Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Govor mržnje prema manjinama nije nestao


Zgrada HRT-a u Zagrebu, foto: Index.hr
Najnovijim ustavnim promjenama Hrvatska je konačno otvorila vrata drugačijem odnosu prema manjinama, istaknuto je na Okruglom stolu u Zagrebu pod nazivom 'Ustavne promjene, manjine i mediji' kojeg je organizirao Zbor novinara medija nacionalnih manjina.

Osuđeni su i najnoviji nacionalistički ispadi i govor mržnje u hrvatskim medijima.

Kao najsvježiji primjer govora mržnje navedena je najava u nedjeljnom Dnevniku Hrvatske Televizije 27.lipnja, urednika i voditelja Gorana Milića, kojom se taj poznati hrvatski novinar debelo ogradio i gotovo ispričao gledateljima što objavljuje prilog o Srbima iz Novog Sada, koji se već dva desetljeća bezuspješno bore za povrat svojih apartmana u Pirovcu. Milić je prilog najavio slijedećim riječima:

Goran Milić, arhiv
„Zamislite kako se osjeća liječnik kad mu u ordinaciju dođe pacijent čiji mu je rođak spalio kuću ili oteo stan, ili uradio jedno i drugo...e, i ja se pomalo tako osjećam kad najavljujem slijedeći prilog. Naravno, liječnik će pacijenta profesionalno liječiti, a ja ću prilog profesionalno objaviti“, kazao je Milić.

Predsjednica Vijeća srpske manjine Grada Rijeke Darinka Janjanin kaže da je zgrožena i da to nije jedini primjer govora mržnja na HTV-u, a niti prvi takav Milićev ispad, a riječ je, upozorava Janjanin, o najutjecajnijem hrvatskom mediju, o udarnoj političkoj emisiji i iskusnom profesionalcu:

„Meni je to bilo strašno i u prvi mah sam mislila da nisam dobro čula prvi dio rečenice, al' izgovoreno je točno to 'njihovi rođaci su palili i ubijali po Hrvatskoj, a oni sad traže stanove nazad, al' ja ću to, svejedno, obaviti profesionalno.' To je, kaže Janjanin, stil Gorana Milića, ali to je govor mržnje 'par excellance' i zato sam i uputila dopis Vijeću HRT-a, čelnim ljudima HRT-a, ali i na druge adrese, uključujući i Savjet za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske“, kaže Janjanin.

Dvostruka mjerila


O Milićevom ispadu bilo je riječi i na Okruglom stolu u Zagrebu o ustavnim promjenama, manjinama i medijima. Rečeno je kako je poznato da je taj nekadašnji novinar Beogradske televizije također ostao bez svog stana u Beogradu, što je za svaku osudu, ali, ističe predsjednik vladina Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer, državna televizija ne bi smjela biti mjesto za nečije privatne obračune.

Tolnauer je podsjetio i na senzacionalističko izvještavanje i dvostruka mjerila s prošlotjedne komemoracije u Jadovnom, gdje je na komemoraciji ustaškim žrtvama jedna 20-godišnja Beograđanka nosila tradicionalnu srpsku šajkaču sa srpskim grbom i bila za to prekršajno kažnjena s 300 kuna.

Milorad Pupovac, arhiv
„I na Hrvatskoj televiziji, na RTL-u i Novoj TV naglasak u izvještaju s komemoracije u Jadovnu, gdje su ustaše u Drugom svjetskom ratu pobile između 25.000- 40.000 ljudi, bio je prije svega na tom 'incidentu', a nije bio 'incident'. Kad ih je na Tompsonovom koncertu na Trgu bana Jelačića u Zagrebu bilo koliko hoćeš s ustaškim kapama ili kad se na nogometnoj utakmici u Varaždinu vikalo 'ubij Srbina', a reporter to ne čuje“, podsjeća Tolnauer.

Saborski zastupnik Samostalne demokratske srpske stranke dr Milorad Pupovac upozorio je u srijedu i sa saborske govornice na govor mržnje prvog predsjednika Hrvatskog Sabora dr Žarka Domljana u HTVovoj emisiji 'Nedjeljom u 2', u kojoj je pojašnjavao zašto je 1990. otpustio šefa saborskog restorana, Srbina Milana Škorića:

„Dr Domljan time kaže da je Mihajlo Zec bio, zapravo, ubijen 's dobrim razlogom'. On tone kaže eksplicitno, ali kaže indirektno. Milan Škorić je od takvoga naručivao meso, a mi smo morali voditi računa koje meso jedu novinari i saborski zastupnici, jer znamo koje je nacionalnosti taj Škorić.' Ta vrsta frivolnosti i ležernog odnosa prema fašističkim izjavama, ta vrsta tolerancije prema netolerantnom, ta vrsta naviknutosti i ta vrsta neosjetljivost kakvu još uvijek zatičemo u našem društvu apsolutno je nedopustiva i to je naslijeđe manjinske politike iz 90-tih“, zaključuje Pupovac.

'Kaj vi hoćete?'


Pupovčev istup nije dobro dočekan od saborske većine, a optužen je i za 'kršenje saborskog Poslovnika'. I predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer, rođeni Zagrepčanin, kaže da u svakodnevnom životu doživljava apsolutno nerazumijevanje prema manjinskim pitanjima u Hrvatskoj:

„Vele mi 'pa, kaj vi stalno tražite, kaj vi stalno nekaj tražite, pa kaj vi hoćete?' Ja vam doslovno prenosim
"Tako su Srbi donedavno bili četnici, a danas su oni koji uzurpiraju neka prava... Romi su lopovi i džepari, Albanci su narkomanska mafija, a Bošnjaci su, u principu, islamaski fundamentalisti", kaže tajnik HND-a Vladimir Lulić.
jezik iz svakodnevnice i kakva se percepcija o majninama stvara“
, kaže Tolnauer.

I tajnik Hrvatskog novinarskog društva Vladimir Lulić smatra da se o manjninama u hrvatskim medijima piše uglavnom u negativnim stereotipima i 'incidentalno', pa ih se tako i percipira:

„Tako su Srbi donedavno bili četnici, a danas su oni koji uzurpiraju neka prava... Romi su lopovi i džepari, Albanci su narkomanska mafija, a Bošnjaci su, u principu, islamaski fundamentalisti. Židovi su, kad se spomene Jasenovac, Goldsteini ili Branko Lustig, tu i tamo, a ostali, zapravo, i ne postoje. Ne pamtim kad sam nešto pročitao o Makedoncima u hrvatskim medijima“, kazao je, uz ostalo, Lulić.

Dr. Pupovac podsjeća da je Hrvatska u 20. stoljeću imala enorman gubitak svoje manjinske populacije, a neki od njih su na ove prostore došli i prije Hrvata, neki u isto vrijeme, neki kasnije. Iznio je podatak da je u ratovima 1941.-1945. i 1991.-1995. oko 800.000 - 900.000 ljudi nestalo ili se iselilo, od Talijana, Židova, Srba, Nijemaca i drugih.

Vrlo obećavajućima smatra najnovije promjene u hrvatskom Ustavu, prije svega priznavanje općeg i dodatnog prava glasa manjinama, ali i druga prava:

„Promjene su doista 'otvaranje vrata' za drugačije gledanje na manjine i za drugačiji položaj manjina u političkom životu i, općenito, društvenom životu u Hrvatskoj.“
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG