Dostupni linkovi

Hrvatski sabor polemički o položaju Hrvata u BiH


Sjednica Hrvatskog sabora, Zagreb (srpanj 2020.)

Stabilna i funkcionalna Bosna i Hercegovina (BiH) i te opstanak i prosperitet Hrvata u njoj za Hrvatsku su neupitni strateški nacionalni ciljevi. Skrb za njih hrvatska je ustavna obaveza, dodatno oni su u BiH u neravnopravnom položaju, pa im je hrvatska pomoć nužna, kazao je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman predstavljajući u Saboru izvješće o provedbi Deklaracije o položaju hrvatskog naroda u BiH u prošloj godini.

"Nažalost, svjedoci smo da se Hrvati u Bosni i Hercegovini suočavanju sa teškoćama u ostvarivanju vlastitih prava, svojevrsnim institucionalnim nasiljem koje se očituje u onemogućavanju njihovog legitimnog političkog predstavljanja", kazao je ministar.

Spominjanje Daytona

On je ocijenio da je Daytonski sporazum "izmijenjen do neprepoznatljivosti" i kako bi ga trebalo dograditi da se osigura jednak položaj sva tri naroda.

Dvije i po decenije od Dejtona: Ruže na obje strane isto cvjetaju
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:07:06 0:00

Desna opozicija – Most i Domovinski pokret Miroslava Škore prozvali su vladajuću Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ) da ništa ne radi da pomogne Hrvatima u BiH i ocijenili da je ovo izvješće o humanitarnoj pomoći, a ne o stvarnim problemima.

"Deklaracija obvezuje hrvatske institucije da rade – točka pet - na istragama nerazjašnjenih ubojstava Hrvata u BiH, od visokih dužnosnika poput Joze Leutara do povratnika i – točka šest – je li predsjednik Vlade ili Ministarstvo vanjskih i europskih poslova uputilo neko pismo ili organiziralo neki sastanak relevantnih EU i međunarodnih institucija na temu nejednakosti i preglasavanja Hrvata u BiH. Nisam dobio nikakav odgovor. Ako nije ništa učinjeno, a u izvješću nema ništa o tome, onda recite – nije učinjeno", prozvao je vladajuće Nino Raspudić iz Mosta.

On je naglasio kako je Hrvatska trebala Željka Komšića proglasiti personom non grata i da treba "jasno staviti do znanja da ne samo da Hrvatska neće podržati europski put BiH, već i da će blokirati dobivanje statusa zemlje-kandidata dok se ne promjeni izborni zakon".

Za predsjednika Domovinskog pokreta Miroslava Škoru položaj Hrvata u BiH gori je nego pod Jugoslavijom. Glavni problem nije izborni zakon, kako to predstavlja HDZ, već ustavno-pravni ustroj BiH, kazao je.

"Naša diplomacija treba svjetske čimbenike uvjeriti – jer oni si ti koji će o tome odlučivati – da je u interesu međunarodne zajednice da se u BiH preurede odnosi, da se ona preustroji i da postane jedna stabilna demokratska europska zemlja. O aktivnostima u tom smislu u ovom izvješću na žalost nema ni slova", konstatirao je Škoro.

Nikola Grmoja iz Mosta pitao je – je li federalizacija koja kao jedno od mogućih rješenja nudi i treći entitet jedno od rješenja za BiH Hrvate?

"To su modeli koji se moraju dogovoriti unutar Bosne i Hercegovine, a Hrvatska kao potpisnica sudjelovat će u svakom konstruktivnom modelu", kazao je Grlić Radman.

O JNA i Bošnjacima

Socijaldemokrati će izvješće primiti na znanje a potpredsjednik njihovog kluba Arsen Bauk nazvao je nekorektnom izjavu ministra Grlić Radmana koji je, ne spominjući ime, prozvao pokojnog predsjednika Predsjedništva Republike BiH Aliju Izetbegovića da je izjavom kako "to nije naš rat" podržao agresiju Jugoslavenske narodne armije (JNA) na Hrvatsku.

"Njegova izjava odnosila se na pozive muškarcima Bošnjacima, odnosno Muslimanima koje je htjela mobilizirati JNA da ne idu u rat protiv Hrvatske na strani JNA jer da to nije njihov rat", kazao je.

On je podsjetio da je izbor članova Predsjedništva BiH nepromijenjen od 1998. godine, ali da je došlo do promjena od strane međunarodne zajednice oko izbora u Dom naroda.

"Nije naš problem što Bošnjaci ne prihvaćaju da Izborni zakon nije u skladu sa Ustavom, nego što međunarodna zajednica ne želi pomoći da se to promijeni", kazao je Bauk, podsjećajući da bi u Ustavnom sudu tri člana iz međunarodne zajednice i dva člana Hrvata mogli činiti većinu koja bi te promjene provela.

HDZ odbija sve kritike. Oni imaju potrebnu većinu u Saboru, pa se očekuje da će izvješće biti prihvaćeno.

Deklaracija donesena 2018.

Deklaraciju o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini donio je Sabor krajem 2018. godine.

U njoj se tvrdi da su bosanskohercegovački Hrvati marginalizirani, a da je za uspješno funkcioniranje BiH na svim razinama ključno da svi njeni konstitutivni narodi i građani budu ravnopravni, da u nju imaju puno povjerenje i vjeruju u njenu budućnost.

Kao dokaz marginalizacije navodi se da je hrvatski član bh. Predsjedništva i treći put izabran glasovima ne Hrvata, već Bošnjaka, što je - tvrdi se - suprotno duhu Daytona.

I mirna Bosna: TV Liberty na 25 godina od Dejtona
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:31:57 0:00

Deklaracija se zalaže za konsensualnu izmjenu Izbornog zakona i Ustava BiH koje bi osigurale ravnopravnost svih građana.

Lijevi centar – socijaldemokrati i Glas bili su protiv usvajanja Deklaracije. Vesna Pusić iz Glasa nazvala ju je "direktnim i flagrantnim miješanjem u unutrašnje stvari" Bosne i Hercegovine, a socijaldemokrati su kod glasanja izišli iz dvorane.

Desna opozicija – Most – tvrdila je da su izbrisani svi oštriji dijelovi Deklaracije, i da je aktualni tekst – "kamilica".

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG