Dostupni linkovi

Hrvatska neće vraćati obavezu služenja vojnog roka


Hrvatska je nakon suspenzije obaveznog služenja vojnog roka 2007.godine zbog nedostatnog interesa mladih, sljedeće 2008. godine uvela dobrovoljno služenje. (Na fotografiji pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske)

Ne razmišlja se o ponovnom uvođenju vojnog roka, to je bio nesporazum, poručio je hrvatski premijer Andrej Plenković povodom izjave ministra obrane Marija Banožića kako se zalaže za povratak obaveznog služenja vojnog roka i kako su već napravljena neka istraživanja koja pokazuju da to većina građana podržava.

Radio Slobodna Europa (RSE) je zatražio od Ministarstva obrane uvid u istraživanje o kojem je ministar govorio, ali do objavljivanja ovog teksta odgovor nije stigao.

“Ministar je sam rekao da je krivo shvaćen. Te teme nema, uvođenja obveznog vojnog roka neće biti”, kazao je premijer Plenković novinarima nakon predizbornog skupa Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) u Splitu.

Hrvatski predsjednik i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović izrazio je skepsu povodom Banožićeve izjave, „jer iskustva drugih država su da se 90 posto onih koji budu pozvani ili unovačeni odlučuje za bijele kute, odnosno da to odsluže na neki drugi način – bilo zbog prigovora savjesti, ili bilo kojeg drugog njihovog razloga“.

„U Europi samo nekoliko država ima obavezni vojni roj – Švicarska, Austrija i Grčka, a ovo drugo su neke kombinacije. Čak ni Rusija nema obavezni vojni rok. Dakle treba o tome dobro razmisliti i biti svjestan stvarnosti i jedinog kriterija, a to je – obrambena sposobnost hrvatske države”, poručio je Milanović nakon hrvatsko-slovensko –američke vojne vježb “Immediate Response21” u sklopu NATO-a na poligonu Slunj.

Lijeva opozicija u Hrvatskom saboru iznenađena je izjavom ministra Banožića. Socijaldemokrat Arsen Bauk, bivši pomoćnik ministra obrane u vladi Ivice Račana početkom 2000-ih, kazao je novinarima da se možda radi o predizbornim pričama, a možda o puštanju probnog balona.

“U ovom trenutku ne vidimo okolnosti zbog kojih bi bili na putu prema obaveznom vojnom roku. I dalje podržavamo koncept profesionalne vojske i dragovoljnog služenja vojnog roka. Ako postoje razlozi zašto je odaziv nešto slabiji, onda na druge načine, temeljem materijalnih ili drugih benefita treba pokušati da taj odaziv bude nešto veći. Nismo vidjeli nikakvu sigurnosnu ni financijsku analizu zašto bi o tome uopće trebalo početi razmišljati”, upozorava Bauk.

Odgoj ili patriotizam

Banožić je u razgovoru za Hrvatski radio 26. svibnja kazao kako su većina onih koji podržavaju ovaj prijedlog roditelji koji vjeruju da bi služenje vojnog roka pozitivno odgojno djelovalo na njihovu djecu. To, međutim, ocijenio je Banožić, nije dobar motiv, nego bi naglasak morao biti na patriotizmu i potrebi obrane zemlje, ako ustreba.

Nezavisni zastupnik Bojan Glavašević izabran na listi Zeleno-lijeve koalicije kazao je novinarima kako je trebalo pitati mlade koji bi trebali u tom slučaju ići u vojsku, a ne starije, a o samoj argumentaciji starijih u tom istraživanju kaže:

“Kao – nisi napisala zadaću, sada je stvarno dosta, ideš u vojsku! Koji roditelj želi kao odgojnu mjeru poslati svoje dijete u vojsku da mu netko stavi pušku u ruku? Moram priznati da mi je jako teško kao roditelju, ako ni iz kojeg drugog razloga, shvatiti takvu logiku”.

On je dodao da se tema povratka obaveznog služenja vojnog roka periodički oko svakih izbora izvlači iz naftalina.

Nasuprot njima, desni Domovinski blok Miroslava Škore podržao bi ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka.

“Po nama to nije trebalo ni ukinuti. Mladi ljudi trebaju otići iz mamine kuće, ustajati u šest ujutro, pospremiti krevet, znati napuniti pušku. To svakom mladom momku treba. Nitko nam ne garantira da neće biti rata za 10 godina”, kazao je novinarima njihov saborski zastupnik Stipo Mlinarić.

Povećanje obavezne vojne pričuve

Ministar Banožić je 27. svibnja reterirao i kazao kako je to tek jedna od opcija o kojima se razmišlja, a da je cilj - pronaći način da se poveća obavezna vojna pričuva (rezerva).

Hrvatska je nakon suspenzije obaveznog služenja vojnog roka 2007.godine zbog nedostatnog interesa mladih, sljedeće 2008. godine uvela dobrovoljno služenje.

Do sada je jednomjesečno, kako se službeno zove, dragovoljno osposobljavanje završilo 9.653 ročnika – 8.335 muškaraca i 1.318 žena. Kako bi potakla bolji odaziv na osposobljavanje, Vlada je 2019. podigla novčanu naknadu dragovoljnim ročnicima s 2.000 na 3.000 kuna za tih mjesec dana obuke.

Kada je u Hrvatskoj suspendirano obavezno služenje vojnog roka, glavni su argumenti bili iznimno visoki troškovi, a razmjerno mala korist i prednosti koje daje mala dobro opremljena i dobro uvježbana profesionalna vojska.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG