Baraka u sarajevskom izbjegličkom kampu već desetak dana je privremeni dom porodici 42-godišnjeg Mohammada. Rodni Iran napustili su, kako kažu, bježeći pred represijom režima.
Mohammad za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je njegova porodica Iran napustila drugog dana antivladinih protesta, koji su u toj zemlji izbili 28. decembra kao reakcija na ekonomsku krizu.
"U Iranu je sada sve preskupo, od hrane do benzina. Ljudi su ljuti i ne izlaze na ulice bez razloga. No, nije samo ekonomija u pitanju, jer ljudi žele promjene", ispričao je za Radio Slobodna Evropa.
Sa suprugom Sohilom, te dvogodišnjim sinom i petogodišnjom kćerkom, ovaj električar iz Shiraza, grada na jugozapadu Irana, utočište je pronašao u kampu "Ušivak", dvadesetak kilometara od Sarajeva.
Kako kaže, to im je usputna stanica prije nego im vremenski uvjeti omoguće da nastave put prema Evropskoj uniji. Život planira nastaviti u Švedskoj ili Njemačkoj, gdje imaju rodbinu.
"Nije mi drago što smo napustili Iran, ali smo morali. Najbitnije je da budeš slobodan, a nažalost to u Iranu ne možemo, jer režim ne dopušta. Sve smo ostavili i sad, kada razmišljam o svemu, tresu mi se ruke", kaže on.
U kampu Ušivak trenutno boravi sedam Iranaca, dok ih je u drugom izbjegličkom kampu, Blažuj, u blizini Sarajeva, početkom januara bilo 15-ak.
Hiljadama kilometara udaljen od rodnog grada, Mohammed nerado govori o putu koji je njegova porodica morala preći kako bi stigla do Bosne i Hercegovine.
Prva destinacija bila im je Turska, u koju je, kako kaže, supruga s djecom otputovala avionom.
On je, dodaje, imao zabranu napuštanja Irana, zbog procesa na sudu nakon što je sudjelovao u protestima iz 2019. godine. U Tursku je, kako tvrdi ne iznoseći posebne detalje, uspio pobjeći kopnenim putem.
Putujući tzv. balkanskom rutom, kojom svake godine na evropskom putu prolaze hiljade migranata, stigli su do BiH.
Strah od kazne
Zbog ekonomskih problema i represije države, stanovnici Irana su posljednih godina nekoliko puta izlazili na ulice.
Nakon što je iranska vlast najavila povećanje cijene goriva, jedan od većih protesta izbio je krajem 2019. u nekoliko iranskih gradova, među ostalim u Shirazu, rodnom gradu Mohammadove porodice.
Protesti su brzo eksalirali, a u obračunu s demonstrantima snage sigurnosti su ubile stotine ljudi, nakon čega su nastavljena hapšenja i progon učesnika demonstracija.
Prema izvještaju iranskog Centra za ljudska prava, u protestima iz 2019. uhapšeno je više od 7.000 ljudi, dok su mnogi povrijeđeni, nestali, zatvoreni ili im je suđeno u zatvorenim procesima.
Govoreći o razlozima napuštanja domovine, Mohammad kaže da je, zbog sudjelovanja u tim protestima, proveo 15 dana u zatvoru, dok se i šest godina poslije suočavao s problemima.
"Porodica nije znala gdje sam i kako sam. Od tada sam nekoliko puta morao na sud. Zadnji put su mi rekli da ću u zatvor, što nisam htio i pobjegli smo", kaže on.
U Iranu je, kako kaže, ostavio majku i prijatelje s kojima se nije stigao pozdraviti i trenutno nisu u kontaktu.
"Petogodišnja kćerka je nekoliko puta vidjela da policija dolazi po mene kući. Sjeo sam i pričao s njom. Objasnio sam joj kakva je situacija i da je pred nama težak put i da neće biti lako."
Mohammadova supruga, 33-godišnja Soheila, u Iranu nije bila zaposlena i brinula je o dvoje djece.
Kako kaže, oni su joj bili i glavna motivacija kada je odlučila da napusti Iran i pronađe novi dom koji će im omogućiti sigurnost.
"Morala sam sve napustiti i doći ovamo. U Iranu i ona nosi teret, jer kad roditelji nisu mirni to se prenosi i na djecu. Bitna nam je samo budućnost i da djeca budu sigurna", ističe ona za RSE.
Mohammedova porodica ne planira povratak u Iran.
"Sto posto bi me ubili i zbog toga se ne mogu nikako vratiti. Dok god je postojeći režim, ne mogu da se vratim. Dovoljno je da žena ne nosi maramu i policija ti dolazi kući. Teško je", kaže on.
Više od 25.890 Iranaca podnijelo je zahtjev za azil u svijetu u 2024. godini, podaci su UNHCR-a.
Prema podacima te organizacije, zahtjeve za azil u BiH, zaključno s novembrom prošle godine, podnijelo je 11 iranskih državljana. Trenutno, nema zvaničnih podataka o ishodu ovih postupaka, odnosno da li im je dodijeljena zatražena zaštita.
Iran se godinama suočava sa masovnim iseljavanjima, a u izvještaju instituta Migration Policy procijenjeno je da je tu zemlju godišnje napuštalo između 150.000 i 180.000 visokoobrazovanih građana.
Istraživanje Iran Open Data centra iz 2023. pokazuje da je 93 posto ispitanih Iranaca razmišljalo o iseljavanju, dok je polovina ispitanika navela da su poduzeli konkretne korake.
Šta se trenutno dešava?
Višesedmične demonstracije protiv vjerskih lidera u Iranu, vlasti su ugušile upotrebom sile.
U međuvremenu, 8. januara je uvedena digitalna blokada, od kada Iranci nemaju pristup internetu.
Prema navodima organizacija za ljudska prava, u posljednje tri sedmice ubijeno je nekoliko hiljada demonstranata, dok je više od 20.000 pritvoreno, iako se smatra da je stvarni broj poginulih znatno veći.