Dostupni linkovi

Zašto Turska više ulaže u Srbiju nego u Bosnu i Hercegovinu?


Koliko Turska, koja je u oštrom sukobu sa EU može biti prepreka na putu BiH u Evropsku uniju: Bakir Izetbegović i Redžep Tajip Erdogan

U najnovijem Mostu Radija Slobodna Evropa razgovaralo se o tome koji su interesi Turske u Bosni i Hercegovini. Sagovornici su bili Lejla Ramić Mesihović, direktorica Vanjskopolitičke inicijative Bosne i Hercegovine, i Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije iz Ljubljane. Bilo je riječi o tome da li Turska ima strateške interese u Bosni i Hercegovini, koliko su jake veze između Stranke demokratske akcije (SDA) i turske vladajuće Stranke pravde i razvoja, o vezama između Erdogana i Izetbegovića, o tome zašto je u Sarajevu obilježavana godišnjica neuspjelog vojnog udara u Turskoj u prisustvu najviših bošnjačkih funkcionera, u kojoj mjeri se unutrašnji problemi Turske prenose na Bosnu i Hercegovinu, koliko Turska, koja je u oštrom sukobu sa Evropskom unijom, posebno sa Njemačkom, može biti prepreka na putu Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, zašto je Turska tek na desetom mestu na listi ulagača u Bosnu i Hercegovinu, kao i o tome zašto turska državna televizija snima seriju o Aliji Izetbegoviću.

Omer Karabeg: Ima li Turska strateške interese u Bosni i Hercegovini?

Svakom Bosancu i Hercegovcu, pa i Bošnjaku, treba da je u interesu da Turska podžava cijelu državu: Lejla Ramić Mesihović
Svakom Bosancu i Hercegovcu, pa i Bošnjaku, treba da je u interesu da Turska podžava cijelu državu: Lejla Ramić Mesihović

Lejla Ramić Mesihović: Turska je regionalna sila i u svakom slučaju ima strateške interese u Bosni i Herecgovini. Oni se periodično mijenjaju, mogu biti različiti, ali ih u svakom slučaju ima.

Zijad Bećirović: Prije svega bih rekao da Turska ima strategijske interese na Balkanu, pa je i Bosna i Hercegovina sasvim sigurno dio tih interesa. Turska podržava opstojnost države Bosne i Hercegovine i njen međunarodno-pravni subjektivitet što je za BiH veoma važno, jer je Turska članica Vijeća za implementaciju mira u Bosni i Hercegovini. Naravno da i druge države imaju interese u Bosni i Hercegovini, ali problem je što su pojedini politički zvaničnici BiH ekspoziture drugih država, umjesto da zastupaju interese svoje zemlje.

Omer Karabeg: U kojoj mjeri Turska podržava Bošnjake na međunarodnoj sceni i imaju li Bošnjaci koristi od te podrške?

Lejla Ramić Mesihović: Mislim da svakom Bosancu i Hercegovcu, pa i Bošnjaku, treba da je u interesu da Turska podžava cijelu državu. Bilo kakvo podržavanje partikularnih interesa u Bosni i Hercegovini ima negativan utjecaj na bosanskohercegovačko društvo.

Zijad Bećirović: Turska podrška opstojnosti države Bosne i Hercegovine nije važna samo za Bošnjake, nego i za sve one koji se protive podjeli Bosne i Hercegovine i pokušajima da se ona izbriše sa političke karte. Tu je ključna uloga Turske koja štiti suverenitet BiH i mislim da od toga neće odustati. Međutim, nije dobro da se govori o jednom narodu, već o odnosima između država. Bosna i Hercegovina kao multietnička država vrlo je osjetljiva na favoriziranje bilo koje etničke zajednice od od strane druge države. O tome Turska mora voditi računa kao i državno rukovodstvo Bosne i Hercegovine, pogotovo predstavnici bošnjačke političke elite.

Personalne veze

Omer Karabeg: Koliko su jake veze između Stranke demokratske akcije i Erdoganove Stranke pravde i razvoja?

Lejla Ramić Mesihović: Veze između Stranke demokratske akcije i Erdoganove Stranke pravde i razvoja su prvenstveno na nivou njihovih lidera i uglavnom jačaju u periodu kada je i jednom i drugom potrebna mobilizacija glasova u vrijeme izbora.

Zijad Bećirović: Riječ je o dvije stranke koje pripadaju istom političkom polu. To su konzervativne stranke desne političke provinijencije. Veze između te dvije stranke nisu toliko jake koliko su jake personalne veze između lidera tih stranaka - turskog predsjednika Erdogana, koji je ujedno predsjednik Stranke pravde i razvoja, i Bakira Izetbegovića, člana Prjedsjedništva BiH i predsjednika Stranke demokratske akcije. Ta veza djeluju po sistemu spojenih posuda. Erdoganu dolazi podrška iz Bosne i Hercegovine, a Izetbegoviću iz Turske kada im je potrebna.

Omer Karabeg: U kojoj mjeri se unutrašnji problemi Turske prenose na politički život u Bosni i Hercegovini? Nakon pokušaja vojnog udara Turska je tražila od bošnjačkih funkcionera da ukinu Gulenove škole u Bosni i Hercegovini, a u Sarajevu se obilježava godišnjica vojnog udara uz prisustvo najviših bošnjačkih funkcionera.

Lejla Ramić Mesihovic: Turska je regionalna sila, a mi smo mali i ranjivi i naš pogled uvijek mora biti okrenut pema velikim. Moramo pratiti kakve se sve turbulencije kod njih dešavaju i moramo voditi računa da nas što manje pogode. Mislim da se pokušaj vojnog udara u Turskoj ovdje relativno malo osjetio. Turska nije samo od nas tražila ukidanje Gulenovih škola, već i od drugih malih zemalja, recimo od Albanije. Njeno je da traži, a naše je da vidimo kako ćemo se prema tome postaviti.

Erdogan i Vučić

Zijad Bećirović: Vi ste rekli da su bošnjački lideri bili na obilježavanju godišnjice turskog vojnog udara, a Erdogan je u predvečerje obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici primio srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, a poznati su stavovi Vučića o događajima u Srebrenici, koji za njega nisu genocid. Odnosi između Bosne i Hercegovine i Turske su kompleksni i mislim da bi Turska trebala voditi računa da se problemi islamskog svijeta ne prenose u Bosnu i Hercegovinu, jer ona ima toliko svojih problema. To bi dodatno otežalo i ugrozilo poziciju Bošnjaka, a i Bosne i Hercegovine. Bošnjaci treba da ostanu izvan opasnih podjela unutar islamskog svijeta. Isto tako, ako bi se Bošnjaci međusobno dijelili na osnovu onog što se dešava u Turskoj, to ne bi bilo dobro ni za Bosnu i Hercegovinu, ni za Tursku.

Omer Karabeg: Da li mislite da je normalno što se u Sarajevu, uz prisustvo najviših bošnjačkih funkcionera, obilježava godišnjica vojnog udara. To je stvar Turske, a ne Bosne i Herecgovine.

Zijad Bećirović: Turska je tražila od svih svojih ambasada da to organiziraju i to se radilo i u drugim državama. Turska je pozvala zvaničnike tih zemalja da dođu na to obilježavanje.

Turski sukob sa Njemačkom

Omer Karabeg: Koliko Turska, koja je u sukobu sa Evropskom unijom, a posebno sa njenom vodećom zemljom Njemačkom, može biti prepreka na putu Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju?

Lejla Ramić Mesihović: To što je Turska u sukobu sa Evropskom unijom nikako ne bi smjelo biti prepreka Bosni i Hercegovini na njenom putu u Evropsku uniju. Velikim i uticajnim državama nije važno šta je naš interes. Nije ih briga što smo mi ranjivi. One idu za vlastitim interesom. Turska i Evropska unija imaju dugu istoriju međusobnih frustracija. Turska je ispunila jako mnogo uslova za viznu liberalizaciju sa zemljama Šengena. Istovremeno, vidimo da Turska ne ispunjava mnogo uslova kada je u pitanju vladavina prava. Turskoj je u posljednje vrijeme jako stalo da dopre do svoje emigracije u Evropskoj uniji, pogotovo u Njemačkoj, ali je u jednom trenutku zaboravila da ima posla sa jednom kontinentalnom silom, koja ima svoja pravila, pa je nastao konflikt koji ne jenjava.

Zijad Bećirović: Mislim da su i Bosna i Hercegovina i Turska na putu za Evropsku uniju i ne vidim da je Turska suprotstavljena Evropskoj uniji, bez obzira na neke trenutačne sukobe. Politika Evropske unije ne dozvoljava ulazak Turske u Uniju i Turska pronalazi druge saveznike na međunarodnoj sceni. Ne treba zaboraviti da Evroazijska unija diskretno poziva Tursku u svoje članstvo. I naravno, nije tu samo Erdogan krivac, nego i Evropska unija. Prošle su decenije otkako je Turska podnijela zahtjev za članstvo. I dok je Turska čekala, neke zemlje Evopske unije, prije svega Francuska u vrijeme kad je Sarkozi bio predsjednik, a jednim dijelom i Njemačka, davale su do znanja da ne žele vidjeti Tursku kao muslimansku zemlju u Evropskoj uniji.

Omer Karabeg: Gospodine Bećiroviću, vrlo je teško govoriti o tome da je Turska na putu za Evropsku uniju. Ona je u vrlo oštrom konfliktu sa Njemačkom. Sjetite se riječi koje je predsjednik Erdogan upotrebio prije izvjesnog vremena govoreći o Njemačkoj. Pominjao je i nacizam i naciste. Prije bi se moglo reći da se Turska udaljava od Evropske unije.

Zijad Bećirović: Oštra retorika i konfrontacije vrlo malo utiču na ekonomsku saradnju, jer su dvije privrede upućene jedna na drugu. Njemačkoj je potrebna Turska i Turska Njemačkoj. Uostalom, Turska je potrebna Evropskoj uniji, kao što je Evropska unija potebna Turskoj. Sadašnja retorika ne iznenađuje zbog toga što Turska svoju ekonomsku i vojnu moć želi pretvoriti u političku moć. Uloga Turske na međunarodnoj sceni nije srazmjerna ekonomskoj moći koju je Turska stekla u poslednjih 13 godina, otkako je Erdoganova stranka na vlasti i Turska, naravno, želi ojačati svoj uticaj u svijetu.

Omer Karabeg: Gospođo Mesihović, mislite li da bliski odnosi bošnjačkih lidera sa Turskom neće smetati Njemačkoj?

Lejla Ramić Mesihović: Dokle god Angela Merkel kreira njemačku spoljnu politiku, mislim da će ta politika jako voditi računa o onome što se zove meki trbuh Evropske unije, a to je Zapadni Balkan. Mislim da na njenu politiku prema Zapadnom Balkanu neće uticati tenzije sa Turskom. S druge strane, Turska se u više navrata željela postaviti kao neka vrsta zaštitnika i Bošnjaka i Bosne i Hercegovine. Sjetimo se trilateralnih susreta Srbija-Turska-Bosna i Hercegovina u vrijeme dok je Davutoglu bio turski ministar vanjskih poslova. Sve zavisi od kursa turske politike prema ovim prostorima. Ta politika se još uvijek nije artikulisala. Čim turska vanjska politika bude sigurna šta su joj prioriteti na Balkanu, vidjećemo koji su stvarni interesi Turske na ovom prostoru.

Erdogan i 150 biznismena

Omer Karabeg: Zašto je Turska na desetom mestu na listi zemalja koje ulažu u Bosnu i Hercegovinu?

Lejla Ramić Mesihović: Turski kapital, kao i svaki drugi kapital, ide tamo gdje je sigurno, gdje je politička klima stabilna, gdje je pravni okvir prijateljski nastrojen prema stranim ulaganjima. Teško da mi ispunjavamo te uslove. A turske pare su na kraju krajeva samo pare i turski biznismeni samo biznismeni.

Omer Karabeg: Međutim, ni Srbija se bog zna kako visoko ne kotira na listi poželjnih destinacija za ulaganje, pa ipak Turska ima mnogo jaču privrednu saradnju sa Srbijom, nego sa Bosnom i Hercegovinom. Turski predsjednik Erdogan dolazi u septembru u posjetu Srbiji sa oko 150 biznismena.

Lejla Ramić Mesihović: Dolazile su i ovdje turske delegacije. Srbija je uspješnija od nas zato što pripremi teren za strana ulaganja i napravi izmjene u zakonodavstvu koje olakšavaju prenos vlasništva i novčane transakcije. To je ono što nedostaje Bosni i Hercegovini. Kada nam dođu strani biznismeni, mi ne nudimo bog zna šta i zato nemamo mnogo stranih investicija.

Zijad Bećirović: Jedan od razloga što Turska više investira u Srbiju je to što Srbija ima dva puta više stanovnika nego Bosna i Hercegovina. Veća je zemlja, pa nudi i više mogućnosti za privrednju saradnju. Turske firme su u privatnom vlasništvu, one idu tamo gdje imaju poslovni interes. One ne vode računa o nostalgičnom istorijskom naslijeđu, koje kod nas budi nerealna očekivanja. S druge strane, državne posjete sa velikim brojem biznismena su prije svega potrebne političarima, to je estradni biznis koji ne donosi velike rezultate. Ja na takve posjete gledam sa rezervom, jer su njihovi ekonomski efekti više-manje beznačajni. Inače, Srbija je veliki galamdžija kada je u pitanju njen ekonomski napredak, a kad pogledamo podatke vidimo da Srbija po privrednom rastu zaostaje za Bosnom i Hercegovinom,

Omer Karabeg: Ako Bosna i Herecegovina ima veći rast od Srbije, zašto onda to ne privlači turske biznismene da više ulažu u Bosnu i Hercegovinu nego u Srbiju.

Bošnjacima, Srbima i Hrvatima, koji žive u Bosni i Hercegovini, nijedan narod nije bliži od komšija: Zijad Bećirović
Bošnjacima, Srbima i Hrvatima, koji žive u Bosni i Hercegovini, nijedan narod nije bliži od komšija: Zijad Bećirović

Zijad Bećirović: Turski investitori vjerovatno ne misle da u Bosni i Hercegovini postoji povoljan ambijent za ulaganja. Strani investitori, pa i oni iz Turske, imali su dosta negativnih iskustava u Bosni i Hercegovini. Osim toga, kada vide kakvi su politički odnosi u Bosni i Hercegovini, kakvo je ustavno-pravno uređenje, kako je država neefikasna i da nema adekvatne zaštite stranih i domaćih investicija, teško se odlučuju da ulažu u Bosnu i Hercegovinu, pogotovo posljednjih godina. S druge strane, Srbija velikom marketinškom aktivnošću pokušava privući strane investicije i u tome povremeno uspijeva.

Serija o Aliji Izetbegoviću

Omer Karabeg: Ovih dana počelo je snimanje turske serije od šest epizoda o Aliji Izetbegoviću. Šta Turska želi postići snimanjem te serije, koja će premijerno biti prikazana na turskoj državnoj televiziji i čije snimanje je podržao i turski predsjednik Erdogan, tako da je to očigledno dobrim dijelom državni projekt?

Lejla Ramić Mesihović: Znamo ko je dao najveći dio para, vjerovatno je iz istog miljea izašla i inicijativa. Bilo bi vrlo zanimljivo da se zna motiv za pravljenje ove serije i da vidimo kako zapravo izgleda taj scenario. Kada bi to bio izbalansiran dokument o jednoj istorijskoj ličnosti i o Bosni i Hercegovini, kakvu je mi stariji pamtimo, i ukoliko ta serija nikoga ne bi vrijeđala, ja bih je uvijek podržala. Zbunjuje me, međutim, što se u seriji govori o živim ljudima, a ono što bi bilo najmanje poželjno je da se napravi romantična sapunica o životu Alije Izetbegovića.

Omer Karabeg: Gospođo Mesihović, rekli ste ”znamo ko je dao najveći dio para”, ali niste naveli izvor. Moram da vam kažem da sam ja, na osnovu onoga što sam pročitao, mislio da je to projekt turske državne televizije.

Lejla Ramić Mesihović: Pa, i ja sam to tako shvatila. Da vam kažem, porodice Erdogan i Izetbegović imaju svoju istoriju - istoriju prijateljstva i bliskosti, i to treba razumijeti. Po meni, ako se ne manipuliše istinom, ako se radi u dobroj vjeri i na dobar način, te stvari treba podržati. Ukoliko nije tako, takve stvari se ne bi trebale dešavati.

Zijad Bećirović: Mislim da je snimanje serijala o Aliji Izetbegoviću važnije za Bosnu i Hercegovinu, nego za Tursku. Iduće godine su i parlamentarni i predsjednički izbori u Bosni i Hercegovini, tako da će prikazivanje te serije biti važno za pozicioniranje Stranke demokratske akcije. Mislim da u tom kontekstu treba razumjeti snimanje te serije.

Snimanje serije o Aliji Izetbegoviću (na fotografiji) kao predizborni adut SDA
Snimanje serije o Aliji Izetbegoviću (na fotografiji) kao predizborni adut SDA

Omer Karabeg: Vi, znači, mislite da je ta serija prije svega namijenjena Bosni i Hercegovini i da je to neka vrsta podrške Stranci demokratske akcije i porodici Izetbegović?

Zijad Bećirović: Najavljeno je da će serija kod nas biti emitirana u drugoj polovini iduće godine. Izbori su u prvoj nedelji oktobra. U tom kontekstu treba razumjeti tu seriju, pogotovo što se u njoj spominju ljudi koji su živi i koji su akteri na bosanskohercegovačkoj i bošnjačkoj političkoj sceni. Mislim da je više nego očigledno kakva je namjera te serije.

Šta je Turska Bošnjacima?

Omer Karabeg: Može li Turska biti Bošnjacima ono što su Srbija i Hrvatska bosanskim Srbima i Hrvatima?

Lejla Ramić Mesihović: Bošnjacima i bosanskim Srbima i Hrvatima ni Turska, ni Srbija, ni Hrvatska ne mogu biti važnije od Bosne i Hercegovine. Turska, Srbija i Hrvatska će narodima Bosne i Hercegovine uvijek biti nešto treće. Bez obzira na koju himnu stanovnik ove zemlje stavljao ruku na srce, uvijek treba imati u vidu da će Srbija, Hrvatska i Turska, kada biraju između svojih i interesa Bosne i Hercegovine, uvijek izabrati svoje vlastite.

Zijad Bećirović: Bošnjacima, Srbima i Hrvatima, koji žive u Bosni i Hercegovini, nijedan narod nije bliži od komšija. Ni Srbija, ni Hrvatska, ni Turska nisu im toliko bliske kao što su oni bliski jedni drugima. A kada u povijesnom kontekstu gledamo odnose između Srbije, Hrvatske i Turske, s jedne strane, i Bosne i Hercegovine, s druge strane, sve te tri države miješale su se u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine, dok se Bosna i Hercegovina nikada nije miješala u njihove unutrašnje prilike.

  • 16x9 Image

    Omer Karabeg

    Novinar RSE od osnivanja Balkanskog servisa. Marta 1994. pokrenuo emisiju "Most" s namerom da uspostavlja ratom pokidane veze između ljudi sa prostora bivše Jugoslavije. Dobitnik je nagrade "Jug Grizelj" Nezavisnog udruženje novinara Srbije (NUNS) i nagrade "Erhard Busek" Medijske organizacije Jugoistočne Evrope (SEEMO).

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG