Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Jusić: Tražimo da manjine postanu ustavna kategorija


Nedžad Jusić, Foto: Midhat Poturović
Vijeće nacionalnih manjina BiH traži da vlasti BiH što prije izvrše presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Finci-Sejdić" kako bi bila otklonjena diskriminacija u izborima za članove Predsjedništva i Doma naroda Parlamenta BiH. Najbolja varijanta bi bila da se Ustav i Izborni zakon usklade do raspisivanja izbora u oktobru ove godine, a istovremeno predstavnici nacionalnih manjina će insistirati da se konačno uvedu u bh. Ustav.

Predsjedavajući Vijeća nacionalnih manjina Parlamentarne Skupštine BiH Nedžad Jusić za RSE kaže kako je krajnje vrijeme da država počne štititi interese svih svojih građana, samim tim i pripadnika nacionalnih manjina koje se i ne pominju u Ustavu BiH. Ovaj najviši pravno-politički dokument države uz konstitutivne narode, Bošnjake, Hrvate i Srbe, navodi samo “ostale”, među kojim se prepoznaju svi koji nisu konstitutivni.

Jusić:
Ustav ne priznaje, ne prepoznaje riječ nacionalne manjine, a 2003. godine je usvojen Zakon o zaštiti nacionalnih manjina, što je u suprotnosti sa Ustavom BiH jer Ustav ne prepoznaje nacionalne manjine, a donosimo Zakon o zaštiti pripadnika nacionalnih manjina u skladu s Evropskom konvencijom o zaštiti nacionalnih manjina. Mora se nešto uraditi na tome da se u samom Ustavu prepoznaju nacionalne manjine. Ukoliko ostane da imamo tri konstitutivna naroda, Srbe, Hrvate i Bošnjake, da dodamo riječ i nacionalne manjine, nabrojati ih, i građane.

RSE: Prema Zakonu usvojenom 2003. godine u BiH žive pripadnici 17 nacionalnih manjina - drugim riječima toliko ih je zakonski priznato. Kako se došlo do ovog podatka, jer pretpostavljam da u BiH žive pripadnici većeg broja nacionalnih manjina?

Jusić: Po popisu iz 1991. godine, ali moramo biti svjesni da ni taj popis nije relevantan. Zakonom o zaštiti pripadnika nacionalnih manjina koji je usvojen 2003. godine na Parlamentu BiH, znači na državnom nivou je priznato pravo za 17 nacionalnih manjina iz popisa iz 1991. koje su se deklarirale kao nacionalne manjine u tadašnjoj Jugoslaviji.

Četvrti član Predsjedništva
Mi ne bježimo od toga da imamo i tri člana Predsjedništva, ali zašto ne bi bio i četvrti član Predsjedništva ispred nacionalnih manjina.


RSE: Od tog popisa stanovništva proteklo je mnogo godina i mnogo toga se promijenilo. Stoga u Vijeću nacionalnih manjina očekuju izmjene Ustava, prije svega u skladu sa presudom Evropskog suda koji je zaključio da postoji kršenje ljudskih prava onih koji u BiH nisu konstitutuvni.

Jusić: Ja se nadam da će se pokrenuti niz aktivnosti kako bi se Ustav BiH uskladio sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava, i samim tim da svi građani mogu birati i da budu birani na svim pozicijama u jednoj državi. Mi ne bježimo od toga da imamo i tri člana Predsjedništva, ali zašto ne bi bio i četvrti član Predsjedništva ispred nacionalnih manjina. Znači da imamo četiri člana Predsjedništva ako se ne možemo dogovoriti da imamo jednog predsjednika države. Također ćemo pokušati da stvorimo uslove u entitetskim ustavima, odnosno ustavima kantona da se garantuju mjesta u parlamentima za predstavnike nacionalnih manjina. Normalno, ovo će sigurno biti dugotrajan proces. Od Dejtonskog mirovnog sporazuma do danas je prošlo mnogo vremena, ali nadam se da nam neće trebati još dugo vremena da napravimo izmjene Ustava kojima će biti zagarantovana prava svim građanima u BiH.

RSE: Da li će Vijeće nacionalnih manjina amandmanski djelovati u procesu ustavnih promjena?

Jusić: Ja ću sigurno kroz svoje djelovanje i kroz djelovanje mojih kolega ispred nacionalnih manjina uputiti određene incijative ka Parlamentarnoj skupštini BiH da se ugradi amandman na Ustav u skladu sa presudom koja je donesena jednostavno da nacionalne manjine budu ustavna kategorija, a samim tim da i nacionalne manjine mogu slobodno da biraju i da budu birane na sve pozicije koje imaju u državi BiH, koje se biraju neposrednim izborima.

Vijeće nacionalnih manjina će također tražiti da su u Ustavu precizno navedu sve nacionalne manjine u BiH, a prema zakonu iz 2003. godine to su: Albanci, Crnogorci, Česi, Italijani, Jevreji, Mađari, Makedonci, Nijemci, Poljaci, Romi, Rumuni, Rusi, Rusini, Slovaci, Slovenci, Turci i Ukrajinci.

Pročitajte i ovo

Prava manjina u BiH bila su bolja u prošlom vijeku?
Nacionalne manjine moći će se kandidovati za vrh vlasti?
Strazbur osudio BiH zbog diskriminacije Roma i Jevreja
  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG