Središnja banka u Hrvatskoj dodatno je smanjila obaveznu deviznu rezervu komercijalnih banaka. Vlada o tome nije bila obaviještena, ali podupire taj potez središnje banke.
“Ovo je sigurno potez koji će učiniti bankarski sustav likvidnijim nego što je to sada i smatram da je to najbolji način da se provede ono o čemu smo govorili već mnogo puta, a to je smanjivanje kamatnih stopa”, kaže ministrica financija Martina Dalić.
I glavna opozicijska stranka – socijaldemokrati – pozdravljaju oslobađanje 850 milijuna eura za kreditiranje gospodarstva.
“Radi se o neuobičajenom potezu i nekonvencionalnoj mjeri Hrvatske narodne banke (HNB). Uobičajeno je ipak da se takve mjere koordiniraju s Vladom. Međutim, hvala bogu da se nešto takvo dogodilo!”, kaže glavni ekonomski strateg SDP-a, splitski sveučilišni profesor Branko Grčić.
Sindikati zamjeraju središnjoj banci da je s ovim potezom uvelike zakasnila.
“Dok su u mnogim zemljama svijeta upravo središnje banke bile te koje su promptno reagirale i upumpavale sredstva u gospodarstvo kako bi pomogle izlasku iz krize, kod nas je središnja banka čekala i čekala...”, navodi predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
Širenje utjecaja na zapošljavanje
Član Savjeta HNB-a i ekonomski analitičar bez dlake na jeziku Branimir Lokin podržava potez središnje banke. On kaže kako kako u hrvatskoj ekonomiji ima pozitivnih pomaka – pojačava se potrošnja, a time i prihodi proračuna, izvoz raste brže nego uvoz, međutim - proizvodnja pada.
Foto: zoomzg“I to je loš znak! Međutim, upravo ova intervencija okrenuta je prerađivačkoj industriji i turizmu kao našoj vodećoj grani, kako bi upravo prerađivačka industrija pokušala izići iz krize i dinamizirati gospodarstvo. I upravo u tom kontekstu treba tumačiti ovaj postupak HNB-a. Na taj način HNB po prvi puta ostvaruje ono što stalno traže od nje, a to je – da proširi svoj utjecaj i na gospodarski rast i na zapošljavanje”, ocjenjuje Lokin.
Nasuprot takvom stavu, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić za naš radio kaže kako je nedopustivo da se središnja banka oko ovakvih poteza dogovara samo sa privatnim bankama i udrugom privatnih poslodavaca.
“Monetarna politika ima svoje mjesto u okviru ukupne ekonomske politike neke zemlje i ona se može dogovarati sa predsjednicom Vlade, sa ministrom gospodarstva ili sa ministricom financija. Ni u kojem slučaju ona se ne smije dogovarati sa bankama ili sa poslodavcima, jer monetarna politika mora biti vođena u interesu cijelog društva. A interese cijelog društva zastupa Vlada i druge državne institucije, odnosno u ovom slučaju Hrvatska narodna banka”, smatra Jurčić.
Jurčić je jasan – ovaj potez središnje banke nije u izravnom interesu ni građana, ni hrvatske ekonomije, nego isključivo u interesu komercijalnih banaka koje su – podsjetimo – preko 90 posto u stranom vlasništvu.
“I to je odlučeno jer su se banke vjerojatno našle u malo nezgodnoj poziciji sa likvidnošću, ili njihova adekvatnost kapitala prema danim kreditima nije bila u redu, i sa ovakvim oslobađanjem 850 milijuna eura poboljšava se kreditni kapacitet banaka”, zaključuje Jurčić.
“Ovo je sigurno potez koji će učiniti bankarski sustav likvidnijim nego što je to sada i smatram da je to najbolji način da se provede ono o čemu smo govorili već mnogo puta, a to je smanjivanje kamatnih stopa”, kaže ministrica financija Martina Dalić.
I glavna opozicijska stranka – socijaldemokrati – pozdravljaju oslobađanje 850 milijuna eura za kreditiranje gospodarstva.
“Radi se o neuobičajenom potezu i nekonvencionalnoj mjeri Hrvatske narodne banke (HNB). Uobičajeno je ipak da se takve mjere koordiniraju s V
Sindikati zamjeraju središnjoj banci da je s ovim potezom uvelike zakasnila.
Sindikati zamjeraju središnjoj banci da je s ovim potezom uvelike zakasnila.
“Dok su u mnogim zemljama svijeta upravo središnje banke bile te koje su promptno reagirale i upumpavale sredstva u gospodarstvo kako bi pomogle izlasku iz krize, kod nas je središnja banka čekala i čekala...”, navodi predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
Širenje utjecaja na zapošljavanje
Član Savjeta HNB-a i ekonomski analitičar bez dlake na jeziku Branimir Lokin podržava potez središnje banke. On kaže kako kako u hrvatskoj ekonomiji ima pozitivnih pomaka – pojačava se potrošnja, a time i prihodi proračuna, izvoz raste brže nego uvoz, međutim - proizvodnja pada.
Nasuprot takvom stavu, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić za naš radio kaže kako je nedopustivo da se središnja banka oko ovakvih poteza dogovara samo sa privatnim bankama i udrugom privatnih poslodavaca.
“Monetarna politika ima svoje mjesto u okviru ukupne ekonomske politike neke zemlje i ona se može dogovarati sa predsjednicom Vlade, sa ministrom gospodarstva ili sa ministricom financija. Ni u kojem slučaju ona se ne smije dogovarati sa bankama ili sa poslodavcima, jer monetarna politika mora biti vođena u interesu cijelog društva. A interese cijelog društva zastupa Vlada i druge državne institucije, odnosno u ovom slučaju Hrvatska narodna banka”, smatra Jurčić.
Jurčić je jasan – ovaj potez središnje banke nije u izravnom interesu ni građana, ni hrvatske ekonomije, nego isključivo u interesu komercijalnih banaka koje su – podsjetimo – preko 90 posto u stranom vlasništvu.
“I to je odlučeno jer su se banke vjerojatno našle u malo nezgodnoj poziciji sa likvidnošću, ili njihova adekvatnost kapitala prema danim kreditima nije bila u redu, i sa ovakvim oslobađanjem 850 milijuna eura poboljšava se kreditni kapacitet banaka”, zaključuje Jurčić.
