Dostupni linkovi

Iz BiH bi mogli otići i postojeći investitori


Evropske zemlje i dalje su najznačajniji investitori u BiH (na fotografiji: konvertibilna marka, KM)

Bosna i Hercegovina u ovoj godini bilježi porast stranih investicija. Ipak, u poređenju sa susjedima, na posljednjem je mjestu prema ulaganjima.

Analitičari kažu da nestabilna politička situacija u kojoj se ove godine nekoliko puta spominjao i oružani sukob, ali i nedostatak stimulativnih mjera kakve imaju susjedi, može otjerati i postojeće investitore iz Bosne i Hercegovine.

Prema zvaničnim podacima Centralne banke BiH, za prvih šest mjeseci ove godine, direktne strane investicije od 386,7 miliona maraka u prvom polugodištu ove godine porasle su za više od 66 posto, u odnosu na isti period prošle godine.

Iako posljednjih godina raste broj investicija sa Bliskog istoka, najznačajniji investitori u Bosnu i Hercegovinu i dalje su evropske zemlje.

Registrovana su ulaganja iz Švicarske (61,6 miliona maraka), Ujedinjenih Arapskih Emirata (22 miliona maraka, Srbije (19,4 miliona maraka), Slovenije (15,5 miliona maraka) i Kuvajta (14 miliona maraka).

Direktor Agencije za promociju stranih investicija BiH (FIPA) Gordan Milinić kaže kako su pojačan interes za ulaganja u ovoj godini pokazali kineski investitori, kao i turski.

Međutim, osnovni razlog što je Bosna i Hercegovina na začelju regiona prema visini stranih investicija je politička situacija puna tenzija i loša poslovna klima.

"FIPA je radila punom parom. Imali smo stotine sastanaka sa potencijalnim investitorima, u stalnom smo kontaktu sa više od 7.000 stranih investitora. No, prvo pitanje potencijalnih investitora je gotovo u pravilu - hoće li moj novac ovdje biti siguran kad se često spominju referendumi, raspad države, rat - i mi trebamo tog čovjeka ubjeđivati da je riječ o političkim igrama koje su malo intenzivnije u izbornim godinama", pojašnjava Milinić.

"S druge strane, često nas pitaju zašto bi oni ulagali u Bosnu i Hercegovinu kad vi (BiH) ne dajete poticaje investitorima, a u Srbiji oni dobijaju 3.000 do 7.000 eura po novootvorenom radnom mjestu, u Hrvatskoj, Makedoniji pa i Crnoj Gori po 3.000 eura. Mi smo uputili prijedlog našem Savjetu ministara, da i Bosna i Hercegovina odredi barem simbolični stimulans za one koji će uložiti svoj kapital i zaposliti ljude, ali nismo naišli na razumijevanje", ističe direktor Agencije za promociju stranih investicija BiH.

Šef Makroekonomskog sektora Vanjskotrgovinske komore BiH Momir Tošić podsjeća i na ocjene iz posljednjeg izvještaja Svjetske banke koja je detektovala nazadak Bosne i Hercegovine.

"Komplikovanost procedura, nefunkcionalno i raspačano bh. tržište, neefikasan pravni i pravosudni sistem... sve su to ograničavajući faktori za brži napredak. Podsjetit ću da je i Svjetska banka na svojoj doing business listi pomjerila BiH sa 79. na 86. mjesto što je signal i potencijalnim stranim investitorima da poslovni ambijent u BiH nije ono što se očekivalo i da se, ipak, vraćamo unazad", riječi su Tošića.

Vijeće stranih investitora BiH koje okuplja više od 60 najvećih investitora u zemlji, svake godine izda Bijelu knjigu preporuka kako poboljšati poslovno okruženje i olakšati poslovanje onima koji su zainteresovani za ulaganja.

Prema riječima predsjednika Vijeća stranih investitora Branimira Muidže, malih pomaka ima, ali suštinski se poslovna klima nije poboljšala.

Muidža podsjeća da je Reformska agenda na koju se obavezala vlast u BiH u zastoju, te navodi šta je investitorima bitno kada pokažu interes za ulaganja.

"Investitori prate više pokazatelja. U prvom redu tržišni potencijal zemlje, broj stanovnika, kupovna moć, politička i pravna stabilnost, poticajni okvir što se tiče poreza, primjene i transparentnosti zakona... To su samo neki od pokazatelja koje investitori prate", navodi predsjednik Vijeća stranih investitora.

Komplikovanost procedura i dalje je ograničavajući faktori: Momir Tošić
Komplikovanost procedura i dalje je ograničavajući faktori: Momir Tošić

Prema podacima Centralne banke BiH, direktna strana ulaganja u 2016. godini u Bosni i Hercegovini su iznosila 536,3 miliona maraka.

Ukupna direktna strana ulaganja u BiH od maja 1994. do decembra 2016. godine, iznosila su oko 13 milijardi maraka.

Najviše stranog kapitala je uloženo u proizvodnju 34 posto, bankarski sektor 24 posto i telekomunikacije 13 posto.

Dijeliti pare na lijepe oči

Direktor Agencije za promociju stranih investicija BiH FIPA Gordan Milinić navodi da su investitori tokom poslovnih susreta najveći interes pokazivali za energetski sektor.

"Proizvodnja, bankarstvo i telekomunikacije su oblasti u koje se do sada najviše investiralo. Trenutno je najinteresantnija oblast energetika, naročito Kinezima koji su spremni u ovaj sektor uložiti više od 500 miliona eura. Riječ je o izgradnji termoelektrane kod Sanskog Mosta. Pored toga, raste interes za metalnu i drvnu industriju, ali i razvoj turizma", kaže Milinić.

Mislimo da nam je neka prijateljska zemlja dužna zarad prijateljstva dati pare.
– Svetlana Cenić

Što se tiče arapskih investicija, dodaje Gordan Milinić, one su oko šest posto od ukupnog broja investicija.

"Njih (Arape) najviše privlači turizam. Prema dosadašnjim iskustvima jedno vrijeme su bili jako zainteresovani za nekretnine, ali oni koji su došli do nas i to prema preporuci bivšeg ambasadora BiH u Kuvajtu, ispostavilo se da su mešetari i obični preprodavači zemljišta. Na to nas je upozorio sadašnji ambasador BiH u Kuvajtu i hvala mu na tome. Takve investitore ne cijene ni oni u Kuvajtu, ni mi u BiH i mi se borimo protiv takvih pojava", ističe Gordan Milinić.

Ove godine održano je i nekoliko međunarodnih poslovnih foruma u BiH na kojima su učestvovali potencijalni investitori iz evropskih zemalja, Bliskog istoka, Kine. Rezultati, pak, nisu zadovoljavajući.

Ekonomistica Svetlana Cenić kaže kako je to djelomično i zbog nedostatka kvalitetnih projekata kojima bi se privukli investitori.

"Problem je što vrlo malo ljudi dođe sa konkretnim projektima. Kad kažem konkretnim, dovoljno je na dve stranice navesti ekonomsku opravdanost, troškove, dobit, u kojem roku se investicija vraća - to investitore zanima. Nisu došli u Bosnu i Hercegovinu da dele pare na lepe oči. Ali mi imamo problem što mislimo da nam je neka prijateljska zemlja dužna zarad prijateljstva dati pare ili računamo na dijasporu koju smo oterali", ocjenjuje Svetlana Cenić.

Iz FIPA-e podsjećaju da neće biti značajnijeg napretka u privlačenju stranih investicija dok i Bosna i Hercegovina ne bude stimulisala ljude i davala povoljnije uslove za investiranje poput susjeda.

  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    U novinarstvu je od 1994. Na Tuzlanskoj televiziji stiče prva novinarska iskustva kao reporter, a potom radi i kao urednik do 1999. Radila je na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe Radija Slobodna Evropa. Obrađuje političke i ekonomske teme.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG