Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Ambasadorica Njemačke u BiH: Baš niko nije iznad zakona


Homann: Neupitna euro perspektiva BiH
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:06:37 0:00

Bez obzira na promjene u rukovodstvu Evropske unije, neupitna je evropska perspektiva Bosne i Hercegovine, dok Njemačka u svakom slučaju podržava BiH na putu eurointegracija.

U razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE), odlazeća ambasadorica Savezne Republike Njemačke Christiane Hohmann rekla je svoj stav o tome što znači činjenica što vlast u BiH još uvijek nije formirana, te da niko ne može natjerati bh. političare da rade, pa ni međunarodna zajednica. Hohmann naglašava da je vladavina prava ključ eurointegracija BiH.

No, odlazeća ambasadorica Njemačke nije željela komentarisati odbijanje predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika da je primi u oproštajnu posjetu.

RSE: U posljednjih pola godine, Evropska unija je dobila novo rukovodstvo. Okončani su i izbori za Evropski parlament. Kancelarka Angela Merkel najavila je povlačanje iz politike. Koliko sve te promjene mogu uticati na evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine?

Hohmann: Kad je riječ o perspektivi Bosne i Hercegovine, ona uopće nije ugrožena. Ona postoji već od 2003. godine, ustvari zasnovana je u Solunu. Sada je stvar u tome da Bosne i Hercegovina poduzme sve neophodne reformske korake kako bi se približila Evropskoj uniji i ispunila EU standarde koji se zahtijevaju od Bosne i Hercegovine, kako bi postala kandidat, a zatim i članica Evropske unije. Njemačka u svakom slučaju podržava Bosnu i Hercegovinu i stoji uz Bosnu i Hercegovinu na tom putu.​

RSE: Prošle sedmice u Poznanju se održao Samit u okviru berlinskog procesa, koliko je još uvijek taj proces živ i koliko može pomoći BiH u eurointegracijama?

Hohmann: Proces za Zapadni Balkan je nešto što ustvari samo treba da ojača sve zemlje ovog regiona na njihovom putu na integraciji. To vam je isto kao sa sportskim treningom, što više trenirate to će biti sposobniji, bit ćete više fit za svoj uspjeh koji trebate postići. A samo ovaj samit zemalja Zapadnog Balkana, odnosno regiona jeste onaj koji ustvari treba ojačati kako privrednu saradnju, tako da donese napredak što se tiče infrastrukture.

Vi sami znate da su sredstva obećana u iznosu od 69 miliona eura za razne projekte. Evo, uzmimo koridor 5C koji je od esencijalnog značaja za razvoj ovog regiona. Što je region bude bolje surađivao, što više i bliže bude surađivao, to će biti i napredak veći.

RSE: Bosna i Hercegovina više od osam mjeseci nakon izbora nema formiranu vlast na državnom i federalnom nivou. Deklarativno, sve političke strukture su za pridruživanje BiH Evropskoj uniji, ali reforme se sporo provode. Koliko međunarodna zajednica, kao recimo Vijeće za provedbu mira, u kojem sjedite i Vi, mogu uticati da se stvari ubrzaju i odlučnije se krene u reforme?

Hohmann: Ono što je najbitnije je da se formira vlada i to što prije. To je u svijetu najnormalnija stvar da se rezultati izbora implementiraju. Što se prije implementiraju, to bolje. Bolje je za nas da to bude jučer, neko za dva ili tri mjeseca.

Zadaci i izazovi koji stoje pred Bosnom i Hercegovinom su tako veliki. Prije svega, radi se o zaista sadržajnim, supstancijalnim stvarima i za sve to je potreban jedan konsenzus. Iz tog razloga međunarodna zajednica može samo da skrene pažnju na zadatke koji su pred Bosnom i Hercegovinom, na sve one izazove koji su pred njom i naravno da pri tome pruža podršku. Da li je to tehnička podrška, da li je to pomoć u obliku novčanih sredstava, kredita itd. Međutim, niti međunarodna zajednica, niti bilo ko drugi ovu zemlju ne može natjerati na nešto što ona neće ili što treba da uradi.

RSE: Nedavno ste posjetili u Banjaluci "Grupu za Davida". Koliko se kroz taj slučaj može vidjeti kakvo je stanje u bosanskohercegovačkom pravosuđu, kada znamo da je pravosuđe pitanje svih pitanja za približavanje BiH Evropskoj uniji?

Hohmann: Slažem se sa vama. Vi ste upravu. Znate vladavina prava je ustvari temelj svega na putu ka Evropskoj uniji. To važi za nas kao i za sve druge. Ne možete imati pravnu državu bez funkcionalne vladavine prava. Što se tiče samog susreta, ja sam imala u Banjaluci susret sa raznim grupama iz civilnog društva. Između ostalog, sam se tada srela predstavnicima grupe "Pravda za Davida" i oni su meni rekli, koliko je ustvari teško da se određene stvari poprave u zemlji. Zato hoću još jednom da naglasim da je vladavina prava broj jedan. Najvažnija rečenica, koju želim još jednom da podvučem - niko, ama baš niko ne stoji iznad zakona. Svi su jednako odgovorni pred zakonom. Samo na taj način možemo napredovati korak po korak ka boljitku.

RSE: Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik odbio Vas je primiti u oproštajnu posjetu. Kako komentarišete taj njegov potez? Kakva je poruka poslana tim njegovim činom?

Hohmann: Vidite, radi se o njegovoj odluci i ja nisam ta koja će to komentarisati.​

RSE: Njemačka je tradicionalno poželjno tržište za radnike iz Bosne i Hercegovine. Da li će novi Zakon o imigraciji dati bolje mogućnosti svim stranim radnicima pa tako i onim iz BiH u Njemačkoj?

Hohmann: Ovdje se radi o tome da je u Njemačkoj donesen čitav niz zakona, radi se tačno o devet zakona koji su se ticali pristupa njemačkom tržištu rada radnika koji nisu iz Evropske unije. Sve to se onda skupilo u jedan zakon koji je nazvan zakon o imigraciji. Tu se radi o procedurama koje su se pomalo izmijenile u tom smislu da će stručnoj radnoj snazi, stručnjacima, i dalje biti potrebno da se prizna njegova diploma, diploma njegove profesije i da se izvrši nostrifikacija. Međutim, sad je potrebno da se to radi prije nego što krene na put, prije nego što napusti Bosnu i Hercegovinu, a po novom zakonu će to biti moguće i kad već bude u Njemačkoj da onda tek pokrene taj proces priznavanja svoje kvalifikacije.

RSE: Uskoro napuštate Bosnu i Hercegovinu, karijeru nastavljate u Estoniji. Kakva iskustva nosite iz BiH?

Hohmann: Kada me to pitate, moram vam reći da nosim cijelu jednu paletu raznih iskustava sa sobom. Prije svega, želim da kažem, nosim tu toplinu, dobrodošlicu građana, naroda Bosne i Hercegovine. Nosim tu ljepotu ove zemlje sa sobom koja još nije ni otkrivena u potpunosti. A isto tako iskustva koja su vezana za politički izazove pred kojima Bosna i Hercegovina stoji i gdje bih ja poželjela da ljudi ove zemlje zahtijevaju i traže svoja prava.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Diplomirala žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu 2003. godine. Radiju Slobodna Evropa pridružila se 2007. Obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG