Dostupni linkovi

Šaškor: Hrvatska ostala ponosna i sama


Hrvatska je pred brojnim međunarodnim izazovima

(Komentar*)

Evropska komisija stala je na stranu Slovenije u graničnom sporu s Hrvatskom. To je prevladavajući zaključak kako u Hrvatskoj i Sloveniji, tako i u svijetu.

Je li doista tako? Formalno jest. Komisija je podržala odluku Arbitražnog suda i pozvala dvije zemlje da pristupe dijalogu o implementaciji. Slovenija je odluku o arbitraži prihvatila, Hrvatska nije.

Premijer Plenković je u pravu kada kaže da mišljenje EK nema nikakvu pravnu snagu, ali ne i kada kaže da nema niti političku. U situaciji ozbiljnih turbulencija kako u Uniji, tako i u svijetu, nikoga suštinski ne zanimaju slovenske i hrvatske ''pravice'' oko objektivno sićušnih dijelova teritorija. Jasno je da se politički pritisak seli na hrvatsku stranu.

Istina je i to da je Slovenija golom ucjenom blokirala hrvatsko pristupanje EU pune dvije godine i da je EK to tolerirala. ''Nitko nam se zbog toga nije ni ispričao'', negoduje hrvatski premijer. Hrvatski pristanak na arbitražu, a ne na redovni međunarodni sud što je Hrvatska zastupala bio je iznuđen, jer bi prošao i zadnji vlak za Evropu. U tekstu sporazuma o arbitraži stajalo je, osim načela međunarodnoga prava kao polazišta još i načelo pravičnosti, kao i famozni junction, dodir Slovenije s međunarodnim vodama. To se znalo i ne vrijedi sada zatvarati oči pred činjenicama.

Kupači u Piranu, lipanj 2017.
Kupači u Piranu, lipanj 2017.

Jednoglasnom odlukom Sabora Hrvatska je prije dvije godine izašla iz arbitraže zbog dokazanog i priznatog slovenskog uplitanja u proces i pokušaja namještaljki. Time je obranila neka načela ponašanja u pristojnom svijetu, ali je i sebi vezala ruke. Sada odbija primiti odluku arbitraže i realno sagledati što je ona doista presudila.

Mantra ''to se nas ne tiče'' ne može vječno trajati.

A arbitražna odluka zapravo je u velikoj mjeri uravnotežena. Kada se malo odmakne od strasti koju ovakve teme izazivaju, ne samo u ovim zemljama nego svugdje, arbitraža nudi za obje strane prihvatljiv kompromis.

Pod uvjetom da ga ima tko provesti.

Slovenski ultimativni zahtjev, osnažen odlukom parlamenta, bio je teritorijalni izlaz na otvoreno more koji je podrazumijevao i cijeli Piranski zaljev/Savudrijsku valu. Dobila je tri četvrtine zaljeva i spomenuti junction, morsku poveznicu s međunarodnim vodama, ali ne i teritorijalnu. Hrvatska je zastupala načelo podjele zaljeva po crti sredine.

Na kopnu je granica povučena u skladu s hrvatskim viđenjem granične crte i praktički legalizirala sadašnje stvarno stanje.

U novonastaloj situaciji Hrvatska se zalaže za dijalog, Slovenija također. Premijeri će se uskoro sastati. Naravno, početne pozicije su različite – Hrvatska bi razgovarala o granici ispočetka, Slovenija samo o implementaciji donesene arbitražne presude. Hrvatski je zahtjev nerealan i ona to zna. Jer odluka arbitraže bit će polazište za sve buduće rasprave. Izjava Evropske komisije tome prisnažuje. Pitanje je hoće li vodeći političari znati i htjeti preskočiti vlastitu sjenu.

Jedini stvarni, životni problem kojega je arbitraža donijela je pogoršani položaj ribara u Savudrijskoj vali. Istarski ribari uskraćeni su za dio unutrašnjeg mora kojeg su do sada koristili. Kada bi se za taj problem pronašlo odgovarajuće rješenje, a moguće je, sve ostalo bi bilo relativno bezbolno za obje strane.

Vodeći političari s obje strane za sada ne dižu tenzije. Malo bure dižu poneki mediji i političari nižeg ranga. Zveckanje oružjem, mornaricom i sličnim ratničkim igrama nije, na sreću, naišlo na plodno tlo. Kao ni usamljeni pozivi Slovencima koji su ''ostali'' u Hrvatskoj da napuste ''nesrečnu stranu meje''. Za nadati se da je usrećivanje preseljenjima završena priča.

Hrvatska je pred brojnim međunarodnim izazovima. Njezino pozicioniranje u ''Evropi dviju brzina'' koja se ipak nazire, ostaje nejasno. Načelne izjave o privrženosti općim vrijednostima sudaraju se s geopolitičkim igrama na relaciji EU-SAD-Rusija. Zazivanje SAD za arbitra u nekim regionalnim potencijalno kriznim situacijama olako se izgovara. Uravnoteženost vlastitih interesa i međunarodno preuzetih obveza umijeće je koje treba dnevno pokazivati.

K tome, tek treba otvoriti pitanje uređenja granica sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom. Sudbina arbitraže sa Slovenije tu će nolens-volens biti putokaz.

Međunarodna vjerodostojnost zemlje bit će na kušnji.

* Mišljenja izrečena u ovom tekstu ne odražavaju nužno stavove Radija Slobodna Evropa
  • 16x9 Image

    Ines Šaškor

    Rođena u Splitu 1948. Politologiju diplomirala u Zagrebu 1971. godine. Od početka, 1994. godine, pa sve do zatvaranja, 31.12. 2003. godine, bila urednica Zagrebačkog dopisništva RSE.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG