Dostupni linkovi

Invazija na Ukrajinu desničarski adut pred izbore u Srbiji


Skup podrške Rusiji u Beogradu, mart 2022.
Skup podrške Rusiji u Beogradu, mart 2022.

Pred izbore 3. aprila na desnoj sceni u Srbiji stranke vrše pregrupisavanje računajući na jak proruski sentiment među biračima.

U zemlji u kojoj ruski predsednik Vladimir Putin uživa visoku popularnost, desničari pokušavaju da osećanja pretvore u glasove.

Od vožnje u automobilima sa ruskim registarskim tablicama, otvorene podrške Putinu, do korišćenja simbola ruske vojne invazije na Ukrajinu – metode su kojima se pribegava dve nedelje pred predsedničke i vanredne parlamentarne izbore.

"Ja sam se kandidovao za predsednika Republike Srbije i ne stidim se da kažem da se, pored srpskih interesa, zalažem za istinu, slobodu i pravdu i prema ruskoj državi, kao što su oni umeli da nama mnogo puta pomognu", rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Miša Vacić.

Vacić je lider ultranacionalističke stranke Srpska desnica, koja se, kako se navodi na sajtu, otvoreno zalaže za evroazijske integracije kao osnovni spoljnopolitički pravac.

Stranka do sada nije napravila značajnije rezultate, ali je pažnju javnosti privukla kada je na lokalnim izborima 2020. godine uspela da osvoji odbornička mesta u nekoliko mesta na jugu Srbije.

Miša Vacić je iskoristio priliku i da pošalje svoju poruku Kremlju da podržava rusku invaziju na Ukrajinu prilikom predaje svoje predsedničke kandidature 14. marta.

Kako je preneo portal N1, prvi čovek Srpske desnice je pred Republičku izbornu komisiju stigao u blindiranom džipu ruskih registarskih tablica, u pratnji više desetina vozila za srpskim i ruskim zastavama i uz bakljadu.

On je tom prilikom poručio da je jedini kandidat za predsednika koji "ne zagovara neutralnost, već punu podršku Rusiji povodom tekuće specijalne operacije u Ukrajini".

Većina uticaj Rusije ocenjuje pozitivnim

Istraživanje koje je prošle godine sprovela organizacija Centar za slobodne izbore i demokratiju (CeSID) pokazalo je da više od 70 posto ispitanika smatra da Ruska Federacija ima povoljan uticaj na političke prilike na Zapadnom Balkanu, kaže za RSE Bojan Klačar, istraživač CeSID-a.

Klačar u tome vidi odgovor na pitanje zbog čega nemali broj stranaka pokušava da profitira na proruskom sentimentu tokom ukrajinske krize.

"Najveći broj tih stranaka pripada uglavnom ili izrazitoj desnici ili čak nekoj ekstremnoj desnici. Oni pokušavaju da iskoriste tu nišu kao razliku u odnosu na konkurenciju", kaže Klačar.

Sa druge strane, Miša Vacić za RSE dodaje da njegova podrška Rusiji nema veze s izborima, te da je vojno i političko približavanje Srbije Kremlju ideja za koju se zalaže godinama unazad.

On je za medije u svojim izjavama isticao i da se zalaže za pomilovanje građana Srbije koji bi učestvovali kao dobrovoljci na strani Rusije u ratu u Ukrajini.

Pitanje srpskih boraca na ruskoj strani u Ukrajini godinama opterećuje diplomatske odnose Beograda i Kijeva. Učešće i organizovanje učešća u ratu u stranoj državi u Srbiji je krivično delo, za koje su do sada donete 32 osuđujuće presude.

Podrška Rusiji kao odbrana 'srpske časti'

Još jedan predsednički kandidat na listi od njih osam izabrao je da u svojoj strategiji pred izbore koristi rat u Ukrajini.

"Srbija ne bi trebalo da se svrstava u bilo kakve ratne sukobe", poručio je Boško Obradović, kandidat Patriotskog bloka i lider desničarske stranke Srpski pokret Dveri, u izjavi za televiziju Prva 10. marta.

Obradović je, međutim, jasno iskazao svoj stav, pojavivši se na protestu podrške ruskoj invaziji, koji je 4. marta u Beogradu organizovala ultradesničarska grupa "Narodne patrole".

Uz fotografije na kojima se i sam vidi kako šeta u koloni proruskih demonstranata, lider Dveri je na Tviteru napisao da je Beograd "odbranio svoju i srpsku čast".

Dveri, koje su bojkotovale prethodne izbore, ali su pre toga imale svoje predstavnike u Skupštini Srbije, u svojoj ideologiji protive se, između ostalog, nezavisnosti bivše srpske pokrajine Kosovo i zalažu se protiv LGBT prava.

Tako su od 2009. godine Dveri organizovale više protesta pod nazivom "Porodična šetnja", kao kontrapunkt Paradi ponosa, događaju na kojem LGBT zajednica ukazuje na brojne probleme sa kojima se suočava.

Upravo zakon o zabrani "gej propagande", koji je ruski predsednik Vladimir Putin potpisao 2013. godine, brojnim srpskim desničarskim pokretima predstavlja uzor koji, kako smatraju, treba preslikati i u Srbiji.

Iste godine kada je u Rusiji usvojen kontroverzni zakon, Dveri su saopštile da se zalažu za zabranu Parade ponosa, po ruskom modelu.

Osim anti-LGBT agende, ova stranka je zastupala i antimigrantsku politiku. Krajem 2019. godine organizovala je peticiju za zabranu izgradnje migrantskog kampa u Čačku, na zapadu Srbije, šireći neistine da migranti širom Srbije vrše krivična dela.

Desnica dominira na listiću

Bojan Klačar iz CeSID-a kaže da je većina učesnika ovogodišnjih izbora zauzela pozicije na desnici. On to objašnjava činjenicom da je javno mnjenje okrenuto desnom spektru i naginje autoritarnosti.

Međutim, sagovornik RSE smatra da stranke koje pokušavaju da privuku glasače noseći spojene ruske i srpske zastave, ipak, neće izaći iz okvira za njih uobičajenih rejtinga.

"Ako posmatramo te stranke u dužem vremenskom periodu i njihove rejtinge, vidimo da tu nije došlo do radikalnih promena u proteklih nekoliko nedelja. Da li ćem im to biti dovoljno da pređu cenzus, to u ovom momentu niko ne može da predvidi", kaže Klačar.

Opravdavanje ruske invazije

Pojedine kandidate na desnoj sceni su prepoznali i ruski mediji. Tako je liderka ultradesničarske organizacije Zavetnici, Milica Đurđević Stamenkoviski, svoju podršku Rusiji pružila u razgovoru za rusku TV kuću Russia Today (RT), koja je na crnoj listi Evropske unije zbog, kako je Brisel upozorio, širenja dezinformacija i manipulisanjem informacijama u korist Rusije.

U toj izjavi Đurđević Stamenkovski navela je da su "NATO imperijalisti želeli da opkole Rusku Federaciju", te su "u Kijevu postavili marionetske vlasti koje su radile protiv interesa građana Ukrajine". Prema njenim rečima, Rusija je "bila prinuđena da započne akciju suzbijanja neonacizma".

Upravo je "denacifikacija" neutemeljen izgovor pod kojim je Kremlj 24. februara pokrenuo invaziju na susednu Ukrajinu.

Organizacija Zavetnici godinama održava bliske odnose sa Putinovom strankom Jedinstvenom Rusijom. Decembra 2017. godine, delegacija Zavetnika se u Moskvi sastala sa predstavnicima vladajuće stranke u Rusiji.

Zavetnici su učestvovali na izborima od 2014. godine. Do sada nisu uspeli da pređu cenzus i uđu u republički parlament.

Neopredeljujući faktor

Prema mišljenju Bojana Klačara iz CeSID-a, igranje na prorusku kartu nije opredeljujući faktor na predstojećim izborima.

"Meni se čini da ljude više zanimaju odgovori kako će Srbija da zadrži političku stabilnost, kako će da se izbori sa ekonomskom nestabilnošću, sa eventualnim nedostacima energenata, inflacijom", kaže Klačar.

Srbija je osudila invaziju na Ukrajinu, ali su zvaničnici u izjavama isticali da neće uvesti sankcije protiv Rusije. Srbija je kandidat za članstvo u EU, koja je uvela nekoliko paketa sankcija Moskvi.

Brisel je u zvaničnim izjavama isticao da i od Srbije očekuje usklađivanje svoje spoljne politike sa evropskom.

Poruke podrške Rusiji od stranke ratnog zločinca

Još jedna desničarska stranka koja je podržala rusku invaziju na Ukrajinu jeste Srpska radikalna stranka, čiji je lider osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj.
SRS učestvuje na parlamentarnim i lokalnim izborima.

Potpredsednik SRS i sin Vojislava Šešelja, Aleksandar, izjavio je 16. marta na televiziji Studio B da Rusija vojnom invazijom "u Ukrajini želi da zaštiti svoju zemlju i svoj narod od etničkog čišćenja".

Gotovo na identičan način je ruski predsednik opravdao upad vojnih snaga u Ukrajinu, iznoseći tvrdnju da je ukrajinska vlast nad ruskim stanovništvom počinila genocid. Tu tvrdnju ponovili su i drugi visoki zvaničnici Ruske Federacije.

U video spotu snimljenom u znak podrške Putinovom režimu, Aleksandar Šešelj je rekao 6. marta da "Srbija ne sme ni da razmatra uvođenje bilo kakvih sankcija Ruskoj Federaciji".

Aleksandrov otac i predsednik radikala, Vojislav Šešelj, je sličnu poruku uputio Vladimiru Putinu u pismu koje je u celini objavljeno na sajtu radikala.

Vojislav Šešelj je u Hagu 2018. godine osuđen na deset godina zatvora zbog podsticanja ratnih zločina nad Hrvatima u vojvođanskom selu Hrtkovci 1992. godine. Zbog godina koje je prethodno proveo u pritvoru, nije služio zatvorsku kaznu.

Zločini Vojislava Šešelja
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:42 0:00

Lider SRS-a, koji je kao haški osuđenik bio šef poslaničke grupe te stranke u Skupštini, ostao je poslaničkog imuniteta posle izbora u junu 2020. kada njegova stranka, sa osvojenih 2,07 odsto glasova, nije prešla cenzus.

Na predstojećim izborima 3. aprila, Šešelj se ponovo kandidovao se za poslanika u Skupštini Srbije.

’Dogodine u PriZrenu’

Jedna od stranaka na desničarskom spektru, koja neće učestvovati na izborima, ali zapaženo pruža podršku Rusiji jeste pokret Oslobođenje.

Na čelu Oslobođenja je Mlađan Đorđević, političar koji gaji bliske političke i poslovne kontakte u Rusiji.

"Ponosni i prkosni srpski narod večeras je na veličanstvenom maršu iskazao podršku ruskoj specijalnoj akciji u Donbasu, ali i stav o odnosu izdajnika Aleksandra Vučića prema bratskom ruskom i beloruskom narodu", napisao je Đorđević na Tviteru 4. marta, podelivši nekoliko fotografija sa proruskog protesta u Beogradu.

Osim na Tviteru, predsednik pokreta Oslobođenje je iste večeri belom farbom na asfaltu ispisivao "Z", kao simbol ruske invazije.

Isti simbol je iskoristio i na fotografiji sa potpisom "Dogodine u PriZrenu", koju je okačio na svom Tviter nalogu. Taj slogan često koriste ultradesničarske grupe u Srbiji, koje zastupaju oružano vraćanje Kosova u nadležnost Srbije.

Aluzija na rusku invaziju: Mlađan Đorđević i simbol Z
Aluzija na rusku invaziju: Mlađan Đorđević i simbol Z

Srbija od 1999. godine nema državne ingerencije na Kosovu. Prištinske vlasti su 2008. i zvanično proglasile nezavisnost od Srbije. Zvanični Beograd to ne priznaje.

Đorđevićeve izjave podrške politici Kremlja redovno prenose pojedini ruski mediji.
Đorđević, koji je bio savetnik za pitanja Kosova u kabinetu bivšeg predsednika Srbije Borisa Tadića, ne krije da održava poslovno političke veze sa Rusijom.

Septembra 2021. godine potvrdio je medijima da se u Moskvi sastao sa Aleksandrom Babakovim, ruskim biznismenom koji je dugo bio specijalni izaslanik predsednika Rusije Vladimira Putina za Srbiju i pripada grupi ruskih zvaničnika koji se nalaze pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država i EU.

Đorđević nije želeo da govori o čemu je razgovarao sa Babakovim, već je kratko izjavio da je reč o "velikom prijatelju Srbije i srpskog naroda".

Pokret Oslobođenje ne učestvuje na predstojećim izborima, pod obrazloženjem da se time daje legitimitet režimu Srpske napredne stranke na čelu sa Aleksandrom Vučićem. Vučićeva stranka je na vlasti od 2012. godine.

Nakon što je Ruska Federacija 24. februara pokrenula invaziju na susednu Ukrajinu, što se ubrzo pretvorilo u totalni rat, Evropska unija (EU), Sjedinjene Države i Velika Britanija uvele su čitav niz sankcija Rusiji, na šta je Kremlj odgovorio istom merom.

Srbija je osudila invaziju Rusije, ali se nije pridružila sankcijama međunarodne zajednice protiv Rusije.

Od početka rata, u Beogradu su organizovana dva skupa podrške Rusiji i više protesta na kojima su učesnici osudili rusku invaziju i iskazali solidarnost sa građanima Ukrajine.

XS
SM
MD
LG