Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Zaposleni u zdravstvu: Ili povećanje plata ili štrajk


Klinički centar Podgorica - ilustrativna fotografija: Savo Prelević
Socijalna situacija u Crnoj Gori se, nakon odluke poslanika da enormno povećaju svoje, već visoke plate, za još 500 eura, dramatično zaoštrava. Zaposleni u različitim sektorima javne uprave traže bolje plate, koje Vlada, bar za sada, nema namjeru da im da.

Prvi u redu za povišicu su zdravstveni radnici koji najavljuju štrajk, a Vlada, čini se, nastoji da spriječi dalju eskalaciju nezadovoljstva.

Dok zdravstveni radnici najavljuju štrajk, primorana lavinom nezadovoljstva zaposlenih u javnom sektoru i pritiskom ukupne javnosti, crnogorska Vlada pokušava da popravi štetu i obuzda narastajuće nezadovoljstvo.

Zvanično je najavljeno da će se na narednoj sjednici ukinuti takozvani bonusi za ministre, čime Vlada povlači sopstvenu odluku iz marta ove godine i istovremeno poziva parlamentarce da učine slično i odustanu od odluke da povećaju svoje plate.

Upravo je namjera poslanika da uvećaju svoja, ionako visoka, primanja za još skoro 500 eura, bila kap na punu čašu koja je probudila nezadovoljstvo i na bunt natjerala značajan dio zaposlenih u javnom sektoru medju kojima su, pored uprave i pravosuđa, zdravstva i socijalne zaštite, obrazovanja i kulture i zaposleni u Ministarstvu unutrašnjih poslova, policija, pa čak i tajna policija, odnosno, Agencija za nacionalnu bezbjednost.

Svi će, čini se morati da sačekaju, jer će Vlada, po svemu sudeći prvo morati da umiri zdravstvene radnike kojima su u prethodnih godinu i po, oporezovani topli obrok i regres, a zarade smanjene za sedam posto.

Ukoliko im se, u međuvremenu, zahtjevi ne ispune, medicinari će 10. oktobra stupiti u štrajk upozorenja, koji će, ako i to ne pomogne, prerasti u generalni štrajk. Ova prijetnja zdravstvenih radnika je drukčija od dosadašnjih jer iza nje stoje skoro svi zaposleni u ovom sektoru.

Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva Ljiljana Krivokapić jedinstvo "bijelih mantila" naziva neviđenim, epohalnim i istorijskim.

"Povećanje ličnih dohodaka 20 posto, to je ono što nam je uzeto u posljednjih godinu i po. Tražimo da se vratimo na nivo iz 2009. godine. Zatim, u granskom kolektivnom ugovoru sva stečena prava ćemo zadržati, pravo na prevoz u onom procentu koliko je bilo, da se jubilarne nagrade zadrže. Ministar je bio zabrinut i rekao je "Hitan sastanak 3. oktobra zajedno sa ministrom Katnićem i premijerom Lukšićem i svima onima oji su kompetentni", takođe da se do 10. oktobra izradi njihovo viđenje granskog kolektivnog ugovora i da s etaj ugovor potpiše u oktobru. Ukoliko do toga ne dođe mi ćemo naše štrajkove upozorenja koji će biti u trajanju od jednog sata radikalizovati. Ne daj bože da mu se zdravstvo digne", poručila je Krivokapić.

Vlast bez sluha

Iza zahtjeva medicinara i odluke o štrajku upozorenja stoji mnoštvo sindikata zdravstvenih institucija: cetinjske bolnice, podgoričkog Doma zdravlja, Bolnice za plućne bolesti u Brezoviku, psihijatrijska u Dobroti, bolnica u Beranama. Podršku daje čak i Sindikat privatne bolnice u Meljinama koja posluje u sastavu Atlas grupe. Zaposleni ovdje kažu da su zadovoljni uslovima, ali da podržavaju kolege.
Klinički centar Podgorica - ilustrativna fotografija: Savo Prelević

Predsjednik Sindikata zdravstva Unije slobodnih sindikata Vladimir Pavićević vjeruje da će jednosatni štrajk upozorenja pokazati kompaktnost zdravstvenih radnika, ali nije odbacio mogućnost da se uslijed nagomilanog nezadovoljstva medicinara i rigidnog zakona o štrajku, u nekom trenutku prekorači zakonski okvir, koji minimum rada zdravstvenih institucija definiše skoro kao redovan, čime je, po mnogim procjenama, obesmišljeno pravo na štrajk.

"Ta opasnost uvijek postoji. Mi smo još u toku pregovora imali priličan broj prijedloga, čak i najava obustava rada. Međutim, mi ćemo se truditi da sve to zadržimo u zakonskim okvirima rada. Šta će se sve dešavati to ne možete uvijek da kažete i organizacija tih aktivnosti je posebno osjetljiva u zdravstvu. Mislim da će to ići na dobar način. Mislim da, bar što se zdravstvenih radnika tiče, da je sazrela svijest da moramo koristiti naša zakonska prava", ocjenjuje Pavićević.

Zdravstveni radnici, koji ovih dana postižu potpuno jedinstvo, ne kriju da je značajan impuls njihovoj sindikalnoj energiji dala odluka poslanika, da nakon ministara i oni dobiju povišicu koja je veća od cijele plate jednog ljekara koji mjesečno prima 470 eura, dok je plata ljekara specijaliste 550, a medicinske sestre 270 eura.

Ljekar i sindikalni predstavnik podgoričkog Kliničkog centra Nebojša Brnović kaže da mora da govori o materijalnom položaju njegovih kolega i saradnika, iako se to kosi sa profesionalnom etikom.

"Velika muka treba da naćera ljekare da izađu na ulice i traže ono što su zaradili. Uporno smo pokušavali od relevantnih ministarstava da uđemo u neke ozbiljnije pregovore u vezi sa zaključivanjem granskog kolektivnog ugovora. Nijesu imali toliko sluha za nas, ali u momentima koji se danas događaju vezano za povećanje plata poslanicima i ostalih sindikalnih previranja izgleda da su konačno shvatili da nas moraju uzeti za ozbiljnog partnera u razgovorima", kaže Brnović.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG