Hrvatski sabor je izglasao je u petak uvođenje nadležnosti za suđenje za ratne zločine isključivo na četiri specijalizirana suda za ratne zločine u Zgarebu, Osijeku, Splitu i Rijeci.
Uvodi se i institucija posebnog državnog odvjetnika za progon ratnih zločina.
Izmjenama Zakona o primjeni Statuta Međunarodnog kaznenog suda i progonu za kaznena djela protiv međunarodnog ratnog i humanitarnog prava konačno je – nakon višegodišnjeg inzistiranja stručne javnosti i nevladinih organizacija koje su pratile suđenja za ratne zločine na domaćim sudovima – izrijekom određeno da će se postupci za ratne zločine ubuduće voditi isključivo na četiri županijska suda – u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu.
Svi su parlamentarni klubovi podržali ovo rješenje. Miljenko Dorić u ime oporbenih narodnjaka:
“Radi se o najstručnijem kadru, radi se o ljudima koji imaju velikog iskustva i koji su se specijalizirali za ovo područje i to će svakako doprinijeti objektivnim i kvalitetnim suđenjima.”
Nakon pet godina inzistiranja uvaženo je traženje nevladinih udruga, kaže za RSE voditeljica Centra za suočavanje s prošlošću Documenta Vesna Teršelič.
"Ne razumijem zašto se s time toliko odugovlačilo, jer to je jednostavna mjera, a već u slučajevima vezanim uz korupciju pokazalo se da je specijalizacija sudova i sudaca nešto vrlo korisno u tako zahtjevniom postupcima. Mislim da će već samo fokusiranje slučajeva na četiri specijalizirana suda dati neke dodatne rezultate", ističe ona.
Podsjetimo, aktivisti Domumente i drugih nevladinih udruga za ljudska prava monitoriraju suđenja za ratne zločine i upozoravaju na loše vođenje postupaka na nekim sudovima.
Poboljšati koordinaciuju u progonu ratnih zločina
Najviše postupaka za ratne zločine, njih preko 20 posto ukupnog broja, vodilo po mjesnoj nadležnosti na malom Županijskom sudu u Sisku, podsjeća Teršelič.
"A u to je vrijeme Vrhovni sud vratio 90 posto prvostupanjskih postupaka na ponovno suđenje! I, sa takvim rezultatima, ja se pitam – pa zašto se tek sada donosi ova odluka", kaže ona.
Građanski odbor za ljudska prava, Katarina Kruhonja (levo), Vesna Teršelič (u centru), Marko Sjekavica (desno), Zagreb, 29. jun 2009.Druga je usvojena novina da se u postupcima za ratne zločine pred hrvatskim sudovima može koristiti dokaze preuzete od Haga, dok se do sada te dokaze moglo koristiti isključivo u slučajevima preuzetim od Haga.
Vesna Teršelič vjeruje da će ti dokazi pripomoći prije svega u postupcima koji su još u predistražnoj fazi:
"Time se isključuje opasnost da se neće moći koristiti iskazi koje su dale sada preminule osobe, ili pak direktni očevici koji sada više ne mogu svjedočiti, jer su u teškom zdravstvenom stanju, ili iz nekog razloga ne žele svjedočiti pred sudom u Hrvatskoj. Za mnoge zločine to su zapravo jedini raspoloživi dokazi."
Također, uvodi se posebni državni odvjetnik za progon ratnih zločina, kojeg imenuje glavni državni odvjetnik bez suglasnosti ministarstva pravosuđa, čime se želi isključiti mogućnost političkog utjecaja.
Ocijenjeno je da će se time poboljšati koordinacija u progonu ratnih zločina, koja je do sada nedostajala.
Među izglasanim poboljšanjima navedimo i uvođenje institucije pokajnika, odredbu da će se započeti slučajevi dovršiti na istom sudu, ali ako državno odvjetništvo utvrdi da se sudi sporo i loše, slučaj uz suglasnost Vrhovnog suda može biti premješten na neki od četiri specijalizirana suda, kao i uvođenje mogućnosti da državno odvjetništvo podigne optužnicu za ratne zločine isključivo na temelju dokaza preuzetih od Haga, a bez provođenja domaće istrage.
.
Uvodi se i institucija posebnog državnog odvjetnika za progon ratnih zločina.
Izmjenama Zakona o primjeni Statuta Međunarodnog kaznenog suda i progonu za kaznena djela protiv međunarodnog ratnog i humanitarnog prava konačno je – nakon višegodišnjeg inzistiranja stručne javnosti i nevladinih organizacija koje su pratile suđenja za ratne zločine na domaćim sudovima – izrijekom određeno da će se postupci za ratne zločine ubuduće voditi isključivo na četiri županijska suda – u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu.
Svi su parlamentarni klubovi podržali ovo rješenje. Miljenko Dorić u ime oporbenih narodnjaka:
“Radi se o najstručnijem kadru, radi se o ljudima koji imaju velikog iskustva i koji su se specijalizirali za ovo područje i to će svakako doprinijeti objektivnim i kvalitetnim suđenjima.”
Nakon pet godina inzistiranja uvaženo je traženje nevladinih udruga, kaže za RSE voditeljica Centra za suočavanje s prošlošću Documenta Vesna Teršelič.
"Ne razumijem zašto se s time toliko odugovlačilo, jer to je jednostavna mjera, a već u slučajevima vezanim uz korupciju pokazalo se da je specijalizacija sudova i sudaca nešto vrlo korisno u tako zahtjevniom postupcima. Mislim da će već samo fokusiranje slučajeva na četiri specijalizirana suda dati neke dodatne rezultate", ističe ona.
Podsjetimo, aktivisti Domumente i drugih nevladinih udruga za ljudska prava monitoriraju suđenja za ratne zločine i upozoravaju na loše vođenje postupaka na nekim sudovima.
Poboljšati koordinaciuju u progonu ratnih zločina
Najviše postupaka za ratne zločine, njih preko 20 posto ukupnog broja, vodilo po mjesnoj nadležnosti na malom Županijskom sudu u Sisku, podsjeća Teršelič.
"A u to je vrijeme Vrhovni sud vratio 90 posto prvostupanjskih postupaka na ponovno suđenje! I, sa takvim rezultatima, ja se pitam – pa zašto se tek sada donosi ova odluka", kaže ona.
Vesna Teršelič vjeruje da će ti dokazi pripomoći prije svega u postupcima koji su još u predistražnoj fazi:
"Time se isključuje opasnost da se neće moći koristiti iskazi koje su dale sada preminule osobe, ili pak direktni očevici koji sada više ne mogu svjedočiti, jer su u teškom zdravstvenom stanju, ili iz nekog razloga ne žele svjedočiti pred sudom u Hrvatskoj. Za mnoge zločine to su zapravo jedini raspoloživi dokazi."
Također, uvodi se posebni državni odvjetnik za progon ratnih zločina, kojeg imenuje glavni državni odvjetnik bez suglasnosti ministarstva pravosuđa, čime se želi isključiti mogućnost političkog utjecaja.
Ocijenjeno je da će se time poboljšati koordinacija u progonu ratnih zločina, koja je do sada nedostajala.
Među izglasanim poboljšanjima navedimo i uvođenje institucije pokajnika, odredbu da će se započeti slučajevi dovršiti na istom sudu, ali ako državno odvjetništvo utvrdi da se sudi sporo i loše, slučaj uz suglasnost Vrhovnog suda može biti premješten na neki od četiri specijalizirana suda, kao i uvođenje mogućnosti da državno odvjetništvo podigne optužnicu za ratne zločine isključivo na temelju dokaza preuzetih od Haga, a bez provođenja domaće istrage.
.
