Dostupni linkovi

Bh. privreda talac loše politike


Jedan u nizu protesta u glavnom gradu BiH

Ekonomske reforme u BiH su zaleđene, a politička situacija u BiH je, ocjenjuju analitičari, najgora u posljednjih 15 godina. Državni, ali i entitetski parlamenti već odavno nemaju parlamentarnu većinu te je usvajanje neophodnih zakona gotovo nemoguće. Ekonomisti upozoravaju da je BiH po svim ekonomskim parametrima na dnu ljestvice evropskih zemalja i da ovakva situacija ne može još dugo potrajati.

BiH, sa stopom rasta BDP-a od tri posto, je u grupi zemalja sa srednjim dohotkom. Neophodno je ostvariti rast BDP-a od najmanje sedam posto da bi napredovala. Čak i tada bi Bosni i Hercegovini trebalo 10 godina da stigne npr. Rumuniju koja je od evropskih zemalja jedna od slabijih karika, navodi profesor ekonomije Vjekoslav Domljan.

U digitalnom smislu BiH je najzaostalija zemlja Evrope: Vjekoslav Domljan
U digitalnom smislu BiH je najzaostalija zemlja Evrope: Vjekoslav Domljan

‘’BiH mora promijeniti čitav koncept razvoja kako bi mogla dostići zemlje sa visokim dohotkom kakve su u EU sve osim Grčke, čak i na prostoru Zapadnog Balkana. Ako BiH želi u EU, mora izdvajati tri posto BDP-a za istraživanja i razvoj, što je norma u EU, a BiH sada izdvaja 0,2 posto. Čak i Afrička unija izdvaja 0,4 posto. BiH osim što ne ulaže u istraživanja i razvoj nema ni infrastrukturu, ne samo transportnu, a u digitalnom smislu BiH je pustinja i može se reći slobodno najzaostalija zemlja Evrope u tom pogledu. Dakle, moramo popraviti infrastrukturu, ne samo fizičku nego i poslovnu, mora se provesti i fiskalna devalvacija, smanjiti vanjskotrgovinske deficite, troškove rada koji su najveći u regiji i šire i mijenjati poresku politiku. Bez toga ništa.’’

Predsjednik Vijeća stranih investitora u BiH Branimir Muidža podsjeća da su u BiH strane investicije u padu posljednjih 10 godina i napominje da u situaciji političke nestabilnosti i loše poslovne klime ni jedan strain investitor neće rizikovati svoj kapital.

‘’Obim direktnih stranih ulaganja od 2007. godine konstantno pada i trenutno je ispod razine dva posto GDP-a dok je naprimjer, u Srbiji 5,3 posto. Mi očekujemo eliminaciju sive ekonomije, reformu javne uprave, smanjenje poreznih opterećenja i da se smanji vrijeme izdavanja potrebnih dozvola kako bi investitori u kraćem roku mogli da krenu u svoje poduzetničke poduhvate", kaže Muidža i napominje da već nekoliko godina unazad Vijeće stranih investitora izdaje Bijelu knjigu u kojoj su sadržane analize stanja i prijedlozi kako da se navedeni problem prevaziđu. "No, pomaci su jako spori’’, ocjenjuje Muidža i dodaje da investitori u toj situaciji idu uložiti svoj kapital u državu koja im daje povoljnije uslove.

BiH takođe ima i najveće porezno opterećenje na rad u Evropi koje iznosi oko 70 posto zbog čega poslodavci primaju radnike uglavnom na određeno vrijeme ili ih prijavljuju na minimalne plate.

U entitetskim parlamentima se koči usvajanje zakona: Parlament FBiH
U entitetskim parlamentima se koči usvajanje zakona: Parlament FBiH

Adnan Smailbegović iz Udruženja poslodavaca Federacije kaže da i kad entitetske vlade uvrste u prijedloge Zakona sugestije poslodavaca, u parlamentima se zakoči usvajanje zakona.

’Procedure su prespore. Ukoliko nastavimo ovim tempom, sve i da ima političke volje da se poslovanje unaprijedi, trebaće nam minimalno 100 godina da građani osjete boljitak. Mi to nećemo doživjeti, možda naši praunuci", poručuje Smailbegović.

Za sve navedeno neophodna je izmjena niz zakona i podzakonskih akata, unaprjeđenje zakonske regulative no već neko vrijeme ni u državnom ni u entitetskim parlamentima nema parlamentarne većine te se kako ocjenjuju analitičari rad ovih institucija sveo na preuranjenu predizbornu kampanju I iznošenje stavova političkih stranaka koje imaju u parlamentima svoje predstavnike.

Jedan od gorućih problema je i preglomazna javna administracija koja godišnje pojede gotovo 70 posto BDP-a. Iako je smanjenje javne administracije jedna od tačaka iz reformske agende na koju su se obavezali političari, do sada su učinjeni neznatni pomaci. Problem javne administracije je i nepotizam, gdje su u određenim institucijama zaposlene cijele porodice. Na to upozoravaju iz nevladinih organizacija poput Transparency international-a i Centra civilnih inicijativa već godinama, ali bez uspjeha.

CCI takođe upozoravaju i na neefikasnost rada i državnog i entitetskih nivoa vlasti. Prema posljednjim podacima CCI, prvo polugodište ove godine pokazuje najlošiji rad Vijeća ministara i državnog parlamenta u posljednjih 11 godina.

Ništa bolja slika nije ni u entitetskim parlamentima. Na osnovu monitoringa rada, Centri civilnih inicijativa navode kako je od 90 zakona, programom rada u ovoj godini, Federalni parlament usvojio u prvih šest mjeseci ove godine samo osam.

Na pitanje kako se onda u ovakvoj situaciji zemlja može približiti Evropskoj uniji, na šta su se obavezali političari svih nivoa vlasti potpisujući Reformsku agendu, profesor banjalučkog Univerziteta Miodrag Živanović odgovara:

Svaki mjesec koji prolazi nam svjedoči o tome da smo sve dalje od evropskih integracija. Bosna i Hercegovina ne ispunjava nijedan suštinski ili sadržinski uslov da bi se približila ili formalno ušla u porodicu evropskih naroda. To ide na dušu ovima koji nas vode. Otuda vidimo ovo što se događa posljednjih nekoliko godina, odnosno egzodus i odlazak ljudi, najkvalitetnijeg dijela naše populacije. Učestvovaćemo u životu Evrope, ali kao pojedinci koji su napustili ove prostore. To je ono što je tragično.“

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG