se koriste dve britanske vojne baze za "specifičnu i ograničenu odbrambenu svrhu".
Ali taj potez je razbesneo Trampa, koji je za britanski dnevnik "The Sun" rekao: "Ovo je bio najčvršći odnos od svih. A sada imamo veoma jake odnose s drugim zemljama u Evropi", izdvajajući Francusku i Nemačku.
Tzv. specijalni odnos između saveznika iz Drugog svetskog rata zasniva se pre svega na dugogodišnjoj odbrambenoj saradnji i razmeni obaveštajnih podataka.
Međutim, svaka potencijalna vojna akcija na Bliskom istoku politički je osetljiva u Ujedinjenom Kraljevstvu, nakon katastrofalne podrške bivšeg premijera Tonija Blera američkoj invaziji na Irak 2003. godine.
Iranci oplakuju stotine žrtava napada na školu
Hiljade ožalošćenih ispunile su ulice Minaba, na jugu Irana, kako bi oplakali više od 100 učenica koje su poginule u napadu na školu za djevojčice 28. februara. Sjedinjene Američke Države i Izrael kažu da nisu svjesni nikakvog napada na školu, ali iranske vlasti krive te dvije zemlje za smrti, koje su se dogodile istog dana kad su ove dvije zemlje zajednički napale Iran. Također su obećali da će se obratiti međunarodnim pravnim instancama zbog incidenta.
Njemačko Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo iranskog ambasadora na hitne konsultacije
Njemačko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da je pozvalo iranskog ambasadora u Berlinu i zatražilo od zvaničnika u Teheranu da zaustave napade na zemlje u regionu.
Ministarstvo je 3. marta objavilo poruku na platformi X u kojoj navodi da je od iranskih lidera zatražilo da "odmah okončaju nepromišljene napade na zemlje u regionu".
Njemačko Ministarstvo vanjskih poslova takođe je saopštilo da osuđuje "arbitrarne i nesrazmjerne" iranske napade raketama i dronovima, uključujući napade na civilne ciljeve.
Američki predsjednik Donald Trump ugostio je njemačkog kancelara Friedricha Merza 3. marta, u svom prvom susretu sa stranim liderom otkako su Sjedinjene Države i Izrael izveli napade na Iran.
Dugo planirani sastanak između Trumpa i Merza trebao je biti fokusiran na rat u Ukrajini i zategnute trgovinske odnose između Evropske unije i Sjedinjenih Država, ali je, prema navodima, eskalirajući sukob s Iranom uticao na dnevni red.
Merz, oštar kritičar čelnika Islamske Republike, rekao je da Berlin razumije "olakšanje" iranskog naroda zbog toga što "vladavina mula dolazi kraju". Ipak, odbio je komentarisati pravnu legitimnost američkih i izraelskih napada na Iran.
Njemačka, Francuska i Velika Britanija saopštile su da će učestvovati samo u "odbrambenim" djelovanjima zajedno sa svojim saveznicima u Zaljevskom regionu.
Zatvorenici iz zatvora Evin navodno prebačeni na nepoznatu lokaciju
Supruga Mustafe Mohammada Hassana, studenta zatvorenog u zloglasnom teheranskom zatvoru Evin, objavila je da je evakuisana Jedinica 209, u kojoj se uglavnom drže politički zatvorenici.
"Jedinica 209 zatvora Evin je evakuisana, a zatvorenici su prebačeni na nepoznatu lokaciju. Ostali zatvorenici, uključujući političke zatvorenike i osuđenike za finansijske zločine, i dalje se nalaze u Jedinici 7", napisaola je na platformi X 3. marta.
"Snage protivterorističke jedinice napustile su zatvor i raspoređene su u okolnim zgradama", izvijestila je.
RSE nije u mogućnosti nezavisno potvrditi ove navode.
Hassanova supruga uputila je hitan apel, upozoravajući na moguću "humanitarnu katastrofu" koja se tiče zatvorenika.
Hassan, postdiplomski student na Odsjeku za filozofiju nauke na Tehnološkom univerzitetu Sharif, pritvoren je od početka februara.
Fondacija Narges Mohammadi, nazvana po zatočenoj dobitnici Nobelove nagrade za mir i aktivistici za ljudska prava, 1. marta ponovo je izrazila duboku zabrinutost zbog opasne situacije u kojoj se nalaze politički zatvorenici i uhapšeni demonstranti koji su ostali iza rešetaka nakon američkih i izraelskih vojnih napada na Iran.
Fondacija se osvrnula i na izvještaje organizacija za ljudska prava u kojima se navodi da je stanje u zatvoru Evin postalo kritično, uz nedostatak osoblja, hrane i medicinske njege.
"Uprava zatvora se raspala, a osoblje je evakuisalo odjele tako što je zaključalo vrata, što je zatvorenike ostavilo bez pristupa zatvorskoj prodavnici i osnovnim potrepštinama."
"U ženskom odjeljenju Evina i u Jedinici 7 ovog zatvora distribucija hrane je obustavljena, a zatvorenicima je obezbijeđena samo ograničena količina hljeba."
Fondacija Narges Mohammadi navela je i da je potvrdila slične, nezavisne izvještaje porodica zatvorenika u zatvorima Qezel Hesar u Karaju i Lakan u Raštu. Porodice su prijavile nestašicu hrane, zatvaranje prodavnica i smanjen pristup medicinskoj njezi za pritvorenike.