Dostupni linkovi

Hrvatska računa na digitalne nomade


Digitalni nomadi razmjerno su nov trend ljudi koji svoj posao obavljaju preko interneta sa bilo kojeg dijela kugle zemaljske (ilustrativna fotografija)

Amerikanac Steve Tsentserentsky, koji se bavi video-produkcijom, fotografijom i pisanjem bio je među prvima koji su aplicirali za radnu vizu za digitalne nomade, čim je Hrvatska prilagodila svoje zakonodavstvo. U Zagrebu je već četiri mjeseca, i iako zbog pandemije Zagreb nije bio onako veseo kakvim ga se sjeća iz ranijih posjeta, ne žali se.

“Terase su sada ponovno otvorene, pa se sve vraća u stanje kakvog se sjećam. Može se sjediti vani i piti kavu, otvaraju se ugostiteljski objekti i uživam. U nedjelju odlazim za Split, tako da ne mogu reći da je boravak u Zagrebu najbolja stvar na svijetu. Znate, obala zove”, kazao je Tsentserentsky za Radio slobodna Europa (RSE).

Tko su digitalni nomadi?

Digitalni nomadi razmjerno su nov trend ljudi koji svoj posao obavljaju preko interneta sa bilo kojeg dijela kugle zemaljske, a za njih su prioriteti brz i siguran internet, ugodno i gostoljubivo okružje i – od izbijanja pandemije nadalje – aspekt sigurnosti.

Jan de Jong pred 13 godina doselio se u Hrvatsku, i prošle godine otvorenim je pismom upozorio premijera Andreja Plenkovića na važnost ovog novog fenomena i uvođenja viza za digitalne nomade. Mjesec i po kasnije Plenković ga je primio i priča se zakoturala.

“Sa 1. siječnjem 2021. mi smo postali sedma država u svijetu čije zakonodavstvo omogućuje digitalnim nomadima rad u zemlji. Do sada smo u brzom tempu zaprimili stotinjak aplikacija digitalnih nomada iz 25 država koji svi žele doći i raditi iz Hrvatske. Mogu dobiti vizu na godinu dana i kao digitalni nomadi ne smiju pružati usluge domaćim tvrtkama, ali zato ni ne plaćaju porez na dohodak u Hrvatskoj”, pojašnjava de Jong.

Splićanka Tanja Polegubić je povratnica iz Australije koja se već nekoliko godina bavi co-workingom i digitalnim nomadima, i zajedno sa de Jongom osnovala je udrugu Digitalni nomadi Hrvatska.

Ona kaže kako interes digitalnih nomada za Split i Hrvatsku raste, posebno nakon izmjena zakona, a da je odgovor domaćih ljudi sve bolji.

“Ljudi su u Dalmaciji i inače gostoljubivi, ne samo prema turistima, nego sada i prema digitalnim nomadima. Brzo su shvatili da to nisu samo ljudi koji ‘sidu i radu’ u kafiću, nego da su i dosta povezani – pozivaju svoje prijatelje i obitelj da ih posjete i slično. Oni su ambasadori lokacije na koju su stigli. Lokalni ljudi su to primijetili, prilagodili su im ponudu smještaja i izleta i vide da je to super stvar. Mislim da će se to samo poboljšavati što više nomada bude dolazilo”, prognozira Tanja Polegubić.

Dubrovnik odredio rezidencije

Digitalnih nomada bilo je cijele zime u Dubrovniku i raznim mjestima Dubrovačko-neretvanske županije, a u travnju priključilo im se im se još deset izabranih na međunarodnom natječaju grada Dubrovnika i Turističke zajednice u sklopu projekta “Dubrovnik Digital Nomad-In-Residence”, kojima je omogućeno mjesec dana besplatnog boravka u gradu.

“Sve u svrhu kako bismo nakon njihovog jednomjesečnog boravka u Dubrovniku imali njihov osvrt na pozitivna i negativna iskustva njihovog boravka u Dubrovniku, s ciljem poboljšavanja uvjeta njihovog rada i života, kada se odluče za Dubrovnik kao za svoju destinaciju u kojoj će raditi, živjeti a svakako i doprinijeti samoj destinaciji,” kaže za Radio Slobodna Europa koordinatorica Odjela za komunikacijske taktike Turističke zajednice grada Dubrovnika Aida Hadžić.

Njima se, dodaje, organizira obilazak cijelog područja županije i upoznavanje sa kompletnom turističkom ponudom i ruralnog i urbanog dijela, a jednom tjedno – petkom – organizira se radionice u koje je uključeno i lokalno stanovništvo zainteresirano za razvoj ovakvog projekta, iznajmljivači i drugi.

Kako je Hrvatska prilagodila zakonodavstvo?

Hrvatska računa na ugošćavanje digitalnih nomada kao nezanemariv dio svoje ekonomije, i zato je izmijenila dva zakona - Zakon o strancima i Zakon o porezu na dohodak.

Digitalnog nomada novi hrvatski Zakon o strancima titulira kao “državljanina treće zemlje koji je zaposlen ili obavlja poslove putem komunikacijske tehnologije za tvrtku koja nije registrirana u Hrvatskoj te ne obavlja poslove ili pruža usluge poslodavcima na području RH”.

Digitalni nomadi biraju Beograd za život i rad
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:24 0:00

Državljani “treće zemlje” su građani svih zemalja koje nisu članice Europskog gospodarskog prostora (EU plus Švicarska, Norveška) na koje se inače primjenjuje stroži režim boravka i rada u Hrvatskoj. Stranci iz trećih zemalja koji se zapošljavaju u Hrvatskoj moraju imati radne vize, i izmjenama zakona uvedene su 12-mjesečne radne vize za digitalne nomade.

Podršku projektu je dalo i Ministarstvo financija koja je propisalo da se zarada digitalnih nomada neće oporezivati u Hrvatskoj. Dakle, svi će digitalni nomadi poreze na dohodak plaćati u svojim matičnim državama gdje imaju stalno prebivalište, ali vjeruje se da će oni svoju zaradu trošiti u Hrvatskoj i na taj način jačati domaću ekonomiju.

XS
SM
MD
LG