Dostupni linkovi

Rovovska borba sa Srbijom za državljane BiH


Boriša Arnaut, foto: Saša Čolić
Boriša Arnaut, ambasador BiH u Srbiji, u intervjuu za naš program govori o težini funkcije ambasadora u zemlji koja ne odustaje od procesuiranja bh. državljana. Smatra da Jurišić treba prisustvovati ponovnom suđenju u Srbiji zakazanom za april, te najavljuje poziv Predsjedništva BiH Borisu Tadiću da posjeti Sarajevo - jer samo tako, kaže Arnaut, može doći do konačnog dijaloga između tri susjedne zemlje.

RSE: Koliko vam je danas teško obnašati dužnost veleposlanika BiH u Srbiji s obzirom na to da Srbija ipak drži aktivirane potjenice za bh. državljanima?

Arnaut: Jako je teško. Ova godina dana praktično protekla je u jednoj rovovskoj borbi, ono nešto što je dužnost ambasade, a to je zaštita interesa državljana BiH. U svim ovim slučajevima koji su se dešavali - bili su Salkić Mirsad, Ilija Jurišić i Rendić Jasmin - zaista iscrpljujuće je bilo nositi se sa pravnim sistemom Srbije, sa političkim sistemom Srbije, odnosom Srbije prema državljanima BiH; Dakle, to jeste nešto što je jako teško, ali s druge strane čini mi se da svaki put kada se to završi osjeti se neko olakšanje. Naravno, i umor je, ali olakšanje jer sam ipak postigao onaj cilj, ono što se očekuje od men, a to je zaštita državljana BiH.
Ne samo zatvorski slučajevi, mi imamo stotine drugih problema - oko dokumenata, oko presuda, pasoša i niz drugih stvari.


RSE: Koliko vam BiH pruža potporu u zaštiti bh. državljana?

Arnaut: Onoliko koliko može - i Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo pravde. Nekad imamo neke manje nesporazume, kao što je bilo u ovom zadnjem slučaju - kada je bio slučaj Rendića rečeno je da je to sudski sistem i da se ne treba miješati. Međutim, obaveza je ambasade da pruži pravnu i svaku drugu pomoć u interesu zaštite državljana BiH. Ja tako shvatam svoju ulogu. Bilo kojem državljaninu BiH ako ima problema mi izlazimo u susret. Ne samo zatvorski slučajevi, mi imamo stotine drugih problema - oko dokumenata, oko presuda, pasoša i niz drugih stvari. Jako puno problema imaju državljani BiH i mi svakome izlazimo u susret.

Jurišić će doći na suđenje


RSE: Nakon uhićenja Jovana Divjaka, ima li Srbija neka očekivanja od Veleposlanstva BiH u Srbiji?

Ambasador Arnaut sa Jaminom Rendićem po povratku u Tuzlu, 10. ožujka 2011
Arnaut: Ambasada BiH nije direktno ni na koji način uključena u to. Naravno da se odražava. Ima uticaja, kao što je i kad je bio slučaj Ganića u Londonu. Naravno da to otežava neke slučajeve koje mi pokušavamo riješiti u dogovoru sa vlastima Srbije, sa Ministarstvom pravde prije svega, kao što je bio slučaj Rendić.

RSE: Što je sa slučajem Tuzlanska kolona? Ponovno suđenje Jurišiću zakazano je za travanj. Po vama, treba li Jurišić se pojaviti na tom suđenju i kako Srbija sada gleda na taj slučaj?

Arnaut:
Mislim da je zakazano suđenje za april mjesec i svakako da treba otići. Jurišić je ubijeđen da nije kriv. Ono što ja znam iz praćenja suđenja, apsolutno je nevin u tom postupku. I na koncu, drugostepeno vijeće koje je oslobodilo Iliju Jurišića iz pritvora je to i ukazalo, i svi svjedoci koji su bili na prvostepenom i drugostepenom suđenju su ukazali da Jurišić je tu bio apsolutno nebitan, tako da Jurišić se sasvim sigurno doći. Iz razgovora sa njim znamo da apsolutno nema dileme da neće doći na suđenje.

RSE: Kada ste se vraćali s Jasminom Rendićem u Tuzlu, na granici opet problemi jer potjernica za Rendićem nije bila skinuta. Što je, zapravo, potrebno napraviti da državljani BiH znaju ima li potjernica ili ih nema? I koliko te potjernice danas opterećavaju odnos dvije susjedne zemlje?

Arnaut:
To jako opterećava. Mislim da bi trebali sjesti predsta
Mislim da bi trebali sjesti predstavnici sve tri zemlje - Hrvatske, BiH i Srbije, razriješiti na zadovoljstvo svih građana da jednostavno mirno žive, da se ne dižu tenzije.
vnici sve tri zemlje - Hrvatske, BiH i Srbije, razriješiti na zadovoljstvo svih građana da jednostavno mirno žive, da se ne dižu tenzije, jer svaki taj slučaj diže tenzije i na jednoj i na drugoj i na trećoj strani - bio to Purda, bio to Divjak, bio to Jurišić ili bilo ko drugi. Jako se dižiu tenzije kada se bliži kraj bilo kom postupku, a to je nepotrebno.

RSE: Nakon što je Tadić posjetio Vukovar veleposlanik Srbije u BiH Grujica Spasović rekao je da očekuje poziv Predsjedništva BiH Tadiću da posjeti Sarajevo. Što vi mislite može li takav poziv uskoro uslijediti uskoro nakon stalnog pritiska Srbije i aktiviranjem predmeta koji se izravno tiču države BiH?

Arnaut: Mislim da može. I mora. I trebalo bi da dođe do normalizacije odnosa. Međutim, ovakvi slučajevi poremete odnose bilo trenutačno ili za jedan period, ali sasvim sigurno da će doći do susreta Predsjedništva BiH sa predsjednikom Srbije, i u uzvratnoj posjeti, ja se nadam da će to biti vrlo brzo, tokom ove godine, bez obzira na sve ovo kroz šta sada prolazimo i što je eksponirano.

Slučaj Divjak


Dosije Dobrovoljačka: Svjedočenja, snimci dešavanja, analize i komentari
.

Slučaj Divjak

Jovan Divjak je uhapšen 3. marta u Beču po potjernici iz Srbije za slučaj "Dobrovoljačka ulica". Osmog marta je pušten, uz kauciju od 500.000 eura, da odluku o izručenju dočeka na slobodi u Austriji.

Divjak je rođen 1937. godine u Beogradu i uoči rata u BiH je bio pukovnik JNA. Po izbijanju sukoba u aprilu 1992. godine priključio se Teritorijalnoj odbrani BiH i postavljen je za zamjenika komandanta i na toj poziciji ostaje i nakon formiranja Armije BiH.


Divjak je među najomiljenijim komandantima Armije BiH i braniteljima Sarajeva i BiH.
Nakon penzionisanja 1998. godine, postaje aktivan u nevladinom sektoru i javnom životu i vodi Udruženje Obrazovanje gradi BiH. Uživa ugled kao skromna i visoko moralna osoba posvećena pomoći ugroženim i obespravljenim.

Divjak je dobitnik francuskog ordena Legije časti.

Intervju Omera Karabega sa generalom Divjakom o događajima u Dobrovoljačkoj možete pročitati kao i pogledati videa iz Dobrovoljačke ovdje.

Divjakovo hapšenje se desilo godinu i dva dana nakon Ganićevog hapšenja u Londonu.

Londonski sud je 27. jula prošle godine odbio Ganićevo izručenje Srbiji uz obrazloženje da se radi o politički motiviranom procesu. U Tužilaštvu za ratne zločine u Beogradu su odbacili ove tvrdnje i odbili su obustaviti postupke za slučaj Dobrovoljačka.

Tužilaštvo za ratne zločine Srbije je optužilo 19 osoba za ratni zločin zbog komandne odgovornosti i ućešća u događajima u Dobrovoljačkoj ulici.

Tri osobe više nisu žive a među ostalima na spisku su i bivši tadašnji član Predsjedništva BiH Stjepan Kuljić, komandant Štaba TO RBiH Hasan Efendić, zamjenik šefa MUP-a RBiH Jusuf Pušina, oficir Armije BiH Fikret Muslimović, komandant Specijalne jedinice policije Dragan Vikić, osnivač Zelenih beretki Emin Švrakić i osnivač Patriotske lige Zaim Backović.

***********

Pogledajte komentare (4)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG