U ponedjeljak se u Hrvatskoj i za one sa višim primanjima ukinuo krizni porez, u narodu prozvan „harač“. Građani su sretni jer će plaće biti u prosjeku pedesetak eura više, ali analitičari i opozicija upozoravaju da je sav prikupljeni novac otišao na krpanje svakodnevnih proračunskih rupa, a da se nije niti pokušalo dijelom tog novca ukloniti uzroke recesije.
Vjerojatno najomraženiji potez u mandatu premijerke Jadranke Kosor – krizni porez u narodu istog trena prozvan „harač“ ukinut je u ponedjeljak i za 300 tisuća građana čija su mjesečna primanja viša od 6.000 kuna, odnosno 800 eura. Onima s primanjima od 400 do 800 eura taj je porez ukinut još ljetos, dok će se onima s najvišim primanjima – advokatima, privatnim liječnicima, slobodnim novinarima i slično porez naplaćivati još 2 mjeseca, jer ih se na početku njegove primjene - zaboravilo uključiti u sustav.
Ministraka Hrvatske Jadranka Kosor , Zagreb, 27. oktobar 2010.
„Ovo je bila mjera kojom se željelo zakrpati rupe u proračunu i ništa više“, upozorava u izjavi za RSE jedan od gospodarskih stratega oporbene Socijaldemokratske partije Hrvatske, profesor splitskog Ekonomskog fakulteta Branko Grčić.
„Međutim takve mjere – generalo gledajući – ne mogu rezultirati ničim dobrim za gospodarstvo, odnosno u borbi protiv recesije. Uvođenje novih porezih opterećenja ovog tipa, dakle selektivnih i privremenih, uvijek proizvodi prorecesijske učinke, a nikako antirecesijske“, kaže on.
Umjesto da se pokriva tekuću potrošnju, moglo se dio ovog iznosa – a od „harača“ je prikupljeno oko tri milijarde kuna, odnosno 400 milijuna eura – upotrijebiti za saniranje neke grane gospodarstva, financiranje paketa mjera za poticanje izvoza ili nešto slično, međutim to je izostalo, kaže naš sugovornik.
„I to je zapravo onaj glavni prigovor fiskalnoj politici cijelo vrijeme – da se nije oblikovalo jedan konzistentni skup antirecesijskih mjera koje bi bile izravno usmjerene na potporu gospodarstvu, posebno onim granama i sektorima koji su u krizi trpjeli najveće pritiske i najveće gubitke“.
Urednik business-magazina „Lider“ Miodrag Šajatović u izjavi za RSE ne krije da mu je ideja kriznog poreza bila antipatična od samog početka.
„Ja mislim da je to bilo velika panika i da nisu znali što će, a kreatori ekomomske politike u nekoj kriznoj situaciji – kada ne znaju što bi – onda uvedu nekakav novi porez! Suština priče je da stvar nije u novim porezima i preraspodjeli, nego u stvaranju nove vrijednosti, ali do te točke otkrića bojim se da ova vlada još nije došla", ističe Šajatović.
Nestati će tri milijarde priljeva - kako će to Vlada nadoknaditi? Po Šajatovićevom mišljenju – ako će se – a morat će – dalje zaduživati – ništa ne znači par milijardi više ili manje.
„Možda računaju na rast sljedeće godine od 1,5 posto, međutim pokazalo se da do sada Vladine projekcije nikada nisu bile točne i da ih uvijek treba umanjiti barem za jedan – jedan i po posto. Prema tome, ne bih se čudio da sljedeće godine u ovo vrijeme opet ne bude uveden neki iznenadni porez, jer opet neće znati što da rade! Vjerojatno neće, jer su izbori, ali će zato cijena svega toga doći na naplatu kasnije“, ističe on.
I profesor Grčić upozorava da se ništa bitno nije dogodilo što bi moglo na prihodnoj strani supstituirati krizni porez.
„Ukidanjem kriznog poreza, iznos prikupljan do sad od tog poreza prelit će se u veći deficit nego što je to bilo pred godinu dana", ističe on.
Vjerojatno najomraženiji potez u mandatu premijerke Jadranke Kosor – krizni porez u narodu istog trena prozvan „harač“ ukinut je u ponedjeljak i za 300 tisuća građana čija su mjesečna primanja viša od 6.000 kuna, odnosno 800 eura. Onima s primanjima od 400 do 800 eura taj je porez ukinut još ljetos, dok će se onima s najvišim primanjima – advokatima, privatnim liječnicima, slobodnim novinarima i slično porez naplaćivati još 2 mjeseca, jer ih se na početku njegove primjene - zaboravilo uključiti u sustav.
„Ovo je bila mjera kojom se željelo zakrpati rupe u proračunu i ništa više“, upozorava u izjavi za RSE jedan od gospodarskih stratega oporbene Socijaldemokratske partije Hrvatske, profesor splitskog Ekonomskog fakulteta Branko Grčić.
„Međutim takve mjere – generalo gledajući – ne mogu rezultirati ničim dobrim za gospodarstvo, odnosno u borbi protiv recesije. Uvođenje novih porezih opterećenja ovog tipa, dakle selektivnih i privremenih, uvijek proizvodi prorecesijske učinke, a nikako antirecesijske“, kaže on.
Umjesto da se pokriva tekuću potrošnju, moglo se dio ovog iznosa – a od „harača“ je prikupljeno oko tri milijarde kuna, odnosno 400 milijuna eura – upotrijebiti za saniranje neke grane gospodarstva, financiranje paketa mjera za poticanje izvoza ili nešto slično, međutim to je izostalo, kaže naš sugovornik.
„I to je zapravo onaj glavni prigovor fiskalnoj politici cijelo vrijeme – da se nije oblikovalo jedan konzistentni skup antirecesijskih mjera koje bi bile izravno usmjerene na potporu gospodarstvu, posebno onim granama i sektorima koji su u krizi trpjeli najveće pritiske i najveće gubitke“.
Urednik business-magazina „Lider“ Miodrag Šajatović u izjavi za RSE ne krije da mu je ideja kriznog poreza bila antipatična od samog početka.
„Ja mislim da je to bilo velika panika i da nisu znali što će, a kreatori ekomomske politike u nekoj kriznoj situaciji – kada ne znaju što bi – onda uvedu nekakav novi porez! Suština priče je da stvar nije u novim porezima i preraspodjeli, nego u stvaranju nove vrijednosti, ali do te točke otkrića bojim se da ova vlada još nije došla", ističe Šajatović.
Nestati će tri milijarde priljeva - kako će to Vlada nadoknaditi? Po Šajatovićevom mišljenju – ako će se – a morat će – dalje zaduživati – ništa ne znači par milijardi više ili manje.
„Možda računaju na rast sljedeće godine od 1,5 posto, međutim pokazalo se da do sada Vladine projekcije nikada nisu bile točne i da ih uvijek treba umanjiti barem za jedan – jedan i po posto. Prema tome, ne bih se čudio da sljedeće godine u ovo vrijeme opet ne bude uveden neki iznenadni porez, jer opet neće znati što da rade! Vjerojatno neće, jer su izbori, ali će zato cijena svega toga doći na naplatu kasnije“, ističe on.
I profesor Grčić upozorava da se ništa bitno nije dogodilo što bi moglo na prihodnoj strani supstituirati krizni porez.
„Ukidanjem kriznog poreza, iznos prikupljan do sad od tog poreza prelit će se u veći deficit nego što je to bilo pred godinu dana", ističe on.
