Dostupni linkovi

Nije samo Brammertz nezadovoljan brzinom procesuiranja ratnih zločina


Serge Brammertz, tužilac rezidualnog mehanizma u Hagu (na fotografiji iz 2015.)

Nedostatna prava suradnja u regiji, glavna je zapreka napretku u istrazi ratnih zločina, slažu se sa tužiocem rezidualnog mehanizma u Hagu Sergeom Brammertzom u zagrebačkom Centru za suočavanje s prošlošću Documenta.

Voditeljica Documenta Vesna Teršelič u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) potvrđuje upozorenje Serge Brammertza o slaboj suradnji Hrvatske sa Bosnom i Hercegovinom i Srbijom u istraživanju ratnih zločina.

Brammertz je među ostalim kazao kako se čini da je Hrvatska zainteresirana samo za procesuiranje zločina počinjenih nad Hrvatima, ali ne i za druge.

Takođe je naveo da tužitelji u Bosni i Hercegovini čekaju na suradnju sa hrvatske strane u više od 80 slučajeva, neki puta i više od sedam godina.

Uz ogradu da ne raspolaže konkretnim brojkama, Vesna Teršelič kaže:

"Znam da regionalna suradnja nikako nije na zadovoljavajućoj razini, i da u nekim predmetima ima suradnje dok se u drugima odugovlači. I kolege iz tužiteljstva u Bosni i Hercegovini kažu nam da ima kašnjenja. Nitko nije zadovoljan brzinom i učinkovitošću procesuiranja ratnih zločina."

O saradnji Srbije i Hrvatske

Na Brammertzovu ocjenu kako i Srbija i BiH nailaze na poteškoće u suradnji s Hrvatskom u istraživanju ratnih zločina, koju je iznio u izvješću o svom radu što ga je podnio Vijeću sigurnosti UN-a 14. lipnja, odgovorio je hrvatski veleposlanik u UN-u Ivan Šimonović u raspravi nakon obraćanja predsjednika Rezidualnog mehanizma Carmela Agiusa Vijeću sigurnosti istog dana.

Brammertz je među ostalim kazao kako se čini da je Hrvatska zainteresirana samo za procesuiranje zločina počinjenih nad Hrvatima, ali ne i za druge, i da tužitelji u BiH čekaju na suradnju sa hrvatske strane u više od 80 slučajeva, neki puta i više od sedam godina.
Brammertz je među ostalim kazao kako se čini da je Hrvatska zainteresirana samo za procesuiranje zločina počinjenih nad Hrvatima, ali ne i za druge, i da tužitelji u BiH čekaju na suradnju sa hrvatske strane u više od 80 slučajeva, neki puta i više od sedam godina.

On je naglasio kako "značajna suradnja" nije jednostran proces, i da Hrvatska već godinama čeka odgovor Srbije na poziv da se finalizira nacrt bilateralnog sporazuma o procesuiranju ratnih zločina čije bi zaključenje bilo značajan korak naprijed u toj pravnoj suradnji.

"Srbija umjesto toga pokreće politizirane procese protiv hrvatskih državljana koji nisu u skladu s međunarodnim standardima univerzalne jurisdikcije", navodi se Šimonovićeve riječi u priopćenju Vijeća sigurnosti.

On je Srbiji zamjerio i nedostatnu suradnju u otkrivanju sudbina nestalih Hrvata u ratu u Hrvatskoj devedesetih.

Prema istom izvoru, ministrica pravosuđa Srbije Maja Popović odbacila je optužbe o nesuradnji Beograda u vezi sa slučajem Petra Jojića i Vjerice Radete, rekavši da ponašanje njene zemlje u ovom slučaju ne predstavlja kršenje njenih međunarodnih obveza, već napor u skladu s rezolucijom 1966 iz 2010. godine.

Pregovori Srbije i Hrvatske o uspostavljanju okvira za procesuiranje ratnih zločina bilateralno su pitanje koje nije u isključivoj nadležnosti Rezidualnog mehanizma, naglasila je.

Vesna Teršelič ne vidi razlog zašto se oteže sa finaliziranjem takvog sporazuma između dve države.

"U njemu bi se preciziralo gdje će se suditi optuženima za ratne zločine, jer prijeporno pitanje ostaje hoće li se suđenje optuženima za ratne zločine koji imaju prebivalište u Hrvatskoj voditi u Hrvatskoj ili ne. Mislim da prednost treba dati vođenju postupaka u zemlji u kojoj prebivaju okrivljenici", naglašava Teršelič.

Voditeljica zagrebačkog Centra za suočavanje s prošlošću Documenta Vesna Teršelič
Voditeljica zagrebačkog Centra za suočavanje s prošlošću Documenta Vesna Teršelič

I hrvatski ministar pravosuđa Ivan Malenica je 15. lipnja brojke o preko 80 zahtjeva iz BiH od kojih neki čekaju i preko sedam godina nazvao "preuveličanim".

Kako je kazao "suradnja je dvosmjerna i postoji suradnja u kaznenim stvarima između tužiteljstava Hrvatske i BiH".

"Na žalost, sada imamo situaciju sa Srbijom gdje smo jasno zauzeli stav da je ova kvaziuniverzalna jurisdikcija neprihvatljiva i da se radi i čistoj političkoj provokaciji", kaže Malenica.

Do zaključenja ovog priloga Ministarstvo pravosuđa nije odgovorilo na upit RSE o broju neodgovorenih zahtjeva bosansko-hercegovačke strane i o duljini čekanja na odgovora.

Brammertzove ocjene

Serge Brammertz je glavni tužitelj Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT), a na tu je dužnost došao sa funkcije glavnog tužitelja Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY).

On je u svom izvješću Vijeću sigurnosti upozorio i kako u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji još ima "više od 3. 000 osumnjičenih za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid", koje treba istražiti i procesuirati.

Pitanje procesuiranja ratnih zločina i regionalne (ne)suradnje iznova je aktualizirano optužnicom koju je srpsko tužiteljstvo priprema po zapovjednoj odgovornosti protiv četvorice zapovjednika u Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu.

Sumnjiči ih za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, raketiranje kolone srpskih izbjeglica u "Oluji" 7. kolovoza 1995. godine na Petrovačkoj cesti na sjeveru BiH.

Hrvatska je službeno najavila da neće primiti optužnice, kada ih srpska strana krene uručiti, i da je taj slučaj raketiranja bio u Hagu u predmetu protiv trojice hrvatskih generala, ali da Hag nije ništa poduzeo.

Hrvatska tvrdi da su u koloni među izbjeglicama bila oružja i vozila vojske samoproglašene "Republike Srpske Krajine", pa je kolona bila legitiman vojni cilj, a da su stradali civili – kolateralne žrtve.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG