Dostupni linkovi

Ponuđeni prevodi evropskog zakondavstva više nego dobrodošli


O velikodušnosti ponude govore činjenice da se radi o dokumentaciji od preko sto hiljada stranica, koje su se u Hrvatskoj prevodile u periodu od 2003. do 2009. godine, te da se vrijednost tog posla procjenjuje na oko osam miliona eura.
O velikodušnosti ponude govore činjenice da se radi o dokumentaciji od preko sto hiljada stranica, koje su se u Hrvatskoj prevodile u periodu od 2003. do 2009. godine, te da se vrijednost tog posla procjenjuje na oko osam miliona eura.
Hrvatska će svoj prevod evropskog zakonodavstva, bez ikakvih uslova ustupiti, ukoliko to budu željele: Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Ova odluka, vjerovatno zbog činjenice da je usvojena na samom kraju prošle godine između Božića i novogodišnjih praznika, do sada nije registrovana u javnosti.

Međutim, o velikodušnosti ponude govore činjenice da se radi o dokumentaciji od preko sto hiljada stranica, koje su se u Hrvatskoj prevodile u periodu od 2003. do 2009. godine, te da se vrijednost tog posla procjenjuje na oko osam miliona eura. Crnogorski ministar za evropske integracije Gordana Đurović kaže da ovaj potez Hrvatske predstavlja dobru poruku, a da su ponuđeni prevodi Crnoj Gori više nego dobrodošli.

"To je svakako pozitivna vijest. Imamo informaciju da je to zvanični zaključak Vlade, i zvaničan zaključak hrvatskog premijera, i sada treba da se pozabavimo operacionalizacijom tog zaključka, odnosno, Vlade Hrvatske. Mislim da ćemo to najjednostavnije uraditi tako što će se uspostaviti komunikacija između dva ministarstva inostranih poslova. Mi takođe intenzivno radimo na ažuriranju svoje baze, tako da će nam ti prevodi biti više nego dobrodošli. To je jako dobra poruka iz regiona kao cjeline, da se put evropskih integracija doživljava kao proces koji nije konkurencija, već kao zajednički cilj," smatra Đurović.

Gordana Đurović: To je jako dobra poruka iz regiona kao cjeline, da se put evropskih integracija doživljava kao proces koji nije konkurencija, već kao zajednički cilj
Mogućnost da Hrvatska ustupi svoje prevode evropskog zakonodavstva, prvi put je pomenuo još prije tri godine, bivši hrvatski premijer Ivo Sanader. Međutim, ova najava je izazvala reakciju dijela hrvatske javnosti koji se tome protivio uvjeren da je to nedopustivo zbog učešća Crne Gore na dubrovačkom ratištu s početka devedesetih.

Međutim, ambasador Hrvatske u Crnoj Gori Petar Turčinović kaže da su jedan od tri prioriteta hrvatske politike - dobrosusjedski odnosi.

"Bilo je ljudi koji su govorili da ne treba toliki trud i tolike finansije davati bezuvjetno. Odluka je bila, i bivšega premijera, i svih do sada: ministra Jandrokovića, premijera Jadranke Kosor i gospodina Mesića da se ti prijevodi ustupe bez ikakvih uvjeta, i konačno je sada, hrvatska Vlada u 12. mjesecu to i formalizirala, pa se sada može reći da su prijevodi ustupljeni bez ikakvih uvjeta,"
kaže Turčinović.

PRAGMATIČAN PRISTUP

Prije oko dvije i po godine, u Crnoj Gori je održana regionalna konferencija na kojoj se rodila inicijativa da zemlje regiona podijele posao prevođenja evropskog zakonodavstva tako što će svaka preuzeti po jedan dio te obimne dokumentacije. Ta miločerska Deklaracija, međutim, nikada nije zaživjela. Hrvatski ambasador Turčinović smatra da je tome doprinijela činjenica da među zemljama regiona postoje razlike u dinamici približavanja Evropskoj uniji.

"Da se radilo po toj deklaraciji, onda bi onaj ko ide najbrže napred morao na neki način čekati da ostali daju svoje doprinose, a onda bi se to moralo iskoordinirati među svim zemljama. Sve to traži vrijeme. Hrvatska sa svoje strane želi da što prije okonča proces. Drugi žele da što prije krenu, ali morao bi se dogovoriti mehanizam kako bi se izdvajala sredstva i resursi za to zajedničko rješenje. Onaj ko je u najvećoj brzini njemu bi bilo presporo, a onaj ko je u najsporijoj brzini, njemu bi možda bilo prerano da izdvaja sredstva," rekao je on.
TURČINOVIĆ: Da se radilo po toj deklaraciji, onda bi onaj ko ide najbrže napred morao na neki način čekati da ostali daju svoje doprinose, a onda bi se to moralo iskoordinirati među svim zemljama. Sve to traži vrijeme. Hrvatska sa svoje strane želi da što prije okonča proces.

Iako hrvatski gest predstavlja značajan doprinos razvoju dobrih odnosa i saradnje u regionu, pravi dokaz saradnje susjednih držva, vjerovatno bi bio zajednički rad, odnosno, podjela posla. Crnogorski ministar za evropske integracije je odgovorila na naše pitanje - da li je razlog neuspjeha miločerske Deklaracije razlika u dinamici evrointegracionih procesa, ili nezrelost regiona:

"Ako bi htjela biti objektivna, rekla bih da vjerovatno ima i jednog i drugog, ali mi sada imamo u planu da pozovemo sve kolege iz regiona na jedan radni skup gdje bismo napravili i sljedeću stepenicu, a to je da zaista otvorimo baze i međusobno se upoznamo i razmijenimo sa onim što imamo. Mislim da bi to svima bilo veoma korisno, naravno, poštujući svu multietničnost koja je prisutna u našem regionu. U svakom slučaju, mislim da je zrela svijest u vezi toga da treba primjeniti pragmatičan pristup," kazala je Đurović.
XS
SM
MD
LG