Dostupni linkovi

Pejanović: Zastoj u integracijama BiH u EU


Mirko Pejanović, dekan Fakulteta političkih nauka (FPN) Sarajevo, 03. jun 2009.
Nakon što su izborni rezultati pokazali koje su bh. političke partije osigurale mjesto u vlasti, vrijeme je da se sazna i kako će se ona raspodijeliti između njih. Krajnje je vrijeme i da se, nakon godina stagnacije, u naredne četiri godine pokrenu politički procesi od interesa za sve građane, prvenstveno oni koji se tiču napredovanja zemlje ka NATO-u i EU.

Kako bi tu ulogu trebali odigrati novi bh. lideri, a kako međunarodna zajednica, govori Mirko Pejanović, dekan FPN u Sarajevu.

RSE: Nakon oktobarskih izbora i nekih prvih utvrđenih rezultata, neke stranke krenule su već sa nekim planovima o postizbornim koalicijama, mada još uvijek ništa konkretno. Kakve su, po vama, mogućnosti za formiranje stabilne parlamentarne većine nakon ovih izbora u BiH?

Pejanović: Poslije ovih parlamentarnih izbora BiH je došla u ono istorijsko postdejtonsko vrijeme kada više ne može uspješno niti funkcionisati, niti izvoditi integraciju u EU i NATO savez bez stabilne parlamentarne većine u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Umjesto licitiranja mogućih funkcija za pojedine stranke, mnogo je važnije pitanje definisanja sadržine programske koalicije. Ta programska koalicija, s obzirom na to da je u prošlom vremenu došlo do zastoja u integraciji BiH u Evropsku uniju, treba da sadrži dvije skupine pitanja koja hitno trebaju imati rješenja. Prva skupina se odnosi na strateška pitanja – to je ubrzani proces integracije BiH u NATO i EU, jer bi tim redom trebao da se odvija taj istorijski proces. Druga skupina je ona koja se odnosi na reforme za sticanje uslova za onu poziciju BiH koja se zove 'kandidat za članstvo u EU'. Zajedno uzevši, to je jedna skupina ekonomskih i političkih reformi. Također mislim da je nezaobilazno da OHR i EU ulože svoj uticaj, kako bi lideri pobjedničkih stranaka došli do ovakve programske koalicije. Ako se to ne uspije, onda BiH dolazi u novo stanje krize, institucionalne i političke, koja može poduže trajati.

RSE: Kako u tom slučaju eventualne blokade vidite ulogu visokog predstavnika?

Pejanović: Pa, visoki predstavnik još uvijek ima sve ovlasti tumačenja i provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma i on je već pozvan i prozvan da poveća stepen odgovornosti onih stranaka koje su dobile najviše glasova u Parlamentarnoj skupštini BiH da pristupe odgovorno formiranju programske koalicije. Provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma nije istorijski zadato tako da on dovede do novih sukoba i etničkih podjela. Dejtonski mirovni sporazum je uspostavljen, i zato postoji visoki predstavnik, da se omogući i pospješi proces integracije i prijem BiH u NATO i EU kada bi prestale sve istorijske opasnosti za njenu etničku podjelu. Prema tome, strategiju Evropske unije valja dopuniti, izmijeniti i tako je postaviti da EU ima zajedničku odgovornost sa parlamentarnim vlastima u BiH da se uspostave i provedu nužne reforme. U tom smislu OHR ima odgovornost da se odlučivanje o zakonima situira u Parlamentarnu skupštinu, a ne u turističkim mjestima lidera, jer je to gaženje demokratije. Oko 80 posto građana u BiH, u svim istraživanjima, iskazuje interes da njihova država postane članica EU i to je taj opšti konsenzus. U toj promjeni strategije, EU bi mogla izdvojiti više sredstava za poticanje privrednog razvoja, kako bi se nakon dobijanja bezviznog režima građani mogli okrenuti što većoj aktivnosti u privređivanju, dobijanju kredita povoljnih za biznis. Najveća teškoća u BiH jeste ekonomsko-socijalna i prijeti da veliki broj ljudi izađe na ulice i iskaže nezadovoljstvo.

RSE: Nedavno ste iznijeli zanimljivu tezu da BiH mora ispuniti sve ono što je propisano evropskim pravilima, komunikeom i ostalim, što moraju i zemlje regiona, ali da je BiH drugačija.

Pejanović: Da, ona je postkonfliktno društvo i proces izgradnje mira ima svoje izlazne putanje, a to je integracija u EU i NATO savez. Ta integracija podrazumijeva izgradnju novih standarda i učešće institucija međunarodne zajednice i EU u realizaciji ovih procesa, odnosno reformi. Takvo nešto nemate u Srbiji, takvo nešto nemate u Albaniji, Makedoniji. BiH ima instrumente provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma koje u svojim rukama ima međunarodna zajednica i EU. Zato se oni ne mogu isključiti. Realno je da u ovaj popis reformi sa određenjem vremena njihove realizacije sada ide provođenje odluke Suda za ljudska prava i drugo, izmjena Ustava BiH kojom bi se ugradila evropska klauzula i omogućilo ubrzano donošenje zakona u Parlamentarnoj skupštini koji se odnose na primjenu prava EU u procesu integracije u članstvo evroatlantskih institucija.

RSE: Posljednjih dana svjedoci smo intenzivne evropske pažnje visokih zvaničnika, gospoda File, Rompej i ostali, koji su pohodili BiH nakon izbora. Koliko vi vidite odlučnosti EU da zaista pomogne Bosni i Hercegovini u nastojanjima za bržu integraciju, jer je očigledno da jako zaostajemo za regionom?

Pejanović: To je jedan novi znak da je u ovim posjetama Filea i Rompeja došlo do direktnog angažmana u stvaranju uvida u situaciju i davanju poticaja da se situacija mijenja i da se stvori klima za formiranje vlasti, odnosno programskih koalicija, što prije. Nije dovoljno samo obilaziti lidere i slušati njihove načelne stavove o potrebi integracije. Mora se preći u odgovornost u Parlamentarnoj skupštini vlade koja će se konstruisati za usvajanje zakona, podzakona, kako bi se moglo ići u integracije. Ako se za godinu dana ne dobije status kandidata za članstvo u EU, onda je to opet samo jedna stagnacija. Ako se za godinu ili godinu i po ne dobije članstvo u NATO savezu, onda je to nova stagnacija uz one snage koje sve više jačaju ili stvaraju javno mnijenje da su neka rješenja u teritorijalnim etničkim zaokruživanjima, možda i nekim podjelama.

*****

Mogao bi vas intersovati i ovaj teks:

Nowak: U BiH nema političkog konsenzusa o evropskom putu

Pogledajte komentare (1)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG