Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Posle Inzkove odluke: Polarizacija po entitetskom principu


Valentin Inzko, Fotografije: Midhat Poturović

Reakcije na odluku visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka da produži mandat stranim sudijama i tužiocima ne jenjavaju, ni dan nakon što je tu odluku objelodanio.


Inzko je jučer donio odluku kojom se produžava mandat stranim sudijama i tužiocima u Odjelu za ratni zločin za tri godine, a sudije i tužioci koji rade na slučajevima organiziranog kriminala i korupcije imaće savjetodavnu ulogu.

On je donio i odluku koja se odnosi na nametanje izmjene Statuta grada Mostara koja bi trebala omogućiti donošenje gradskog budžeta i staviti tačku na četrnaestomjesečnu deblokadu izbora gradonačelnika u tom gradu.

Ovi potezi izazvali su političku polarizaciju po entitetskom principu. Dok u FBiH uglavnom preovladava mišljenje da je Inzko popustio pod pritiscima iz RS, te stoga njima nisu zadovoljni, u drugom entitetu odluke su dočekane s najavom referenduma. Istovremeno, nije precizirano kakvu će to savjetodavnu ulogu imati stranci koji ostanu. Također, BiH nema izlaznu strategiju, niti su u budžetu obezbijeđena sredstva za zamjenu stranaca domaćim osobljem.

Politički predstavnici u BiH nezadovoljni su odlukom visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka kojom produžava mandat međunarodnim sudijama i tužiocima u Odjelu za ratni zločin državnog Tužilaštva za još tri godine, a istovremeno njihov rad u Odjelu za organizovani kriminal i korupciju prestaje prvog januara naredne godine. Nezadovoljstvo varira od očekivanja da su trebali ostati svi, pa do toga da su svi stranci trebali otići.

OHR: NEPOŠTIVANJE ODLUKA JE KRŠENJE DEJTONA


Odluka visokog predstavnika je konačna, no ide na ruku onima koji se bave kriminalom i korupcijom, te je dijelom i poticajna za one koji imaju namjeru da se njime bave, stav je Stranke za BiH. Također je upitno kako će dio koji se odnosi na savjetodavnu ulogu stranaca biti proveden u praksi, kaže Damir Arnaut, savjetnik za ustavno-pravna pitanja predsjednika Stranke za BiH Harisa Silajdžića.

„Što se tiče savjetodavne uloge, ne samo da je nejasna već to u suštini nije ni nametnuta odluka. PIC je jednostavno pozvao vlasti BiH da pozovu dosadašnje sudije i tužioce da ostanu kao savjetnici. Znači vlasti BiH ih moraju pozvati. Zna se kako vlasti BiH odlučuju, dakle entitetskim glasanjem“,
objašnjava Arnaut.

Ishod entitetskog glasanja je predvidljiv. Klub delegata iz reda srpskog naroda još prije više od mjesec dana odbio je podržati izmjene Zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH, prethodno usvojenu u Zastupničkom domu. Stav Republike Srpske, sudeći prema izjavi entitetskog premijera Milorada Dodika, jeste da ne prihvataju odluku visokog predstavnika, uz tvrdnju da ne postoje zakonske i ustavne odredbe za nju. Najavljena je i opcija referenduma kako bi se građani izjasnili da li žele da stranci ostanu u državnom pravosuđu.

Uz Dodika i SNSD, na čijem je čelu, ove stavove podržavaju i druge stranke u entitetu. Predsjednik Demokratske stranke Dragan Čavić smatra kako visoki predstavnik nije imao snage da u potpunosti okonča rad međunarodnih sudija i tužilaca, te da je riječ o njegovoj najlošijoj odluci.

„Moje ubjeđenje je da njihov mandat treba da prestane i da treba stvoriti uslove da se u prelaznom periodu obezbijedi da predmeti koji su započeti budu dovršeni. Međutim, ovakva odluka visokog predstavnika je, još posebno u kontekstu činjenice da je prije nekoliko dana Dejvid Šveningen donio onu sramnu odluku o prekidanju istrage u vezi Tuzlanske kolone i događaja masovnih ubistava civila u toku rata u području Konjica, da će to samo prouzrokovati još veće i teže političke tenzije u RS. Vidjećemo šta će uraditi vlast u RS. Ako ne odgovore na način kako su to javno prezentirali, onda mogu da sumnjam i da postoji dogovor između međunarodne zajednice i vlasti u RS da ovakav bude ishod i ovakva odluka visokog predstavnika,“
smatra Čavić.

Predsjednik SDS-a Mladen Bosić smatra da je Inzko uradio upravo ono što je Dodik i zastupao:

„Naime, on je i pristajao i predlagao ispred RS da se zadrže sudije i tužioci u Vijeću koje sudi ratnim zločinima, a da im prestane mandat u Vijeću za kriminal - i upravo to se i desilo.“

I u SDA mišljenja su kako je Inzko ovim potezom napravio ustupak Miloradu Dodiku, što može proizvesti neku vrstu političkog revanšizma s druge strane. Što se referenduma tiče, radi se o političkom blefu koji nema pravno utemeljenje, kaže zastupnik SDA u Narodnoj skupštini RS Šefket Hafizović.

Kancelarija OHR: RS može da održi referendum samo o pitanjima koji su u njenoj nadležnosti. Ovo ne uključuje nadležnosti koje pripadaju državi, prema Ustavu BiH, ili prema visokom predstavniku, u skladu sa Opštim okvirnim sporazumom za mir.

„Nije nadležnost entiteta da rješava pitanja koja su isključivo u nadležnosti institucija BiH. Onda od te priče neće biti sigurno ništa,“ rekao je Hafizović.

Povodom najave iz RS o opciji referenduma, glasnogovornik OHR –a Oleg Milišić za RSE kaže:

"RS može da održi referendum samo o pitanjima koji su u njenoj nadležnosti. Ovo ne uključuje nadležnosti koje pripadaju državi, prema Ustavu BiH, ili prema visokom predstavniku, u skladu sa Opštim okvirnim sporazumom za mir. Narodna Skupština RS ima obavezu da poštuje Dejtonski sporazum, Rezolucije Vijeća sigurnosti UN i međunarodno pravo te da osigura, da taj entitet stoji na strani vladavine prava.Vladavina prava predstavlja suštinski element integracije BiH u Evropsku uniju, a to je proces koji građani iz RS snažno podržavaju. Visoki predstavnik želi da podsjeti da u skladu s Anexom 10. Dejtonskog sporazuma, visoki predstavnik je konačni autoritet u zemlji u tumačenju provedbe civilnih aspekata mirovnog Ugovora. Anex 10. eksplicitno navodi da «strane u potpunosti moraju sarađivati sa Visokim predstavnikom, te osobljem iz njegovog ureda» , te da svako nepoštivanje ovih ili prethodnih odluka Visokog predstavnika, znači kršenje Dejtonskog sporazuma."

PREOPTEREĆENOST DOMAĆIH TUŽILACA

Ni HDZ BiH ne podržava Inzkovu odluku kako za status grada Mostara tako i za ostanak stranaca u državnom pravosuđu. Ocjenjuju da se ovim potezom šalje jasna poruku da BiH dugo neće postati članica EU, niti steći status kandidata za ulazak u Uniju. Glasnogovornik HDZ-a BiH Mišo Relota:

„Mi imamo neskriven osjećaj kako je njihov isključivi zadatak procesuirati Hrvate i Srbe, što se jasno iščitava iz priopćenja bošnjačkih političkih stranaka. Ako je izmjena Statuta za grad Mostar jedna poruka koja se šalje Hrvatima, ne želimo vjerovati da su drugu poruku Hrvatima do sada slali preko stranaca u pravosuđu. Mi apsolutno ne podržavamo niti ovu odluku visokog predstavnika i smatramo je kao plod neprincipijelnosti međunarodne zajednice na putu koji je trebao osigurati transformiranje BiH u EU.“

Kapitulacija međunarodne zajednice - Božo Ljubić


S druge strane predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić smatra kako domaće sudije i tužioci ne mogu odgovoriti zahtjevima koje predmeti iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije traže.

„Ova odluka visokog predstvanika je ustvari kapitulacija međunarodne zajednice pred faktičkim stanjem i pred ucjenama. To nije dobro jer to sluti na krah politike međunarodne zajednice u BiH“, objašnjava Ljubić.

Glavni glavni državni tužilac će uskoro donijeti odluku o vrsti savjetodavne pozicije na kojoj bi se od 1. januara trebali naći dosadašnji međunarodni uposlenici. Iako nema bojazni da će predmeti i istrage biti ugroženi, u Tužilaštvu BiH napominju kako su domaći tužioci preopterećeni. Glasnogovornik državnog Tužilaštva Boris Grubešić:

„Međunarodni tužitelji imaju zaduženje sa više od 200 predmet u Posebnom odjelu za organizirani kriminal. U tim predmetima će morati postupati domaći tužitelji. Sasvim je sigurno da će to opteretiti domaće tužitelje sa novom količinom predmeta u odnosu na one koju već imaju po ranijem zaduženju.“

Politička neslaganja oko uloge stranaca u drugi su plan potisnula i činjenicu da su strane sudije i tužioce do sada su plaćale zemlje iz kojih dolaze. Za njihove nasljednike u BiH novac prijedlogom budžeta nije predviđen, te je pitanje kako i na koji način će se zamjena obaviti, te kako će šest domaćih tužilaca izaći na kraj sa još 300 do 350 predmeta.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada "Global Human Rights Award" i Unije novinara BiH 2003.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG