Dostupni linkovi

Na suđenjima za ratne zločine u Hrvatskoj uglavnom prazna klupa za okrivljene


U izvještaju se upozorava, pored ostalog, na slabosti i nedostatnu suradnju tužiteljstava u progonu i procesuiranju ratnih zločina (ilustrativna fotografija)

Dvadeset i sedam godina nakon završetka ratnih operacija na tlu Hrvatske, suđenja za ratne zločine protiv pripadnika srpskih paravojnih postrojbi i pripadnika nekadašnje Jugoslavenske narodne armije (JNA) većinom se provode u odsutnosti okrivljenika.

Ovo je podatak iz novog izvještaja o monitoringu tih suđenja koji su Izvještaj su zajedno pripremili zagrebački Centar za suočavanje s prošlošću Documenta i osječki Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, organizacije za koje sustavno monitoriraju suđenja za ratne zločine od 2005. godine.

"Od ukupno 59 postupaka u dvogodišnjem izvještajnom razdoblju, njih 41, dakle 70 posto svih kaznenih postupaka provodi se protiv nedostupnih optuženika", upozorila je na konferenciji za novinare u Zagrebu voditeljica Documente Vesna Teršelič.

Loše strane suđenja bez okrivljenih

Nevladine udruge već dulje vrijeme upozoravaju na loše strane takvih suđenja – ne može se zadovoljiti načelo zakonitosti prema okrivljenicima, dodatno se zamara svjedoke i žrtve kada govore o svojim najtežim iskustvima, a da okrivljenici nisu prisutni.

Također, ako okrivljenici u neko doba postanu dostupni hrvatskom pravosuđu, cijeli se postupak mora voditi iznova.

Izvještaj upozorava na još jedan trend prisutan posljednjih godina.

Teršelič: Za Republiku Hrvatsku suđenja za ratne zločine više nisu prioritet (17. lipnja 2022.)
Teršelič: Za Republiku Hrvatsku suđenja za ratne zločine više nisu prioritet (17. lipnja 2022.)

"Suđenja za ratne zločine više nisu prioritet za Republiku Hrvatsku. Od onog časa kada je Republika Hrvatska postala članica Europske unije – 1. srpnja 2013 godine – interes pravosuđa, a rekla bih i javnosti se smanjio", konstatira Vesna Teršelič.

Većinski protiv pripadnika srpskih postrojbi i JNA

Tijekom 2020/2021. godine pred četiri nadležna županijska suda u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku praćeno je 59 predmeta; 44 u 2020. (u 21 kaznenom postupku nastavljena su suđenja iz prijašnjih godina dok je u 23 kaznena postupka rasprava započela tijekom 2020.), odnosno 42 kaznena postupka tijekom 2021. (u 27 kaznenih postupaka rasprave se provode tijekom obje godine dok su u 15 kaznenih postupaka suđenja/rasprave započele tijekom 2021.).

Čak 91 posto svih postupaka praćenih tijekom 2020. bilo je protiv pripadnika srpskih paravojnih postrojbi, odnosno pripadnika JNA, dok se u 2021 taj postotak smanjio na 90. U brojkama, protiv njih vodilo se 40, odnosno 38 postupaka, a protiv pripadnika Hrvatske vojske ili Hrvatskog vijeća obrane (HVO) – četiri.

Veselinka Kastratović iz Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek upozorila je na slabosti i nedostatnu suradnju tužiteljstava u progonu i procesuiranju ratnih zločina, sve potrebniju kako sve više vremena od počinjenja tih zločina.

Kastratović: Bez suradnje pravosuđa, nema ni mogućnost da se to procesuira (13. lipnja 2017.)
Kastratović: Bez suradnje pravosuđa, nema ni mogućnost da se to procesuira (13. lipnja 2017.)

"Kako odmiče vrijeme od počinjenih zločina, zbog toga što su osobe u Srbiji ili na različitim krajevima regiona, ako nema suradnje pravosuđa, nemate ni mogućnost da se to procesuira. Ne samo zbog okrivljenika, nego i zbog svjedoka, dokaza i svega drugog", pojasnila je Veselinka Kastratović za Radio Slobodna Europa (RSE).

Zamjerke pravosuđu

Ona je izrazila nezadovoljstvo činjenicom da te suradnje nema, iako postoji više međudržavnih ugovora i konvencija koje je omogućuju i daju formalni okvir za tu suradnju.

Zamjerila je hrvatskom pravosuđu što se nedovoljno koristi arhivima Rezidualnog mehanizma koji je naslijedio Haški tribunal, ali je upozorila i na neke objektivne poteškoće, u prvom redu nedovoljno ljudi u sudovima, tužiteljstvu i policiji.

"Mi smo sada nedavno bili svjedoci da je osječki Županijski sud maltene bio desetkovan nakon što su izbile sve one afere koje je pokrenuo gospodin Mamić, a to su suci koji su ujedno vodili i postupke za ratne zločine", upozorila je.

Kako je pred koji dan bilo 30 godina od ubojstva šefa osječke policije Josipa Reihl Kira, ona je podsjetila na brojne nerazjašnjene okolnosti njegovog stradanja.

"Procesuiran je njegov ubojica, no i dalje pravosuđe nije ustanovilo tko stoji iza njegovog ubojstva, i imamo li uopće snage suočiti se sa 'svojim' zločinima", upitala se Veselinka Kastratović.

Reihl Kira ubio je pričuvni hrvatski policajac u ljeto 1991. godine nedaleko Osijeka, kada se vraćao iz Tenje sa pregovora sa pobunjenim hrvatskim Srbima.

Kako je Reihl Kir otvoreno osuđivao ekstremizam i ratno huškanje s obje strane, njegova udovica je kao nalogodavce ubojstva spominjala istaknute članove vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Branimira Glavaša, Vladimira Šeksa i Gojka Šuška. Nakon što je počinitelj izručen iz Australije i suđen, istraga nije išla dalje.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG