Dostupni linkovi

Hrvatska pravoslavna crkva traži registraciju


Sa skupa nepriznate Hrvatske pravoslavna crkva
Sa skupa nepriznate Hrvatske pravoslavna crkva

Službeno nepriznata Hrvatska pravoslavna crkva održala je u srijedu u Zagrebu simpozij na kojem je još jednom prosvjedovala što ih hrvatske vlasti ne žele registrirati kao vjersku zajednicu. Oni tvrde da Hrvatsku pravoslavnu crkvu, koja je postojala isključivo za vrijeme kvislinške Nezavisne Države Hrvatske (NDH), treba pamtiti po njenom mirotvornom djelovanju. Radi se o bezuspješnom pokušaju da se ustaškoj NDH pokuša dati neko "ljudsko lice", kažu analitičari.

Oko 200 okupljenih, među kojima je bilo dosta poznatih lica sa hrvatske desnice, i – osim arhiepiskopa službeno nepriznate Hrvatske pravoslavne crkve Aleksandra – nijedno lice za koje je javno poznato da je pravoslavne vjeroispovijesti okupilo se u Zagrebu na do sada najvećem okupljanju u njihovoj organizaciji.

Hrvatska pravoslavna crkva postojala je i prije NDH, Petar Preradović, August Harambašić, Svetozar Boroević i brojni drugi nisu Srbi, već hrvatski pravoslavci, a odium na Hrvatskoj pravoslavnoj crkvi rezultat je laži srpsko-jugoslavenskih laži, poručeno je sa skupa.

Kako implicira arhiepiskop službeno nepriznate crkve, inače Bugarin, Aleksandar Radoev Ivanov, tim su lažima podlegle i hrvatske vlasti.

Aleksandar Radoev Ivanov: Vlasti Hrvatske izmišljaju nezakonite zahtjeve
Aleksandar Radoev Ivanov: Vlasti Hrvatske izmišljaju nezakonite zahtjeve

"Vlasti Republike Hrvatske već pet godina uspješno odbijaju registrirati Hrvatsku pravoslavnu crkvu izmišljajući nezakonite zahtjeve poput zahtjeva o popisu vjernika. Taj zahtjev proturječi zakonu o pravnom položaju vjerskih zajednica, Zakonu o zaštiti osobnih podataka i Europskoj konvenciji o ljudskim pravima", rekao je Aleksandar Radoev Ivanov.

Publicist i jedan od najglasnijih zagovornika teze da je Jasenovac bio logor i nakon propasti NDH Igor Vukić prikazao je djelovanje Hrvatske pravoslavne crkve za vrijeme NDH do njenog ukidanja 1945. godine.

"Ako bismo ukratko ocijenili utjecaj i mjesto Hrvatske pravoslavne crkve u tom vremenu Nezavisne države Hrvatske, onda možemo reći da je ona dala veliki doprinos u mirotvornom djelovanju, i po tome je možda trebamo i pamtiti", istakao je Vukić.

Među sudionicima bio je desničarski saborski zastupnik iz dijaspore Željko Glasnović, a hrvatski mediji su unisono ignorirali skup.

Sociolog religije Ivan Markešić, povodom zahtjeva inicijatora Hrvatske pravoslavne crkve da budu registrirani, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) kako nije za to da se tu inicijativu odbija isključivo radi konotacija sa bilo čime iz prošlosti.

"Treba poštivati pozitivne propise i, ako se nađe 500 ljudi koji su Hrvati i pravoslavci, ako pet godina rade kao udruga i ako ispune druge zakonske obaveze, neka se novu crkvu registrira", poručuje Markešić – uz jednu ogradu.

"Nisam za to da se netko formira kako bi nekoga drugog istisnuo, negirao ili uništio."

Međutim, kako je rečeno – u Hrvatskoj pravoslavnoj crkvi odbijaju dati taj popis.

Iako su govornici na skupu redom odbijali svaku pomisao da bi oni bili neki apologeti NDH, povjesničar sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta Goran Hutinec inicijativu za obnovom Hrvatske pravoslavne crkve u izjavi za RSE naziva dijelom "taktike mišjih ugriza" kojima se malo po malo režimu NDH – naravno – pokušava dati neko ljudsko lice, jer se kao na taj način Srbe spašavalo od pokolja.

"U osnivanju i postojanju Hrvatske pravoslavne crkve ne vidim nikakav argument za dokazivanje nekakve liberalnosti ustaškog režima. Upravo suprotno – vidim tu njihovo usklađivanje sa fašističkim konceptima koje su mogli preuzeti od svojih uzora, posebno u Njemačkoj", naveo je Hutinec.

Goran Hutinec podsjeća da je endehaški pokušaj sa Hrvatskom pravoslavnom crkvom bio dio ublažavanja službene politike prema Srbima pod njemačkim pritiskom, jer su ustaški pokolji stvarali velike probleme njemačkim okupacijskim vlastima u Srbiji.

"To je moglo značiti ublažavanje ustaškog terora za neke pojedince ili grupe, ali tu sada dolazi jedno – ali i nakon tog razdoblja Srbi mogu doći i dolaze pod udar ustaškog nasilja, samo ovoga puta – kao i većina ostalog stanovništva – najčešće iz sigurnosnih razloga, u sklopu pokušaja borbe protiv ustaničkih snaga", zaključio je povjesničar Hutinec.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG